DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 82 <-- 82 --> PDF |
c^ekccloQ ING. JOSIP MIHIC 8. siječnja 1967. umro je nakon duge i teške bolesti u Zagrebu, gdje je na Mirogoju i pokopan, najstariji aktivni šumar Šumskog gospodarstva Varaždin ing. Josip Mihić. Rodio se 17. srpnja 1901. u siromašnoj ličkoj obitelji u Gospiću i cijelog svog života mučno se probijao naprijed, a sve što je u životu postigao, postigao je jakom voljom, temeljitim poznavanjem, svoje struke, poslovičnim poštenjem, nekompromisnim držanjem u pitanjima struke i velikom humanošću. Nemajući sredstava za školovanje, nakon velike mature godinu dana bio je učitelj. Nakon toga je studirao u Češkoj rudarstvo, no ostavši bez sredstava ostavlja taj studij, a. ljubav prema biološkim naukama privukla ga je na Šumarski fakultet u Zagrebu, gdje je i zarađivao svagdašnji kruh i studirao i diplomirao kao šumarski inženjer 1929. godine. Pedagoško zvanje nije mu bilo beskorisno, jer je ostavilo u cijelom njegovom dalnjem radu neobično mnogo smisla za sistematiku i logiku i napravilo od pokojnog Jose vanrednog psihologa i pedagoga, koji je svoje znanje i bogato životno iskustvo nesebično prenosio na svoju okolinu. Još kao student službovao je neko vrijeme kod Kotarske uprave u Našicama, a kao svršeni šumarski inženjer kod Direkcije šuma Sarajevo i Direkcije šuma Banja Luka, ali najveći dio svog rada proveo je u Ludbregu i Ivancu. Radeći u Ludbregu — sa jednim prekidom od godine dana službovanja u Donjoj Stubici — od 1932. do 1947. godine tj. gotovo petnaest godina ostavio je lijepo sačuvane i unaprijeđene šume zemljišnih zajednica, koje je u to doba bilo najteže sačuvati pa one i danas čine vrijedni sastavni dio društvenih šuma Šumarije Ludbreg. Kao šumar praktičar uvidio je već pred 34 godine veliku važnost i vrijednost četinjača i unašao četinjače u malo vrijedne šume listača na obroncima Kalnika. No, pravu svoju djelatnost razvio je tek u Ivancu gdje je — sa prekidom od jedne gcdine dok je bio tehnički direktor Šumskog goipodarstva u Varaždinu — službovao od 1947. godine pa do svoje smrti tj. gotovo 20 godina. I ovdje je unašao četinjače na ivančici i Ravnoj Gori davno pri„e nego li je to postalo službeni postulat. Zna.ući da je za napredno šumarstvo potrebna izgradnja šumskih cesta uporno se borio da se to ostvari. Izgradnja šumske ceste Trakošćan—Cemernica u gospodarskoj jedinici Trakošćan koja će se u produžetku vezati na Zagorsku magistralu kod Macelja i šumska cesta Predragov put u gospodarskoj jedinici Ravna Gora, njegova je glavna zasluga, a da nije dočekao dovršenje šumske ceste u gospodarsku jedinicu Sjeverna Ivančica. Ostvarenje tih građevinskih radova nije bilo lako obzirom na mala financijska sredstva i slabe fondove kojima je raspolagala Šumarija Ivanec i kasnije Šumsko gospodarstvo Varaždin. Da se gorske kose Kalnika, Ivančice, Ravne Gore i Trakošćana — koje je toliko volio — danas ponosno zelene i imponiraju svojim šumskim fondom preuzimajući uz privrednu i turističku funkciju, dobrim dijelom njegova je zasluga. Teška bolest koja ga je već odavna mučila, spriječila je da dulje ostane od jedne godine na dužnosti tehničkog direktora i on se ponovno vraća kao upravitelj Šumarije u Ivanec. Posebnu zahvalnost treba mu iskazati zato što je uspio sačuvati šumu oko dvorca i jezera Trakošćan, a koja je kasnije proglašena za park-šumu i koja čini sa dvorcem i jezerom jednu nerazdjeljivu cjelinu. U doba atake na sačuvane šume dok još nijesu postojali efikasni propisi o zaštiti prirode, pravilno je ocijenio estetsku i turističku vrijednost šume i što je još važnije, znao je za svoje postavke preči obiti mjerodavne faktore tako da su stali na njegovu stranu pa je u svojim plemenitim nastojanjima uspio. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 83 <-- 83 --> PDF |
Vamedan stilist — i ako nažalost niie gurno će ga se sjećati i učesnici brojnih pisao radove, odličan govornik — i ako se ekskurzija koje je uvijek srdačno primao nije pojavljivao na govorničkim tribinakao goste. ma, briljantan i duhovit kozer, a nada sve Na svojim radnim mjestima unašao ie drag i srdačan drug, ostavljao je na sve cijelog sebe na štedeći svoje fizičke i dukoji su ga i jedanput sreli vrlo ugodan hovne snage pa nije čudo da je otišao tautisak. ko reći sa radnog mjesta ravno na vječno Volio je svoju šumarsku struku i bio za počivalište ,kad mu već nije bilo suđeno nju beskompromisan borac i u tom ie da uživa zasluženu mirovinu. imao vidljivih uspjeha. Odluke nije nikaNeobično nam je žao da nas je takav da donašao na brzinu, nego je o svim stvačovjek, drug i prijatelj prerano ostavio, rima zrelo promišljao pa se zato i rijetko ali nam ne preostaje drugo nego da njekada prevario. Njegovim uspjesima pomogovoj supruzi i rodbini izrazimo iskreno gla je široka naobrazba, vedri duh i bogat saučešće, a pokojnog Josu da zadržimo u rječnik. najljepšoj uspomeni. Bio je 1956. godine jedan od osnivača i S mrtvim tijelom oprostio se pred mrtprvi predsjednik Šumarskog kluba »Zavačnicom Ing. Franjo Lampi, a nad rakom gorje« koji je onda okupljao šumare triIng. Adolf Šerbetić. Brojni učesnici sa ju tadašnjih kotareva Varaždin, Čakovec mnogo vijenaca i buketa prisustvovali su i Krapinu i koji je za njegovog predsjedovom poslednjem činu i odali dužnu ponikovanja doživio i najljepši procvat, a čast. koji je kasnije prerastao u Šumarsko društvo Varaždin. Slava Josi Mihiću! Ostat će nam u najugodnijoj uspomeni stručne ekskurzije koje je on vodio, a siIng. Ivica Zukina POSSIBILITY OF INCREASING THE INSECTICIDAL EFFICIENCY OF THE HOME-MADE BACTERIAL BIOPREPARATION BAKTUKAL Results The death-rate of caterpillars is presented in average values, while the graphical representations express the daily and total mortality. A. Caterpillars of the Gipsy Moth (Lymantria dispar L.). In experiments pcrfomed in 1965 the biopreparation was of lower quality and in a concentration of 0.2!7o it caused 28.8Vo mortality (Graph 1). In a concentration of 0.4´:l/o the mortality was 37.5´Vo (Graph 2). In a concentration of O.fiVo the mortality was 50,5l;l/o (Graph 3). A mixture 0.2´Vo Baktukal + 0.5i;,/o acidum boricum gave a 88´Vo mortality (Graph 5). A mixture of 0.4´Vo Baktukla + 0.5´Vo acidum boricum gave a 86"/» kill (Graph 6). Boric acid alone in 0,5´Vo concentration produced a 18"/o kill (Graph 4). In the controls (untreated caterpillars) the mortality amounted to only 2.29>%i (Gr;.ph 7). In experiments carried out in 1966 the biopreparation was of better quality, but irrespective of this it was found that boric acid increases the insecticidal efficiency of the biopreparation. In a 0.4´V» concentration Baktukal caused a 100´Vo mortality within 7—22 days (Graph 8), while if l´Vo boric acid was added, the total kill occurred already after 7 days (Graph 9). No perislung was noticed in the control specimens. B. Caterpillars of the Pine Processionary Moth (Cnethocampa pityocampa Schiff.). A 0.2´Vo Baktukal caused a 53.3´Vo mortality (Graph 11). A 0.4´Vo Baktukal caused a 94.1,il/o mortality (Graph 12). When admixing boric acid, the mortality was: 0.2% Baktukal + ln/o acidum boricum — 10tf»/o (Graph 13). 0.4´Vo Baktukal + l´Vo acidum boricum — 100°/o (Graph 14). l´Vo acidum boricum alone caused 6´Vo mortality (Graph 15). |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 84 <-- 84 --> PDF |
The mortality in the controls was 16"/o in total, (Graph 16) of which the normal mortality accounted for 4l;´,o, while the remainnig 127o kill was due to atacks of tachina flies. Conclusion On the basis of the performed experiments it was found: a) that the boric acid applied alone has an insecticidal effect although a very poor one; b) added to the biopreparation boric acid increases its insecticidal efficiency; c) the addition of boric acid to the biopreparation stimulates the caterpillars to a more intensive eating and thus they are introducing into their body more contaminated food, whereby also the possibility of infection increases. The mechanism of the activity of boric acid has not been studied thoroughly as yet. The authors assume that boric acid stimulates the development of latent organisms found in the digestive tract of the insects, while under normal conditions they are harmless for them. This problem calls for a protracted study, and it is going to be the subject of further investigations by the authors. This conclusion relates to the article by Opatički K. and S. published in »Sum. List« 11/12 1966. under the title: »Possibility of increasing the insecticidal efficiency of the home-made bacterial biopreparation Baktukal«. Opalički K. i S. RAISING RESISTANT SPRUCE STANDS IN THE GORSKI KOTAR REGION Summary The author discusses the problem of raising resistant Spruce stands in the Gorski Kotar region, Croatia. He examines the occurrence of Picea excelsa var. viminalis Caspary. Further, he underlines the advantages of this variety as compared with European Spruce especially as regards its greater resistance to damage from ice and snow, and proposes an exhaustive study of its silvicultural and technological characters. He recommends that when establishing new Spruce stand this variety should be spread over as wide areas as possible. This summary relates to the article by Vajda Z. published in »Sum. List« 11/12 1966. under the title: »Raissing resistant Spruce stands In the Gorski Kotar region«. Vajda Z, ŠUMSKO GOSPODARSTVO »MOJICA BIRTA« - BJELOVAR MATOSEV TRG 1 — Žiro račun: 312-1-964 — Telefon : Kućna centrala 42-60, 42-58, 42-75, 42-77 — Direktor: 42-56 — Pomoćnik direktora: 42-56 — Sekretar: 52-65 Komercijala: 42-59 sa svojim radnim jedinicama proizvodi: Hrastove i bukove trupce za furnir i pilansku preradu Rudno drvo hrasta i otl. Celulozno drvo bukve i mekanih lišćara Ogrjevno drvo bukve, hrasta i otl. Sadnice četinjara Ratarske proizvode, kukuruz i pšenicu. U svojim lovištima ima kvalitetnu jelensku i srneću divljač. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 86 <-- 86 --> PDF |
„SLAVONIJA´ DRVNA INDUSTRIJA — SLAVONSKI BROD KOMBINAT: PILANA - TVORNICA FURNIRA, PANEL PLOČA, SPER PLOČA, PARKETA, MOZAIK PARKETA I NAMJEŠTAJA Telefon br.: 20-02, 20-03, 2004, 20-05 — Teleprinter br.: 285-32 Brzojavni naslov: SLAVDI SLAVONSKI BROD Tekući račun kod Narodne banke, filijala Slavonski Brod broj 343-1-19 Proizvodi i prodaje: — rezanu gradu tvrdih i mekih lićčara, — furnira svih vrsta, — panel ploča i šper ploča, — masivni i lamel parket, — savremeni namještaj. Svoje proizvode prodajemo u tuzemstvu, direktno potrošačima preko trgovačke mreže, vlastitih prodavaona u BEOGRADU, Bulevar revolucije broj 250, tel.: 43-654 SLAV. BRODU, Omladinska broj 54, telefon: 26-46 Kupuje: orahove i sve ostale furnirske trupce, kao i trupce za ljuštenje svih vrsta drveta. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 85 <-- 85 --> PDF |
POSLOVNO UDRUŽENJE ŠUMSKO PRIVREDNIH ORGANIZACIJA ZAGREB Mažuranićev trg 6/II Telefoni: 38-681, 23-657 Glasilo: BILTEN zel i svojim članovima šumskim gospodarstvima i drugim poslovnim prijateljima USPJEŠNU NOVI 1967. GODINU |