DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 63 <-- 63 --> PDF |
stuelno kodama (primjer: podatak s kodama 3 2 5 2 4 znači smrekovu sastojinu južne ekspozicije, inklinacije 20°´o, nadmorske visine između 400 i 500 m, sklopa preko 50%, visina sastojine između 30 i 40 m). Kod lišćara posljednje dvije cifre su nule. Osim toga podaci su registrirani i uređajem Wild SL 15, koji daje šifrirane perforacije na trakama za obradu u elektronskim računskim strojevima. U pomanjkanju svih ovdje spomenutih uređaja najjednostavnija bi bila upotreba računskog (ručnog ili električnog) stroja, koji radi s trakama, a imade potrebnu tastaturu. Da bismo ispitali pouzdanost određivanja površina našom metodom uzeli smo u opažanje i pojedine manje i veće šumske parcele unutar cijelog područja, koje smo prethodno odabrali i obilježili brojevima ]—S. Kod opažanja na tim parcelama imali smo jednu kodu više, t. j . redni broj parcele i stavljali je ispred svih koda. Podaci za opažanja na pretežnom broju mjesta, dakle tamo gdje nema tih pojedinačnih numeriranih parcela morali su dakle na prvom mjestu dobiti kodu 0. OBRADA REZULTATA Za unaprijed odabrano područje šuma s gustinom tačaka od kojih svaka reprezentira 1 ha dobili smo ukupno 3606 podataka. To je dakle broj hektara za površine, koje se nalaze pod šumom. Trebalo je tabelarno pokazati kako je ta površina distribuirana po ekspozicijama ,inklinacijama i nadmorskim visinama kao šuma uopće, kako su smrekove šume distribuirane po tim orografskim značajkama, te kolika je površina rijetko ili gusto raslih smrekovih šuma manjeg ili višeg uzrasta za pojedine inklinacije unutar pojedinih klasa nadmorskih visina po ekspozicijama. Moguća je obrada podataka a) u velikim elektronskim računskim automatima pomoću perforiranih traka b) u strojevima za sortiranje pomoću bušenih kartica izrađenih na temelju brojčanih podataka dobivenih na električnom pisaćem stroju ili vrpci računskog stroja c) ručna obrada brojčanih podataka dobivenih na opisanom električnom pisaćem stroju odnosno vrpci računskog stroja. Obrada rezultata na elektronskim automatima mogla bi izuzetno doći u obzir i to možda samo u slučaju kad bi se radilo o vrlo velikom broju podataka s mnogo zahtjeva u pogledu svrstavanja tih podataka uz uvjet da će postojeći ili novi izrađeni program naći svoju višestruku primjenu. Naše podatke obradili smo na dva načina: mehanički, strojem IBM za sortiranje, te ručno. Mehanička metoda tražila je prethodno transponiranje- brojčanih podataka dobivenih na električnom pisaćem stroju u perforacije na karticama. Nakon što su izrađene kartice preispitane nezavisno na drugom stroju IBM uslijedilo je sortiranje podataka sa svrhom da se dobije kako za sve šume tako i napose za smrekove šume iznosi: a) ukupnih površina b) površina distribuiranih po nadmorskim visinama |