DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 18 <-- 18 --> PDF |
stavnici značajno razlikuju po dimenzijama drvnih vlakana, što svedoči da se u našem slučaju radi o raznim variaciono-matematičkim osnovnim grupama. 4) Širina goda ne pokazuje neku zakonitost u pogledu varijacija. Najširi godovi su pronađeni u najmlađem dobu (1—10 godina), u sledećem periodu se ona smanjila, da bi se u dobu 21—30 godina, kada su stabla dostigla potpuni visinski razvitak, ponovo povećala i na kraju u oba poslednja perioda zadržala istu širinu. U smeru osovine takođe nije uočena neka zakonomernost; registrovane su samo male oscilacije. Prosečna širina goda za čitavo stablo iznosi 4,70 m/m od čega na rano drvo otpada nešto manje od polovine tj. 43,2%, što znači da je debljinski prirast bio intenzivniji u letnjem periodu. Upoređujući naše podatke sa podacima drugih autora (Benić, 1960) vidimo da je prosečna širina godova posavskog drveta, starosti 51 godinu, iznosila samo 70% širine goda podunavskog drveta, dok prosečna širina godova u stablu iz Mađarske (Fillö, 1964) iznosi 3,9 m/m odnosno iznosi samo 4/5 naših modelnih stabala. Kod posavske vrbe (Benić, 1960) najveća širina godova je zabeležena isto u najmlađem dobu, da bi posle opadala i sa malim varijacijama se zadržala na 3,0 m/m. 5) Zapreminska težina u atro stanju (0% vlage) nam je dala srednju vrednost 0,401 p/cm3, pa bi se prema klasifikaciji Monnin-a drvo naših vrba moglo okvalificirati kao lako. Benić (1960) je ispitujući svojstva posavske vrbe došao do podataka da prosečna vrednost zapreminske težine potpuno suvog drveta iznosi — 0,442 p/cm3 i da se povećavala idući od periferije prema srži. Davidović-Čemerikić (1961) su dobili za drvo sa ovog lokaliteta, starosti 37 godina nešto superiornije rezultate, odnosno srednju vrednost —0,443 p/cm*´. Zapreminska težina pri standardnoj vlažnosti (12%) je varirala od 0,344 do 0,506 p/cm3, sa srednjom vrednošću — 0,424 p/cm3, što prebacuje rezultate naših ranijih ispitivanja (Mutibarić, 1963) — 0,407 p/cm3, izvršenih na materijalu iz susedne gospodarske jedinice. Rezultati koje su dobili Davidović-Čemerikić, na nešto mlađem materijalu sa istog lokaliteta su identični prethodno spomenutim vrednostima (0,406 p/cm3) i nešto su inferiorniji. Nominalna zapreminska težina se za sva četiri posmatrana stabla povećava idući od srca prema kori i to do 20 godina, da bi posle počela opadati. Srednja vrecmost iznosi — 0,365 p/cm3. I u aksijalnom smeru se ona takođe povišava idući od zemlje prema kruni; ovakvo ponašanje smo utvrdili u našem ranijem radu za zapreminsku težinu na 12% (Mutibarić, 1963). Benić (1960) je došao do suprotnog rezultata naime da nominalna zapreminska težina raste od perifernih godova prema srcu sve do 30-og goda, da bi posle lagano oscilirala, dok se u longitudinalnom smeru opaža konstantni porast idući od zemlje. Inače on je dobio nešto veću prosečnu vrednost za čitavo stablo iz posavskih šuma odn. 0,393 p/cm3. |