DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 73     <-- 73 -->        PDF

11 — 1966. Podaci procjene vrijednosti
šuma za društveni sektor. — Izvještaj o
izvršenim radovima o temama naučnoistraživačkog
rada za prvo polugodište
1966.


12 — 1966. O amortizaciji za regeneraciju
šuma. — S kakvim ophodnjama i drvnim
zalihama treba gospodariti?


cfimposif


VJESNIK — Zagreb


4´6 — 1966. Formiranje i raspodjela dohotka
u šumarstvu s zaključcima.


7/12 — 1966. Njega šuma. — Potencijalne
mogućnosti proizvodnje topolovog drveta
u istočnoj Slavoniji i Baranji. — Način
određivanja etata. — Komunisti u uslovima
samoupravljanja.


INTERNACIONALNI SIMPOZIJ O SADAŠNJEM STANJU I PERSPEKTIVAMA
TEHNOLOGIJE SJEČE I IZRADE, MANIPULACIJE I TRANSPORTA DRVA


U vremenu od 24. do 28. listopada 1966.
održan je u Zvolenu (CSSR) internacionalni
simpozij o problematici iskorišćivanja
šuma. Organizator simpozija je bila
Katedra za iskorišćivanje šuma Šumarskog
fakulteta Visoke škole za šumarstvo
i drv. industriju (šef katedre docent Dr
dipl. inž. Eugen Rönay, CSc).


Na ovom simpoziju prisustvovali su
brojni domaći i strani učesnici i održan je
čitav niz referata.


Simpozij je imao cilj da na temelju analize
sadašnjeg stanja u iskorišćivanju
šuma postavi razvojne perspektive proizvodnih
procesa u sječi i izradi, privlače


nju i transportu u zemljama Srednje Evrope
i SSSR-a.


Simpozij je otvorio u Domu sindikata u
Zvolenu, rektor Visoke škole za šumarstvo
i drv. industriju Prof. Pavel V i šnovsky
, koji je u uvodnom referatu iznio
razvoj Šumarskog fakulteta u Zvolenu
i njegov doprinos šumarstvu u Slovačkoj.


Doc. R. Š a 1 y (Šumarski fakultet Zvolen)
je dao prikaz prirodnih odnosa šuma
u Slovačkoj, a prof. H. Bezacinsky je
prikazao šumarstvo slovačkih Karpata.
Referati pojedinih učesnika obrađivali su
slijedeće probleme:


Učesnici simpozija u Zvolenu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 74     <-- 74 -->        PDF

Manipulacija sa prostornim drvom (J.


Janča, CSSR);


Podizanje produktivnosti rada — kao


radno-pedagoški problemi (Prof. dr H. B.


P1 a t z e r, Reinbek, SR Njemačka);


Sječa i izrada sitnog drvnog materijala


(Dr W. Jacob , Šum. inst. Eberswalde,


DR Njemačka);


Problemi iskorišćivanja šuma u Polj


skoj (Doc. dr. M. K u b i a k, Poznan);


Neki problemi iskorišćivanja šuma u nizinskim
područjima Slavonije (Prof. dr R.
B e n i ć);


Neki problemi iskorišćivanja šuma u
brdskim područjima Slovenije (Prof. Z.
Turk);


Neki problemi iskorišćivanja šuma u
Madžarskoj (Prof. dr P a n k o t a i G., Sopron,
Madžarska);


Pitanja tehničkog razvoja iskorišćivanja
šuma u Madžarskoj (Prof. dr J. K ä 1 d y,
Sopron, Madžarska);


Primjena žičara kod privlačenja s obzirom
na obnovu šuma u brdskim područjima
Slovačke (Ing. A. Š e d i k, Banska
Bystrica);


Problemi transporta drva s naročitim
obzirom na brdska područja u Austriji
(Prof. dr F. Hafner , Wien, Austrija);


Osnovi sortiranja oblovine u Njemačkoj
demokratskoj Republici (Örof. dr H. J.
Mette , Tharandt);


Stanie i problematika izrade na centralnim
skladištima u Njemačkoj demokratskoj
republici (Prof. dr W. P a m p e 1,
Tharandt);


Pitanja koranja i upotrebe kore u Njemačkoj
demokratskoj republici (Dr O.
Blossfeld, Tharandt);


Koncepcije opreme i tehnologije rada
na centralnim skladištima u SSSR-u (Doc.


I. I. S i r o t o v, Moskovski šumarsko-tehnički
institut);
Izbor optimalnih sredstava za mehanizaciju
i automatizaciju radnog procesa na
centralnim skladištima manjeg kapaciteta
(Doc. I. V. B a t i n, Šumarsko-tehnićki institut,
Lvov);


Problemi tehnologije sječe, izrade i privlačenja
u Karpatskom području CSSR
(Doc. dr E. Rönay);


Aktuelni problemi iskorišćivanja šuma
u Rumunjskoj (Doc. S. Corlateanu,
Brašov, Rumunjska);


Fizičko opterećenje radnika kod sječe
četinjača (Dr M. Hubač, F. Strelha i
ing. A. B u t o r a).


U okviru simpoziuma organizirane su
ekskurzije, koje su trebale da prikažu sadašnje
stanje mehanizacije šumskog transport
akao i skladišnih radova u Slovačkoj.


Kao prvo učesnicima je prikazano izvlačenje
drveta sa teškom žičarom na području
šumskog pogona Slovenska Lupča
(Direkcija šuma Banska Bystrica), kao i
specijalni način sječe u vezi sa iskorišćenjem
žičare i obnovom sastojine. Prikazana
žičara je DPLu 2—2000 dužine 2.000.


m. Na licu mjesta ing. Š e d i k je prikazao
sistem sječe, koji se primjenjuje na radilištu.
Na drugom radnom mjestu u reviru Teplo,
šumske uprave Ružomberok (Direkcija
šuma Zilina), prikazan je cijeli sistem
mehanizama za transport drva. Za
transport drva izgrađena ´e meka šumska
cesta dužine 2.500 m, na koioj zimi mogu
saobraćati kamioni Praga V3S, a kod težih
vremenskih prilika traktori Zetor Super
50 sa prikolicom.


Trošak izgradnje ovakvih putova iznosi
u vlastitoj režiji 30.550 Käs. po 1 km (cea


25.000 n. din). Privlačenje se vrši traktorima,
a imali smo prilike vidjeti i pokuse
sa daljinskim upravljanjem vuče.
Na radilištu br. 3 — šumske uprave
Banska Bystrica u kompleksu Piesky odjel
257—268, prikazan je način otvaranja
kompleksa kao i žičare JPL 2—600 i DPL
2—2000.


Na radilištu br. 4 — pogon Banska Bystrica,
prikazano je izvlačenje žičarom u
mladim sastojinama. Žičaru DPL prikazao
je ing. Pavel Roško direktor istraživačke
stanice u Oravskom Podzamoku.


Na području direkcije državnih šuma
Topolcianky, prikazano je naletiziranje
drveta u šumi, kao i mehanički utovar i
istovar sortimenata prostornog drva. Veličina
paleta iznosi 2,40 X 1,50 m.


Transportiranje paletiziranog drva vrši
se sa kamionom Škoda 706, opremlienim
sa hidrauličnom rukom HR — 2500. Za
paralelu sa ovim načinom utovara prikazan
je utovar paleta samohodnom dizalicom
kao i ručni utovar.


Izrada drveta se obavlja na centralnom
skladištu Topolčiankv, koje je dielomično
mehanizirano a u planu je kompletna mehanizacija.
Učesnici simpoziuma su imali
priliku da na ekskurzijama dobiju kompletni
uvid u mehanizaciju radova u
CSSR.


Organizacija simpoziuma je bila uzorna,
a terenske demonstracije pomno pripremljene
tako da se u kratkom vremenu,
koje nam je stajalo na raspolaganju moglo
zaista mnogo vidjeti. Sve to se ima
zahvaliti glavnom organizatoru simpozija
docentu E. R 6 n a y-u, kao i niegovim suradnicima
te drugovima iz operative na
čijim područjima su demonstracije vršene.


Prof. dr Roko Benić