DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 29 <-- 29 --> PDF |
SEZONSKE PROMJENE SADRŽAJA VLAGE U TLU I MINERALNIH HRANIVA U IGLICAMA U KULTURI OBIČNOG BORA (Pinus silvestris L.) I AMERIČKOG BOROVCA (Pinus strobus L.) KRAJ OGULINA J. MARTINOVIĆ, N. KOMLENOVIC, S. MILKOVlC I. UVOD Na tipičnim staništima Ogulinskog područja utvrđeno je (J. Martinovic, S. Milković 1966) da postoje znatne razlike u uspijevanju običnog bora. Rezultati provedenih istraživanja u kulturi »Radošić« su pokazali da postojeće razlike u prirastu običnog bora u najvećoj mjeri potječu od razlika u proizvodnoj vrijednosti tala. Na plohi I gdje obični bor i američki borovac dobro uspijevaju zastupljeno je kiselo smeđe tlo na reliktnoj crvenici (»umjereno podzolirano smeđe vrištinsko tlo«, »lesivirana crvenica složene građe profila «) dok na plohi IV gdje obični bor slabije uspijeva nalazimo srednje duboko smeđe ilimerizirano tlo na vapnovitom dolomitu. Budući da su spomenuta tla najzastupljenija na širokom području Ogulina i sa šumarskog gledišta najzanimljivija, to je s proizvodnog i naučnog gledišta veoma aktualno da se pobliže istraže odnosi ovih tala i rasta običnog bora i američkog borovca. Pristupili smo zbog toga u proljeće 1966. stacionarnim pedološkim i biljno hranidbenim istraživanjima. Naša početna stacionarna istraživanja zbog nedovoljno financijskih sredstava ograničili smo na proučavanje promjena vlage u tlu i opskrbljenosti biljaka mineralnim hranivima, tim više što ove faktore smatramo bitnim za proizvodnju i unapređenje proizvodnje na ovom dosta prostranom području. Stacionarna istraživanja ove vrste nisu do sada u Hrvatskoj vršena. Zamislili smo da naša istraživanja kasnije proširimo na proučavanje debljinskog rasta, procesa u tlu vezanih za biološki ciklus kruženja materija i druga proučavanja. Istraživanja se vrše u okviru djelatnosti Odsjeka za pedologiju, ishranu i fiziologiju Jugoslavenskog instituta za četinjače u Jastrebarskom. U terenskim i laboratorijskim radovima učestvovali su prof. N. Pezdirc i E. Maradin. II. METOD RADA U ranijem radu (J. Martinovic, S. Milković 1966) utvrđene su osnovne ekološke i šumsko-gospođarske, a posebno pedološke značajke kulture »Rađo- Autori izražavaju zahvalnost kolektivu Šumskog gospodarstva Ogulin koji financira ova istraživanja. 111 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 30 <-- 30 --> PDF |
šić«. Na osnovu dobivenih rezultata odabrali smo za stacionarna istraživanja plohe I, III i IV. U plohama I (obični bor) i III (američki borovac) zastupljeno je kiselo smeđe tlo na r?liktnoj crvenici a u plohi IV (obični bor) srednje duboko smeđe ilimerizirano tlo na vapnovitom dolomitu. Tako izabrane plohe omogućuju da se upoređuju podaci za obični bor na dva različita tipa tla te podaci za obični bor i američki borovac na istom tipu tla. Terenska istraživanja otpočeli smo 15. IV 1966. U plohi I i IV svakog 1. i 15. u mjesecu uzimani su u specijalno zatvorene kutije uzorci tla težine oko 60 g. i to u 6 ponavljanja. Na plohi I (kiselo smeđe tlo na reliktnoj crvenici) uzorci su uzimani iz Ai horizonta sa dubine 0—5 i 10—15 cm, a (B) horizonta sa dubine 35—40 i 70—75 cm. U smeđem ilimeriziranom tlu na vapnovitom dolomitu (ploha IV) uzorci su uzimani iz Ai horizonta sa dubine 0—5 cm, As (B) horizonta 10—15 cm i (B) horizonta 35—40 cm. Za uzimanje uzoraka tla kopane su jame veličine 40 X 40 cm. Istovremeno sa uzimanjem uzoraka tla mjeren je visinski rast 10 stabala na pokusnim plohama I, III i IV. Sa istih stabala uzimane su iglice za utvrđivanje sadržaja mineralnih hraniva. Uzorci iglica uzimani su sa označenih izbojaka drugog pršljena. Analize biljnog materijala vršene prema već opisanom postupku (Komlenović N., Martinović J. 1966). III. REZULTATI ISTRAŽIVANJA a) Klimatske prilike Budući da na primjernim objektima nisu vršena klimatološka proučavanja, to prosječne mjesečne temperature i količine oborina prema podacima najbliže meteorološke stanice Ogulin (tab. 1) koja je udaljena 15 km sjeverozapadno od proučavanih kultura mogu poslužiti za ocjenu njihovih klimatskih prilika. Izneseni podaci o temperaturama (tab. 1) pokazuju da su u 1966. godini IV, VI i X mjeseci bili topliji a ostali mjeseci hladniji od višegodišnjeg prosjeka. Nadalje podaci o oborinama jasno pokazuju da su količine oborina za period IV—X mjesec 1966 znatno veće od prosječnih (1946—1962) za sve mjesecu osim rujna. b) Dinamika vlažnosti tla Proučavanje vlage u tlu predstavlja naučno zanimljivo i vrlo važno praktično pitanje jer voda u tlu predstavlja jedno od najvažnijih proizvodnih svojstava tala. Neophodno je stoga bilo, kada smo pristupili proučavanju šumsko-proizvodnih mogućnosti tala na širem području Ogulina obratiti pažnju i proučavanju režima vode nekih tamo veoma rasprostranjenih tala. Učinjeno je to u cilju da se dođe do stvarnih podataka o vlažnosti tala i prošire naša znanja o mogućem utjecaju vlage tla na uspijevanje i rast šumskog drveća. Kiselo smeđe tlo na reliktnoj crvenici (ploha I) lako glinastog sastava ima specifičnu težinu volumnu u površinskom dijelu (0—20 cm) od 0,9—1,05 koja sa dubinom raste na 1,15 i ispod 70 cm iznosi 1,30. Retencioni kapacitet za vodu kreće se od 51—53%. pH u H2O sa dubinom profila raste od 4,9 do 5,2. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 31 <-- 31 --> PDF |
PROSJEČNE MJESEČNE TEMPERATURE U´C I KOLIČINE OBORINA u mm U mjesecima Period mjerenja IV V VI VII VIII IX Temperatura 1946—1962 (prosjek) 10,6 14,8 18,2 20,1 19,6 16,0 1966 12,2 14,3 18,8 18,3 17,3 15,2 1946—1962 (prosjek) 119 122 103 108 99 102 1966 127 174 153 193 238 77 ZALIHE VODE U TLU U KULTURAMA OBTCNOG BORA (u mm vodnog stupca) M j e s e c i Dubina IV V VI VII VIII [X u cm 15 6 16 4 16 1 15 1 15 3 16 1 tlo 0—5 30,0 32,1 40,6 34,4 22,9 30,2 15,9 18,7 23,6 28,4 29.9 24,0 5—25 115,2 125,9 125,1 99,5 78.2 109,6 68,5 96,5 80,7 115,1 92,0 77,1 25—45 45,7 83,1 47,4 67,4 68,4 80,1 62,1 51,5 65,5 103,0 82,1 75,3 45—90 179,0 183,8 71,7 181,8 153,2 172,1 170,7 173,3 143,9 170,6 174,9 169,5 -0—5 15,8 17,9 20,7 20,3 14,9 23,9 16,0 24,3 15,5 24,7 21,1 24,1 5—25 80,7 69,6 76,6 40,6 55,5 90,5 47,6 88,6 52,8 93,8 89,3 73,3 25—45 77,1 79 2 77,7 77,2 68,4 81,4 55,7 83,7 69,6 83,4 73,5 71,1 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 32 <-- 32 --> PDF |
mg"fJM/tU3U i ^ l l feiim s I § ´ &WVOfO > 0 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Humusa ima u sloju 0—5 cm 8,9% i u sloju 10—26 6,7%. Ai horizont sadrži više od 0,24% ukupnog dušika. Dubina tla iznosi 140 cm. Slične osobine ima i tlo u plohi III. Smeđe ilimerizirano tlo na vapnovitom dolomitu (ploha IV) također je laka glina. Retencioni kapacitet za vodu ovog tla se kreće od 49—50% a specifična težina volumna od 1,25 do 1,35. Reakcija tla je neutralna (pH u H->0 6,3—6,9). Tlo sadrži u površinskom dijelu 6,1% i u (B) horizontu 4,2% humusa. Po cijelom profilu tlo ima više od 0,26% ukupnog dušika. Dubina tla iznosi 43—45 cm. Prelazeći na razatranje rezultata istraživanja naglašavamo da se oni odnose na jednogodišnja istraživanja i to u godini koja je znatno vlažnija od prosjeka 1946—1962 (tab. 1) i da će se potpunija slika o dinamici i zalihama vlage u istraživanim tlima pa prema tome i o njezinom ekološkom značenju dobiti tek obradom višegodišnjih rezultata. Rezultati provedenih istraživanja (tab. 2 — i graf. 1) pokazuju da se kisela smeđa tla na reliktnoj crvenici i smeđe ilimerizirano tlo na vapnovitom dolomitu po dinamici vlažnosti međusobno razlikuju. Ukupne količine vlage u kiselom smeđem tlu na reliktnoj crvenici (0—90 cm) u periodu od 15. IV do 17. X su za 2 do 2,5 puta veće od zalihe vlage u smeđem ilimeriziranom tlu na vapnovitom dolomitu (0—45 cm). Izuzetak od toga čine sredina svibnja i početak kolovoza. Iz upoređenja podataka o količinama vlage u istraživanim tlima u sloju od 0—45 cm (tab. 2) također proizlazi da kiselo smeđe tlo na reliktnoj crvenici ima veće zalihe vlage. Kod toga je interesantno da je u nekoliko navrata i u dosta dugom periodu kiselo smeđe tlo na reliktnoj crvenici sadržavalo vlage do nivoa retencionog kapaciteta, dok je takvo stanje u smeđem ilimeriziranom tlu na vapnovitom dolomitu registrirano jedino 17. X i to u površinskom sloju tla. c) Dinamika koncentracija hraniva u iglicama običnog bora i američkogborovca. Dosadašnja istraživanja su pokazala (Mitchel et. al. 1939, Tamm 1956, Leyton 1957 i dr.) da se sadržaj mineralnih hraniva u lišću — iglicama može uspješno primijeniti za ocjenu stanja mineralne ishrane šumskog drveća. Za pojedine vrste utvrđene su i koncentracije mineralnih hraniva u lišću — iglicama kod kojih se pod određenim uslovima postiže maksimalni rast, odnosno koncentracije kod kojih dolazi do njegovog ograničavanja. Preporučava se (Leyton 1957, Wehrmann 1959 i dr.) da se za ocjenu stanja mineralne ishrane uzimaju koncentracije hraniva u iglicama nakon završetka vegetacije. Za bolje razumijevanje stanja mineralne ishrane na bazi koncentracija pojedinih mineralnih hraniva u iglicama za određene vrste i uslove, kao i poduzimanja praktičnih mjera, od posebnog je značaja ne samo poznavanje njihovih koncentracija na kraju vegetacijske periode, nego i poznavanje toka koncentracije za vrijeme vegetacije. Rezultati vlastitih istraživanja o toku koncentracije dušika i fosfora u iglicama običnog bora i američkog borovca (tab. 3, 4 i 5, i graf. 2) pokazuju sličan tok koncentracije hraniva na istraživanim plohama (I, II i III). Ističe se u kulturi običnog bora i američkog borovca sredinom maja porast koncentracije dušika, fosfora i kalija u prošlogodišnjim iglicama, nakon čega dolazi uporedo s najintenzivnijim visinskim rastom i porastom novih iglica do osjetnog |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 34 <-- 34 --> PDF |
W´G +-* > Ca .::. P CO 0 o CM 3 L ü L C rt U ^ C ^ > 3 5-a ^MOO^COCOCOtDCOCO^COCOtD^COtOCOO CON tOCOlONtO CO C- CO IO CO CO Cl tO CO^^ N E> -«fr* © o" o o © o" o" © o ©" o" o" o" o" o" o" o" ö" o" o" C^COCOOOTOCgOCOCDCq^C^CVlCg^CDCOCOC] fOtON-* CM ^CO^C^WCOOOOO^CO CO co^co^ M ^ ©~ o" o*~© o´ o" o" o" o" ©" o" o~ ©" © © o" o o © o OCOCOOOCOCOCOOCOCOCOCgcjOCNCJCNlCŠI´^ CD^ODCDCDCOCOCOCOlOHCOiOmOl-tOHt-lM CN CD c| ^C^ M H cgcQCA^cgcgcqc] co cg OJ co cg co o o" o o" o" o" o" o" o" o" © ©*" © o" o´ o" ©~ o" o" o" to -^citMcjio^c: ai ^^aiCoco^-^cDco-^T^ lOCOCOtDmcocOMlNMMiNHrHmnHmiN´l* ^iO©CD[>M>l>C0C0C0Kl0i0i030iOOOO io"ococo^^io´Lo"i^^Lo"iocococdco´f-Š^HC^t> lOLOlOtOLOCOLOCOlOCOLO^DIOCOLOOlOCOlOCO CO^´JDCOCOCOCOCOCOCOCOCOCOCOCOCOCOCOeCCO C50^o^Oia;cDC^aic^05C^a:o^cnc^c^oiaicniOi U TS E.2 .,., o CO H o os UTlC^OOCOlOOClCIClr-H^^COCO^^ w 03 co [co co ciocDnc^nt^ © © o" o" ©" © © o" o" o" o" o" o * :§ s* ´S f 0/1 ™ cu o OOOOOOOOOOOOOOOO CS > S g o at´" o a a : s s s-. a (!) i co oocge^ojocoooo^cocoocgcoocgocot «OHHcoHmcomoiomwhtooiooo o" ©" ©" ©" o" © o" o ©" © o" o" o ° s «8,2 . a o «o a L~ ba O m w =i .si a > a mO)«i>cD©coo^coa)OOH[^ O^ 0O ^ ^ ^ d CN « CM^CO^CM *iococot-i>c-i>cocococooicnoiffiooo ,s a iodöüHHiriiriHHiriiriMcödtDHHi>´S;» a *> a 3 0 -lOlOLOr.OlOCOlOlClOCClOCOtOCOLOCOlOCOLrjCCOCOCOOCOCOO-OCOCDCOX´COUP^«i/3 sC W ´ |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Sadržaj mineralnih hraniva u iglicama američkog borovca na kiselom smeđem tlu na reliktnoj crvenici u toku vegetaci.fske periode 1966. Tab. 5. Vrijeme Sadržaj Starost uzimanja N P2O5 K2O CaO iglica iglica l"/o (suhe tvari) 1965 15. 4 1,73 0,272 0,24 0,55 1965. 16. 5 2,32 0,856 0,58 0,28 1965. 1966. 1935. 1966. 1965. 1966. 1965. 16. 16. 1. 1. 15. 15. 1. 6 6 7 7 7 7 8 1,47 1,83 1,44 1,76 1,35 1,46 1,25 0,288 0,688 0,256 0,532 0,260 0,476 0,256 0,28 0,48 0,22 0,58 0,24 0,60 0,20 0,72 0,27 0,72 0,26 0,84 0,31 0,92 1966. 1965. 1966. 1965. 1966. 1965. 1966. 1965. 1966. 1965. 1966. 1. 15. 15. 3. 16. 16. 1. 1. 17. 17. 8 8 8 9 9 i) 9 10 10 10 10 1,52 1,11 1,42 1,26 1,39 1,18 1,39 1,28 1,41 1,41 1,69 0,448 0,260 0,448 0,260 0,322 0,268 0,322 0,284 0,320 0,272 0,384 0.48 0,24 0,32 0,22 0,36 0,28 0,36 0,24 0,36 0,24 0,32 0,32 0,82 0,32 0,76 0,34 0,80 0,40 0,90 0,40 1,10 0,76 pada koncentracija u razdoblju ed 15. V do 15. VI mjeseca. Minimalne koncentracije NPK kod prošlogodišnjih i ovogodišnjih iglica padaju u periodu srpanj — početak rujna, dakle nakon prestanka visinskog rasta. Koncentracije Ca u starim iglicama pokazuju u početku vegetacije obrnuti tok u odnosu na koncentracije NPK iza čega koncentracije Ca u svim iglicama stalno rastu. Mlade iglice imaju općenito više koncentracije NPK hraniva i više koncentracije Ca. Premda se strani podaci pri ocjeni stanja ishrane proučavanih kultura moraju uzeti s velikim oprezom iz utvrđenih podataka o koncentracijama hraniva proizlazi da su (Tamni 1954, Heiberg et. al. 1951 i dr.) one osrednje snabdjevene istraživanim mineralnim hranivima. d) Visinski rast U ranijem radu (J. Martinovića, S. Milkovića 1966) utvrđeno je da na primjernoj plohi I (kiselo smeđe tlo na reliktnoj crvenici) kultura običnog bora ima srednje stablo promjera 9 cm i visinu 6,2 m što uz 1593 stabala daje drvnu masu oko 34,0 nr´Vha. Na plohi IV srednje stablo običnog bora ima isti promjer (9 cm) ali znatno manju visinu (4,2 m) što uz 1221 stablo daje drvnu masu oko 16 m3/na. Mjerenjem visinskog rasta i prirasta u toku vegetacijskog perioda 1966. godine (tab. 6) utvrdili smo da nije bilo većih razlika u toku visinskog rasta običnog bora na primjernim plohama I i IV. Američki borovac sporije raste od običnog bora u prvom mjesecu vegetacijskog perioda, ali njegov visinski rast duže traje što se manifestira u većem ukupnom visinskom prirastu. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 36 <-- 36 --> PDF |
\I 01 SI \\ Cl i :l 6 St < \ > \ II C . w i/ SSI f a Bi iffl L I 9 91 P! SSI tu II oi si m li on l 691 61 II * A i \ i;9 SI i/ (V PI 1 1 \ iS) i/ i v i.) 9P SSI rst I |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Tok visinskog rasta običnog bora i američkog borovca u kulturi »Rađošić« Tab. 6. Vrsta drveća i oznaka plohe Obični bor Obični bor Američki borovac Vrijeme mjerenja plohe Dužina vrš nog izbojka i I Razlika ploha Dužina vrš nog izbojka IV Razlika ploha Dužina vrš nog izbojka III Razlika cm 15. 4. 1966. 0 — 0 — 0 16. 5 1966. 37,6 37,6 42.2 42,2 27,4 27,4 4. 6. 1966 16. 6. 1966 60,0 75,6 22,4 15,6 66.3 77,3 24,1 11,0 51,1 74,2 23,7 23,1 1. 7 1966. 75,7 OJ 77,3 0,0 86,0 27,4 15. 7. 1966. 75,8 0.1 77,3 0,0 101,2 15,2 1. 8. 1966. 75.8 0,0 77,3 0.0 101,2 0,0 15. 8. 1966. 75,8 0,0 77,3 0,0 101,2 0,0 1. 10. 1966. 75.8 0,0 77,3 0,0 101,2 0,0 IV DISKUSIJA I ZAKLJUČCI U uvodu je navedeno da se dobiveni rezultati odnose na početak stacionarnih istraživanja, a jasno je na osnovu izloženih podataka da radi donošenja konačnih zaključaka i odgovora na postavljena pitanja ova istraživanja treba nastaviti u toku slijedećih godina. Ipak su jednogodišnja istraživanja dala nekoliko interesantnih podataka za koje smatramo da mogu biti od velike praktične koristi: 1. U uslovima istraživanja pokazalo se da kiselo smeđe tlo na reliktnoj crvenici ima znatno veće zalihe ukupne vlage. Kod jednake dubine tla (0—45 cm) sadržavalo je kiselo smeđe tlo na reliktnoj crvenici u odnosu na smeđe ili— merizirano tlo na vapnovitom dolomitu u istraživanom periodu (izuzev mjeseca augusta) za oko 10—30% veće količine ukupne vlage. Ako se pak uzmu u razmatranje količine vlage za čitavu dubinu tala proizlazi da su zalihe ukupne vlage u kiselom smedem tlu na reliktnoj crvenici za oko 2—2,5 puta veće. Budući da je sadržaj inertne vlage u istraživanim tlima približno jednak (8—11%) proizlazi da tlo koje ima veći sadržaj ukupne vlage bolje opskrbljuje šumsko drveće vodom. Utvrđene razlike u sadržaju vlage u tlu nisu se odrazile na visinski rast običnog bora u promatranom periodu. Ovo je i razumljivo kad se zna da je u ovoj ekstremno vlažnoj godini sadržaj vlage i u smeđem ilimeriziranom tlu na vapnovitom dolomitu kroz čitav period opažanja iznosio osim rijetkih izuzetaka oko 2/3 i više retencionog kapaciteta tla za vodu. 2. Mjerenjem visinskog rasta običnog bora i američkog borovca na opisanim tlima u toku vegetacije 1966 godine utvrđeno je da praktički čitav visinski rast običnog bora pada u period između 15. IV i 15. VI, pri čemu je najintenzivniji visinski rast u maju mjesecu. Ritam rasta američkog bcrovca se razlikuje u istraživanim uslovima od rasta običnog bora. Američki borovac intenzivno raste sve do 15. VII, time da najintenzivniji visinski rast pada u razdoblje između 15. V do 15. VI. I u našim istraživanjima je utvrđeno da obični bor i američki borovac ne pokazuju tendenciju stvaranja ljetnih izbojaka. 3. Nivo i tok koncentracija dušika, fosfora, kalija i kalcija u iglicama običnog bora i američkog borovca ne pokazuje većih razlika s obzirom na tipove |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 38 <-- 38 --> PDF |
proučavanih tala. Zaslužuje pažnju pojava naglog porasta koncentracija dušika fosfora i kalija u prošlogodišnjim iglicama običnog bora i američkog borovca u razdoblju od sredine travnja do sredine svibnja. Iza toga nastupa još veći pad ovih koncentracija u periodu između sredine svibnja i sredine lipnja. U iglicama običnog bora pad koncentracija dušika fosfora i kalija podudara se sa najintenzivnijim visinskim rastom i stvaranjem novih iglica. Nakon što je uglavnom završen visinski rast običnog bora zadržava se koncentracija spomenutih mineralnih hraniva na približno istom nivou do konca ljeta. Pad koncentracija ovih hraniva naročito dušika, u iglicama američkog borovca produžava se sve do sredine kolovoza i početka rujna. Iz navedenih podataka moglo bi se u praktične svrhe izvesti zaključak da bi najpovoljnije vrijeme za primjenu mineralnih gnojiva u istraživanim i sličnim uslovima bilo razdoblje između sredine travnja do sredine svibnja. LITERATURA 1. Ani ć M.: Weitere Erfahrungen über den Rhytmus des Höhenwachstums bei verschiedener Holzarten im Laufe ihrer Vegetationsperiode ,IUFRO, Beč 1961. 2. Heibe´rg S. O. and D. P. White: Potassium deficiency of reforsted pine and spruce stands in northern New York. Proc Soil Sci. Sec. Amer., 15, 1951. 3. Klepa c D.: Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina, Zagreb 1963. 4. Komlenović N., Martinović J.: Utjecaj plodnosti tla na rast obične smreke u kulturi »Vrelo« kod Jastrebarskog, Šum. list, 3—4, Zagreb 1966. 5. Kramer P.,Kozlowski Th.: Physiology of trees, New York 1960. 6. Ley ton L.: The mineral requirements of forest plants. Handbuch der Pflanzenphysiol. Band IV, Berlin 1957. 7. Martinović J., Milković S.: Prilog šumsko proizvodnom vrednovanju tala na Ogulinskom području. Šum. list, 7—8, Zagreb 1966. 8. Mitchell H. and R. F. Chandler: The nitrogen nutrition and growth of certain dee´duous trees of northeastern United States. Black Rock For. Bull, No. 11, 1939. 9. Tam m CO. : Seasonal Variation in the Nutrient Content of Conifer Needles. Medd. Iran Slattens Skogfsor. Inst. 46 III. Stockholm 1956. 10. Tam m C. O.: The effects of suply of plant nutrient to a forest stand on a poor site. Med. fran Statens Skogsfor. Inst. 46/III. Stockholm 1956. 11. Visocki j G. N.: Izabrannie Sočinenija II. Poč. i počvenno — gidrologieeskie raboti, Izdavateljstvo Akademii nauk SSSR, Moskva 1962. 12. Wehrman n J.: Methodische Untersuchungen zur Durchführung von Nadelanalysen in Kiefern-bestanden. Forstw. Cbl. 3,4, 1959. 13. Z o n n S. V., Ku z m i n a E. A.: Materiali k soprjažennoj karakteristike vodnog režima i fiziko-himičeskih svojstv dernovopodzolistih počv pod elovimi, dubovimi i lipovimi lesami. Stacionarniie biogeocenotičesskie issledovanija v južnoj podzone tajgi; Izdavateljstvo »NAUKA«, Moskva 1964. SEASONAL FLUCTUATIONS OF THE CONTENT OF MOISTURE IN THE SOIL AND THE MINERAL NUTRIENTS IN THE NEEDLES IN A YOUNG PLANTATION OF SCOTS PINE (P. süvestris L) AND EASTERN WHITE PINE (P. strobus L.) NEAR THE TOWN OF OGULIN Summary In the region of Western Croatia in a plantation of Scots Pine and Eastern White Pine called »Radošić«, near Ogulin, there were carried out during 1966 stationary pedological and plant nutritional investigations. The initial stationary investigations included a study of moisture fluctuations in the soil, of the content of mineral nutritive substances in the needles of Scots Pine and Eastern White Pine, and of the |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 39 <-- 39 --> PDF |
height increment of these tree species (Tabs. 2—6, and Graphs 1—2). The results relate to the plantings of Scots Pine and Eastern White Pine on the acid brown soil on relict »terra rossa« (plots 1 and II), and to the planting of Scots Pine on the brown illimerized soil on a calcareous dolomite parent rock (plot IV). On the basis of investigations performed so far the author came to the following conclusions: The acid brown soil on relict »terra rossa« in relation to the brown illimerized soil on calcareous dolomite parent rock possessed in the 0—45 cm. layer considerably higher reserves of the total moisture during the whole period of measurement (except the month of August). If we take into consideration the quantities of the total moisture content for the whole depth of the soil (Tab. 2), then the moisture content in the acid brown soil on relict »terra rossa« is 2—2.5 times greater. The established differences in the content of moisture in the soil did not reflect on the height increment of Scots Pine in the mentioned period of observation. This is explained by the fact that also in the brown illimerized soil during the almost entire period of measurement the moisture content was about 2/3 or more of the water- retaining capacity in that extremely humid year (Tab. 1). Under the mentioned conditions it was established that practically the whole height increment of Scots Pine falls into the period from April 15th to June 15th, the most intensive growth occurring in the month of May. Eastern White Pine grows intensively up to July 15th achieving maximum growth rate between May 15th and June 15th. The pattern of the concentration of mineral nutrients in the needles of both Scots Pine and Eastern White Pine is very similar in respect of both the investigated tree species and the various different soil types (Tabs. 4—6, and Graph 2). |