DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 75 <-- 75 --> PDF |
cfteano &um.ac6ti»o GOSPODARENJE ŠUMAMA U MAĐARSKOJ. Površina šuma u MNR iznosi 1389 tisuća ha (od toga je 1165 tis. ha državnih, 215 tis. adružnih i 9 tis. privatnih). Sumcvitost e 15°/o. Površina zaštitnih šuma svih kategorija iznosi 64 tis. ha. Po vrstama drveća najviše ima hrasta (površinom 43,6´:´/o, masom 49,5%), bukve (k. g. 8,6´7<> i 13.5l()/o), a graba (10,3%> i 10,1 Vu). Ostale vrste u procentnom odnosu razdijeljene su ovako: °/o po površini 9/o po masi jasen 1,7 1,6 akacija 16,1 9,6 ostale tvrde listače 4,1 2,6 joha 1,3 1,4 cvroameričke topole 2,1 1,7 domaće topole 2,1 1,9 lipa 1,0 1,0 ostale meke listače 0,7 0,9 četinjače 8,4 6,2 Po starosti šume se dijele ovako: sastojina ima od 1 do 10 g. — 2,4´Vo 11 do 20 g. — 19,7(»/o 21 do 30 g. — 15,5(,/o 31 do 40 g. — 11,6%> 41 do 60 g. — 18.6VO 61 do 80 g. — 9 ´»/o 81 do 100 g. — 3 o/o 100 g. i više — 1,2%» Državnim šumama upravlja Glavna uprava šumarstva republike. Od ukupne površine tih šuma izuzeto je za sjemenske površine 9,2 tis. ha, za rasadnike 3,9 tis. ha i za naučna istraživanja 2,0 tis. ha. Ukupna drvna masa otvorenih šuma ima 124,4 mil. m3 (tj. po ha 120 m3), srednji je godišnji prirast 3,3 mil. m3. Godišnje se u državnim šumama siječe 3,7 mil. m3 (od toga glav. sječ. prihod 2,6 mil. m3. a od proreda 1,1 mil. m3). Šumske se kulture provode godišnje na više od 20 tis. ha. U Republici vodi se kompleksna sumoprivreda ostvarivana sa 30 šumskih gospodarstava, a svako objedinjuje 6—8 šumarija. Srednja je površina Š. G. od 4 do 6 tis. ha. Centralno osoblje u Š. G. broji od 40 do 45 ljudi. U šumariji je šumar i njegovi zamjenici: za šumarstvo jskorišćavanje šuma i tehničar, a lakoder i određen broj knjigovođa. Osim toga, ovisno o količini posla, radi tu i 6 do 10 jahača terenskih, koji moraju imati srednje tehničku naobrazbu. Kako vidimo, MNR spada među zemlje sa malo šuma, sa veoma ograničenim izvorom sirovina. Zato ona treba uvoditi progresivne oblike u .svo´u šumoprivredu (uzgojiti sastojine iz drveća brzog rasta i racionalno iskorišćavati sirovinu). Uzgojem topola na širokoj osnovici počelo se 1954. Od toga se dob i smatra uzgoj topolika glavnim zadatkom šumara. Danas ima tih kultura 100 tis. ha. Istraživania su pokazala da evroameričke topole najbolje uspijevaju po ravnicama sa bogatim sunčanim osvjetljenjem (oko 1400 sati tokom veget per.), znatnom količinom oborina, ali ne više od 750 mm god;3nje, srednjom god. temperaturom zraka 10° i srednjom iulskom više od 20°. Sadnja u kulturama topola izvodi se razmakom 4 X 2 m ili 3 X 3 m. Donedavna se vršila sječa topolovine za celulozu sa 20 g. starosti, a za furnirske trupce 40 g. Drvna masa po hektaru na boljim vlažnim tlima u 20-toj godini dosiže 600—700 m3, a u 40-toj više od 1000. Ipak, sada se ide za tim, da se topola uzgaja do 10-godišnje starosti, kada je drvna masa po ha 200 m3 i više. Mnogo plantacija topola uzgajaju poljoprivredne organizacije. Lijep je primjer državno dobro Babolna. U prošlosti to je poduzeće, koje je osnovano prije 175 godina, bilo velika ergela za uzgajanje konja. Ipak, posl:ednjih se godina profil poduzeća potpuno izmijenio. Uzgoj se konja smanjio, a farme peradi zauzele velik areal, koji je nekada služio za pašu konjima. Velik je dio tih površina zasađen plantaciiama topola (danas već preko 700 ha). 1967. misle da će ih biti na 1400 ha. Kulture se topola uzgajaju uglavnom na svježim pješčanim tlima sa srednjom količinom osnovnih hraniva, ali sa veoma malo humusa, što nužno traži primjenu umietnih i prirodnih gnojiva (od umietnih uzima se nitrate razne, superfosfat i kalijeve soli, a od prirodnih — đubre peradi). Sade se hibridne evroamer., holand i tal. topole. Mehan. svrdlom buše se jame 30 cm duboke i stavljaju u njih dvogod. sadnice podrezanog korijena. Po ha se zasadi 1600 kom. u razmaku 2,5 X 2,5 m. Do 3 godine nakon sadnje tlo se svake godine 73 |