DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 18     <-- 18 -->        PDF

stavnici značajno razlikuju po dimenzijama drvnih vlakana, što svedoči da se
u našem slučaju radi o raznim variaciono-matematičkim osnovnim grupama.


4) Širina goda ne pokazuje neku zakonitost u pogledu varijacija. Najširi
godovi su pronađeni u najmlađem dobu (1—10 godina), u sledećem periodu se
ona smanjila, da bi se u dobu 21—30 godina, kada su stabla dostigla potpuni
visinski razvitak, ponovo povećala i na kraju u oba poslednja perioda zadržala
istu širinu.


U smeru osovine takođe nije uočena neka zakonomernost; registrovane su
samo male oscilacije.


Prosečna širina goda za čitavo stablo iznosi 4,70 m/m od čega na rano
drvo otpada nešto manje od polovine tj. 43,2%, što znači da je debljinski prirast
bio intenzivniji u letnjem periodu.


Upoređujući naše podatke sa podacima drugih autora (Benić, 1960) vidimo
da je prosečna širina godova posavskog drveta, starosti 51 godinu, iznosila
samo 70% širine goda podunavskog drveta, dok prosečna širina godova u stablu
iz Mađarske (Fillö, 1964) iznosi 3,9 m/m odnosno iznosi samo 4/5 naših modelnih
stabala.


Kod posavske vrbe (Benić, 1960) najveća širina godova je zabeležena isto
u najmlađem dobu, da bi posle opadala i sa malim varijacijama se zadržala
na 3,0 m/m.


5) Zapreminska težina u atro stanju (0% vlage) nam je dala srednju vrednost
0,401 p/cm3, pa bi se prema klasifikaciji Monnin-a drvo naših vrba moglo
okvalificirati kao lako.


Benić (1960) je ispitujući svojstva posavske vrbe došao do podataka da
prosečna vrednost zapreminske težine potpuno suvog drveta iznosi — 0,442
p/cm3 i da se povećavala idući od periferije prema srži.


Davidović-Čemerikić (1961) su dobili za drvo sa ovog lokaliteta, starosti
37 godina nešto superiornije rezultate, odnosno srednju vrednost —0,443 p/cm*´.


Zapreminska težina pri standardnoj vlažnosti (12%) je varirala od 0,344
do 0,506 p/cm3, sa srednjom vrednošću — 0,424 p/cm3, što prebacuje rezultate
naših ranijih ispitivanja (Mutibarić, 1963) — 0,407 p/cm3, izvršenih na materijalu
iz susedne gospodarske jedinice. Rezultati koje su dobili Davidović-Čemerikić,
na nešto mlađem materijalu sa istog lokaliteta su identični prethodno
spomenutim vrednostima (0,406 p/cm3) i nešto su inferiorniji.


Nominalna zapreminska težina se za sva četiri posmatrana stabla povećava
idući od srca prema kori i to do 20 godina, da bi posle počela opadati.
Srednja vrecmost iznosi — 0,365 p/cm3.


I u aksijalnom smeru se ona takođe povišava idući od zemlje prema kruni;
ovakvo ponašanje smo utvrdili u našem ranijem radu za zapreminsku težinu
na 12% (Mutibarić, 1963).


Benić (1960) je došao do suprotnog rezultata naime da nominalna zapreminska
težina raste od perifernih godova prema srcu sve do 30-og goda, da bi
posle lagano oscilirala, dok se u longitudinalnom smeru opaža konstantni porast
idući od zemlje. Inače on je dobio nešto veću prosečnu vrednost za čitavo
stablo iz posavskih šuma odn. 0,393 p/cm3.