DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Prosečne vrednosti u mikronima iznose za: starost 10 godina 21,99 starost 20 godina 22,34 starost 30 godina 23,75 starost 40 godina 25,48 U prsnoj visini je dobivena srednja širina — 24,38, na visini 3,30 m 23,28, i na visini 6,60 — 22,89 mikrona. Šema analize varijansi je sledeća: Izvor varijabilnosti Source of variability D. F. S. S. M. S. F. Starost — Age 11 121,6730 11,0612 5,40*** Visina preseka — Cross-section length 2 19,0956 9,5478 4,66*** Starost unutar visina — Age of the section 3 80.2836 26,7612 13,07*="= Interakcija — Interaction 6 22.2938 3,7156 1,82 Modelna stabla — Sample trees 3 71,9328 23 9776 11,71*** Greška — Error 33 67,5507 2 0170 — Ukupno — Total 47 261,1565 *** Signifikantno na l´Vo — Significant at TVo level ** Signifikantno na 5;l/o — Significant at 5-Vo level 3) Dijametar lumena se ponaša identično kao i širina vlakna, opada sa visinom, a raste sa starošću što se vidi iz tabele 1. Srednja vrednost za sva četiri modelna stabla iznosi u starosti: 10 godina 14,49 u 20 godina 15,39 /i 30 godina 15,77 /i 40 godina 17,51 /i U prsnoj visini srednja vrednost iznosi 16,59 na visini 3,30 m — 15,63, a na visini 6,60 m — 14,86 mikrona. Faktorijalna analiza varijansi za ovaj parametar izgleda ovako: Izvor varijabilnosti Source of variability D. F. S.S. M. S. F. Starost — Age 11 92,8212 8,4383 6,90*** Visina preseka — Cross-section length 2 23,5027 11,7513 9,61*** Starost unutar visina — Age of the section 3 62,6665 20,8882 17,08*** Interakcija — Interaction 6 6,6520 1,1087 0,91 Modelna stabla — Sample trees 3 48,1115 16,0372 13,72*** Greška — Error 33 40,3468 1,2226 — Ukupno — Total 47 181,2795 *** Signifikantno na 1% — Significant at 1%> level Znači dobivene su iste signifikantne razlike kao i za širinu vlakna. Duncan — testovi za pojedine izvore varijabiliteta izgledaju sledeće: a) starost unutar svih visina 10 20 30 40 god. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 10 <-- 10 --> PDF |
b) visine preseka 6,60 3,30 1,30 m c) starost unutar pojedinih visina 1,30 m 3,30 m 6,60 ni 10 god. 20 god. 30 god. 40 god. d) stabla — predstavnici 1 4) Dvostruka debljina zida je isto prikazana u tabeli 1, pa se može primetiti da neznatno raste sa visinom i starošću. Srednje vrednosti za naša modelna stabla iznose u starosti: 10 godina 7,50 ,u 20 godina 7,45 \x 30 godina 7,98 p 40 godina 7,97 ju Za prsnu visinu je dobivena prosečna vrednost — 7,78, za visinu 3,30 m — 7,61 i za visinu 6,60 m — 8,02 mikrona. Analiza varijansi za ovu karakteristiku nije nam dala signifikantne razlike ni za jedan izvor varijabiliteta. Varijacije pojedinih opisanih morfoloških karakteristika se vide iz slike 2. Na slici br. 1 je prikazan debljinski prirast naših modelnih stabala u prs noj visini u smeru istoka tj. pravca iz koga su uzimani uzorci za ispitivanje drvnih vlakanaca. Mogli bismo primetiti da je debljinski prirast u prvih deset godina bio skoro jednak kod svih stabala — predstavnika, i ta se ujednačenost zadržala manje više do dvadesete godine, dok se kasnije diferenciranje između modelnih stabala jače isticalo. Moramo napomenuti da su sva izabrana stabla pripadala gornjoj etaži tj. dominantnim stablima. 5) Vlaga drveta u momentu ispitivanja, koje je usledilo 15 meseci posle seče, dobivena na temelju 2450 uzoraka iznosila je za sva stabla — predstavnike: 5,50 — 11,01 — 19,60% Zavisna od starosti ona je varirala pa je tako iznosila u periodu: 1—10 godina 10,5770 11—20 godina 10,87% 21—30 godina 11,07% 31—40 godina 11,03% preko 40 godina 12,04% što znači da se procenat vlage povećavao idući od srca ka periferiji. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Upoređivali smo procenat vlage u srčiki i beljiki, pa smo dobili sledeći rezultat: visina preseka beljika % vlage srčika % vlage 1,30 m 10,09 10,38 3,30 m 10,52 11,20 5,30 m 9,84 10,14 8,30 m 11,80 12,54 10,30 m 9,72 10,94 Prošek: 10,32 10,85 Neku zakonitost u pogledu rasporeda vlage u smeru osovine stabla nismo mogli pronaći, sem što je najveći sadržaj vlage registrovan u visini 8,3 m. U srčiki se nalazi nešto više vlage i ta razlika iznosi do 12%, zavisno od visine preseka (10,30). Inače u prošeku za čitavo stablo beljika ima 5% težinskih procenata vlage manje. 6) Širina gcda i učešće ranog drveta je ustanovljeno na epruvetama za ispitivanje zapreminske težine, tj. na temelju 1398 uzoraka i prikazana je u tabeli 2 odnosno grafički prestavljena za sva četiri modelna stabla na slici 3. Neka zakonitost u pogledu varijacija širine godova i učešća ranog drveta zavisno od starosti i veličine preseka nije mogla biti uočena, sem što je širina goda i zona ranog drveta bila najveća u periodu 1—10 godina. Prosečna širina goda za sva četiri stabla — predstavnika iznosi — 4,70 m/m; na zonu ranog drveta otpada 2,03 m/m ili 43,2%, a na kasno drvo — 2,67 m/m ili 56,8%. Iz ovoga možemo zaključiti da je intenzitet debljinskcg prirasta u prolećnom periodu bio nešto inferiorniji. U zoni srčike dobili smo za širinu goda u prošeku veće vrednosti — 5,59 m/m, od beljike gde ona iznosi — 3,97 m/m. Međutim učešće ranog drveta u zoni srčike je nešto manje (42,2%) nego u zoni beljike (44,1), što znači da je u poslednjim godinama života stabala intenzitet prolećnog prirašćivanja bio veći od jesenjeg. 7) Zapreminska težina za naša modelna stabla je ustanovljena: — za potpuno suvo drvo, — za drvo sa 12% vlage i — nominalna. Prve dve su određene, i ovde će se interpretirati, na epruvetama uzetim iz prsne visine, dok je nominalna zapreminska težina određena za čitavo stablo, na bazi 2440 proba. Histogram zapreminskih težina za potpuno suvo i standardno vlažno drvo je prikazan u si. 4, a podatke za njega dobili smo iz tabele br. 3, iz koje se vidi da je zapreminska težina naših modelnih stabala iznosila: — za potpuno suvo stanje: 0,312-0,401-0,480 p/cm3, — za standardno vlažno stanje: 0,344-0,424-0,506 p/cm3. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— prosečna širina drvnih vlakana, merena na maceriranom materijalu U sredini dužine, iznosi — 24,38 mikrona, od čega na lumen otpada 68%. Najveća širina i dijametar lumena su zabeleženi u starosti — 40 godina, a najmanja pak u starosti — 10 godina; — godovi su bili najširi u najmlađem dobu (1—10 godina). Prosečna širina goda za čitavo stablo, bez obzira na starost i visinu preseka, iznosi — 4,7 m/m, od čega na rano drvo otpada — 2,0 m/m ili 43,2%, a na kasno — 2,7 m/m ili 56,8%. — procenat vlage se povećao od srca ka kori, pa smo dobili podatak da srednja vrednost za čitavo stablo, petnaest meseci posle obaranja i seče, iznosi —´ 11,01%. Najveća vlaga je registrovana u visini 8,30 m; — podaci zapreminske težine ukazuju da drvo vrbe spada u kategoriju lakog drveta sa tendencijom porasta od zemlje prema vrhu, i sa vrlo malom disperzijom dobivenih vrednosti, što svedoči da je vrbovina vrlo izotropan i homogen materijal; — drvo vrbe se u radijalnom smeru slabo, u tangencijalnom — jako, a volumetrijski — osrednje uteže, inače veličine utezanja opadaja sa starošću; — učešće krupnih pora u vrbovom drvetu u prsnoj visini bez obzira na starost iznosi u prošeku — 33,92%. Njihov udeo, se smanjuje sa starošću, što znači da je vrbovina najporoznija u prvim godinama života; — testirajući dobivene rezultate »nul-hipotezom« odnosno analizom varijansi primenom Duncan-testa dobili smo rezultate da se naša stabla — predstavnici signifikantno razlikuju, što međutim nije, u većini slučajeva, ustanovljeno kod drugih parametara, kao što su starost ili visina preseka. Ovaj podatak ukazuje na činjenicu da u prirodnim populacijama bele vrbe (Salix alba L.) postoji genetska varijabilnost bar u pogledu morfoloških karakteristika drvnih vlakanaca i osnovnih fizičkih svojstava, što s druge strane svedoči o velikoj heterozigotnosti prirodnih populacija i potrebi individualnog odabiranja jedinki željenih svojstava. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Slika 1 DEBLJINSKI PRIRAST STABLA BELE VRBE U PRSNOJ VISINI pravac istok 1 mm : 2 mm ANUAL INCREMENT OF THE SAMPLE -TREES IN BREAST HEIGHT IN DIRECTION EAST A i i i :-«0 30 -30 -— 30 -30 -20 -20 =t-20 -20 10 10 10 -10 _. a _ o c --c -- TJ --o : : en J_ |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Slika 2 VARIJACIJA MORFOLOŠKIH KARAKTERISTIKA DRVNIH VLAKANACA BELE VRBE U ZAVISNOSTI SA STAROŠĆU I VISINOM PRESEKA VARIATION OF MORPHOLOGICAL CHARACTERISTICS IN DEPENDENCY WITH AGE AND CROSS -SECTION HEIGHT Le gend a: presek na 1,30 " " 3.30 ´ ´ 6,60 DIJAMETAR LUMENA lumen diameter *Gr DVOSTRUKA DEBLJINA ZIDA double.wall - thickness godina - yearc." |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 23 <-- 23 --> PDF |
e SIRINA GODA U DRVETU BELE VRBE UČEŠĆE RANOG I KASNOG DRVETA GROWTH RINGS AND PARTICIPATION OF SPRING AND LATERWOOD BY SALIX ALBA LEGENDA učešće ranog drveta - spring wood ućeice Kasnog drveta - later wood |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 24 <-- 24 --> PDF |
HISTOGRAM ZAPREMINSKIH TEŽINA DRVETA BELE VRBE HISTOGRAM OF DENSITY BY SALIX ALBA APSOLUTNO SUVOG DRVETA ( 0 V. ) I PRI STANDARDNOJ VLAŽNOSTI (12V.) Legenda V7. _ apsolutno s u v o - at 0"/« moisture standardna vlažnost at 12 "/o moisture V. 30 ; 20 10 0,350 0,0)0 0,450 0500 p/cm |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Slika 5 RASPORED NOMINALNE ZAPREMINSKE TEŽINE U DEBLU BELE VRBE VARIATION OF NOMINAL DENSITY IN THE STEM OF SALIX ALBA LEGENDA 1.30 50 40 30 20 10 0 10 20 30 40 50 godina - years |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Slika 6 UTEZANJE DRVETA BELE VRBE SHRINKAGE OF SALIX ALBA Uv c Uf c ur < 1-10 11-20 21-30 31-40 AI < god. years |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 28 <-- 28 --> PDF |
b) physisacl properties: timber´s moisture, breadth of rings, density at 0,;V», 12°/o and nominal, radial, tangential and volumetric shrinkage, fibre saturation point. Fibre lengths in axial direction increase till 3,30 m, and after this heigtht decrease. In the direction of radius hengths increase to 30 years. Average value for all sample-trees and heights is-988 microns. Dimensions of fibres are shown in the table 1 from which it can be concluded that breadth of fibres increase with age, but decrease with height. Averege breadth of fibres is 24,38 microns. The same course has lumen´s diameter, which is the largest in the age of 40 years — 17,51 microns and the smallest in the age of 10 years — 14,49 microns. Double-wall thickness is cca 32;,/o of fibre´s breadth. An analysis of variance in factorial experiments has shown that the significant differences at ll;l/o level were obtained only for sample-trees for fibre length and breadth, and for lumen´s diameter, but not for double-wall thickness. On picture 1 are presented the course of growth-rings at breast height in the direction of east. Mean value of growth-rings without regard to age and height for all sample- trees is 4,7 mm, in which participates early wood — 2,0 mm or 43,2´Vo. Growth rings are broader in juvenile age (1—10 years). Percentage of moisture increse from core to bark. Mean value for whole stem fifteen months after falling was ll,01,0/u. The wettest timber was at height 8.30 m above ground. Specific gravities at breast height are: at Ol´/o moisture: 0,312—0,401—0,480 p/cm3 at 12°/o moisture: 0,344—0,424—0,506 p/cm3 From above data we can determine timber of our willows as low density. Variation of nominal density according to age and cross-section heights are presented in tab. 4, from which we can conclude that basic density increase in horizontal axe, from meat to age of 30 years, and in vertical axe to crown. Data for this property are: 0,290—0,365—0,459 p/cm3 Using »zero-hypothesis« we got by all investigated densities significant differeneces for sample-trees. Radial shrinkage varried from: 1,42 to 5,30Vo with mid-value: 2,91°/o. Tangential shrinkage has given results: 5,28—8,88—ll,28l:7o and volumetric 7,80—12,00— 15,70%), wich are shown in the table 5. Linear shrinkage are not significant in the age 1—10 and 11—20 years. For volumetric shrinkage as well as for sample-trees in linear shrinkage we got significant differences. Fibre saturation point, obtained on samples from breast-height, varries in diapason 24,40—33,92—44,780/o. Porosity decrease with the age, as well as shrinkage. For all physical properties we obtained significant differences for sample trees, on which ground we can conclude that within the investigated population of Salix alba L. there exists genetic variability in respect of tested wood fibre characteristics (with except double-wall thickness) and physical properlies. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 27 <-- 27 --> PDF |
LITERATURA 1. Beni ć R: »Raspored nekih fizičkih svojstava drveta u deblu bele topole i bele vrbe«. Radovi na istraživanju topola, sv. 2, Beograd; 1960. 2. Davidović B. i Cemerikić M.: »Studija zamene četinarske građe sa mekim lišćarima«. Dokumentacija za građevinarstvo i arhitekturu, sv. 26, Beograd, 1961. 3. Dinwoodi e J. M.: »The influence of anatomical and chemical characteristics of softwood fibers on the properties of sulfate pulp« New York, No. 2/1966. 4. Ein spa hr D. W.: »Correlations between fiber dimensions handaheet strength properties« — TAPPI, New York, No. 4/1964. 5. Fil l ö Z.: »A feher fuz (Salix alba) anatömiai vizagälato«. Faipari Kutatäsok, Budapest, 1964. 6. Mutibari ć J.: »Prilog poznavanju promene zapreminske težine drveta u deblu bele vrbe (Salix alba L.)«. Šumarstvo, Beograd br. 6—91963. 7. Mutibari ć J.: »Zamena drveta čet´nara drvetom nekih vrsta topola i vrbe u industri:i kućnog nameštaja«. Doktorska disertacija, Beograd 1964. 8. Mutibari ć J.: »Varijacije dužine drvnih vlakanaca unutar populacija kod stabala bele vrbe (Salix alba L.)«. Šumarski list, Zagreb br. 1—2/1966. 9. Schönbac h H.: »Untersuchungen über Cellulosegehalt und Raumgewicht von Pappelhölzern in Rahmen der Züchtung«, Mitteilungen aus der Arbeit des Pappelforschungskolektivs. No. 1, Berlin, 1956. 10. Snedeco r G.: »Statistical methods«. Iowa State College Press, 1959. 11. Stee l R. i Tor r i e J.: »Principles and procedures of statistics«, New York, 1960. Summary TIMBER´S CHARACTERISTICS OF WHITE WILLOW (SALIX ALBA L.) In this article are described the results of investigations on 4 sample trees of white willow (S. alba L.) from the flooded area of the river Danube, near the town Sombor. The sample-trees were selected in the natural forest as »plus-trees«. The main data about sample-trees are given in tab. la. Discs from each sample-trees for investigations of plysical properties were cut at breast-height (1,30 m), 3,30, 5,30, 8,30, 10,30, 12,30, 14,30 and 17,30 meters. Breadth of annual rings, percentage of spring-wood and basic density are investigated for all above mentioned heights, but other physical properties are investigated only for breast-height. All physical properties were tested in the decades: 1—10, 11—20, 21—30, 31—40 and above 41 years. Wood fibre samples were taken from the east side the discs at 1,30, 3,30 and third disc was cut at heights varying from 5,0 to 8,7 m. i. e. average 6,60 meter. Samples were taken from the growth ring of 10. 20, 30 and 40 years age from above mentioned heights. Both late and early wood fibres were examined. After maceration in chromic-nitric-acetic acid from every sample were taken at random 360 fibers on a average for investigation of fibre´s lengths. Diameters are measured on macerated materials in mid-length taken at random cca 50 pieces. Fibre length measurements were made by means of an A. O. Spencer microscope with 50 X magnification, till breadth of fibres, dameter of lumen and double- wall thickness with 215 X magnification. Accuracy of measurement of fibre length was 0,1 mm, till for other fibre dimensions- 0,0001 mm. Following characteristics were investigated: a) wood fibre characteristics: fibre length, fibre breadth, diameter of lumen and double-wall thickness. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Sva fizička svojstva, s obzirom na starost materijala, ispitivali smo odvojeno u pet starosnih razreda odnosno za starosne dekade 1—10, 11—20 21—30 31—40 i preko 41 godine. ´ ´ Od kotura iz prsne visine i visine 3,30 m, uzeti su uzorci za ispitivanje dimenzija drvnih vlakana, treći kotur iz koga su takođe uzeti uzorci poticao je sa visine 5,00—8,70 m odnosno iz srednje visine — 6,60 m. Sa istočne strane iz svakog su kotura uzimane za´ analizu dimenzije drvnih Slika 2. Bela vrba — modelno stablo br. 1. iz »Adice«. Sample tree Nr. 1 of white willow. Foto dr Zufa. vlakanaca u starosti 10, 20, 30 i ukoliko je bilo 40 godina. Uzimano je drvo iz prolećnog i jesenjeg dela goda. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Metoda rada: Od svakog modelnog stabla iz prsne visine tj. 1,30 m i 3,30 m je izrezan kotur debljine 5 cm iz koga su izrađene epruvete, veličine 30 X 30 X 20 m/m, za ispitivanje fizičkih svojstava. Ostali koturevi, zavisno od oblika modelnih stabala su izrezani sa visine 5,3, 8,3, 10,3, 12,3, 14,3 i 17,3 metara. Slika 1. Bela vrba — modelno stablo br. 3. iz »Adice« White willow-sample tree Nr. 3. Foto dr 2ufa. Širinu goda, učešće ranog drveta i nominalnu zapreminsku težinu ispitivali smo za sve napred pobrojane preseke tj. u aksijalnom smeru, dok smo ostala fizička svojstva ispitivali jedino u prsnoj visini. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE GODIŠTE 91 OŽUJAK—TRAVANJ GODINA 1967. KARAKTERISTIKE DRVETA BELE VRBE (Salix alba L.)* Dr ing, JOVAN MUTIBARIC Oplemenjivanje šumskog drveća, pa prema tome i vrba, izvodi se u cilju da se poboljša kvalitet drveta odnosno njegov prirast. Ovaj zadatak se najsigurnije ostvaruje putem individualnog odabiranja u prirodnim populacijama, jer je u njima mogućnost izbora skoro neograničena. U ovom smislu Zavod za topole je širom čitave naše zemlje birao elitna tj. plus — stabla sa ciljem da se prikupi polazni materijal za radove na oplemenjivanju i da evidentira individue — ortete od kojih se može dobiti upotrebljivi klonski materijal. Drvo vrbe je po svojim tehničkim karakteristikama skoro identično drvetu topole, pa savremeni tehnološki procesi u drvno-prerađivačkim pogonima ne prave nikakve razlike između topolovine i vrbovine. Mi bismo sa svoje strane mogli ukazati na jednu razliku, a to je da je drvo vrbe ipak manje ispitivano od drveta topole, i kod nas i u čitavom svetu. Materijal za istraživanje: iz poplavnog područja Dunava u Šumskoj sekciji Bački Monoštor, Šumskog gazdinstva Sombor, u gospodarskoj jedinici, »Adica« izabrana su 1963. godine četiri stabla — predstavnika bele vrbe (Salix alba L.), koja ih po svojim spoljnim morfološkim karakteristikama, deklarišu za »plus-stabla«. Osnovni taksacijski podaci izabranih stabala su: Tab. la U m ´O rt {- lü w Ci H ** o I PStlm S as 2« w < efiL &P .S3 > K s "« S-S^-S H -o L Ä p ;ss!?ö Q L J ´S ae išl o .w^Q o -SÄ! 8 ^Sä^ g P L L H L L cm m m m m m3 1234 40 40 40 42 50,5 47.5 51,0 52,0 29,8 31,3 30,1 31,1 18,5 12,7 14.6 15,1 11,3 18,6 15,5 16,0 11,5 10.6 13,0 10,2 2,83 2,89 2,86 3,35 * Rad je finansirao Savezni fond za naučni rad u okviru teme »Oplemenjivanje i selekcija topola i vrba«, kao i Republički SRS. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Kod sve tri ispitivane zapreminske težine primenom »nul-hipoteze« dobili smo signifikantne razlike, što ukazuje da se i po ovom parametru naša stabla značajno razlikuju. 6) Linearno utezanje nam je dalo rezultat da opada sa starošću i iznosilo je u prsnoj visini kod: radijalnog: 1,42—2,91— 5,30%, tangencijalnog: 5,28—8,88—11,28%. Prema srednjim vrednostima drvo naše vrbe bi se moglo okvalifikovati da se u radijalnom smeru slabo, a u tangencijalnom jako uteže. Benić (1960) je za posavsku vrbu dobio podatak za radijalno utezanje — 2,95%, a za tangencijalno — 8,32%, koji se vrlo malo razlikuju od naših. I kod njega se veličina utezanja smanjivala sa starošću. DavidO´vić-Čemerikić (1961) su dobili nešto inferiornije rezultate od naših, pa tako kod njih veličina radijalnog utezanja iznosi — 2,87%, a tangencijalnog — 8,10%. 7) Zapreminsko utezanje ima isti tok kao i linearno, i u prsnoj visini je iznosilo: 7,80—12,00—15,76%, pa bi se po ovom svojstvu drvo naših vrba moglo deklarisati da se osrednje uteže. Benić (1960) je dobio nešto slabije rezultate — 11,54%, a Davidović-Čemerikić (1961) još manje tj. 11,3%. I kod utezanja smo signifikantnost razlike između pojedinih stabala ustanovili postavljanjem »nul-hipoteze« o razlici sredine, pa smo svuda dobili statistički osigurane razlike za naša modelna stabla, sa izuzetkom jedino kod modelnih stabala 1—3 za tangencijalno utezanje, što znači da po ovom svojstvu ta dva stabla pripadaju istoj osnovnoj statističkoj masi. 8) Tačka zasićenosti žice dobijena iz odnosa zapreminskog utezanja i nominalne zapreminske težine, kako to proponira naš standard (JUS D. Al. 049) se snižava sa starošću i iznosi prosečno za prsnu visinu — 33,92%. Benić (1960) iznosi podatak za posavku vrbu — 28,92% koji zaostaje zanašim oko 17% odnosno za toliko je procenata manje učešće krupnih pora tj. za 17% je veći udeo ligno-celuloznih materija. Sa izuzetkom jedino stabala — predstavnika 2—3, kod svih ostalih smo dobili osigurane razlike, što znači da se naša modelna stabla, bar što se tiče morfologije drvnih vlakana i ispitivanih fizičkih svojstava, genetski razlikuju i da pripadaju, po variacono-statističkim merilima, različitim osnovnim masama. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA Anatomska građa, kao i tehnička svojstva drveta bele vrbe (Salix alba L.), sirovinske baze sa vrlo širokim dijapazonom, upotrebe, su malo ispitivana u čitavom svetu, pa i kod nas. U poslednjih deset godina u našoj zemlji se otpočelo sa istraživačkim radovima na ispitivanju karakteristika njihovog drveta (Benić, Davidović-Čemerikić, Mutibarić) pa su dobiveni izvesni podaci, koji tretiraju prednju tematiku. Rezimiramo li naša ispitivanja mogli bismo izvući sledeće zaključke: — prosečna dužina drvnih vlakana u prsnoj visini iznosi 0,99 m/m, dok su najduža vlakna registrovana u tridesetoj godini (1,01 m/m); 101 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 18 <-- 18 --> PDF |
stavnici značajno razlikuju po dimenzijama drvnih vlakana, što svedoči da se u našem slučaju radi o raznim variaciono-matematičkim osnovnim grupama. 4) Širina goda ne pokazuje neku zakonitost u pogledu varijacija. Najširi godovi su pronađeni u najmlađem dobu (1—10 godina), u sledećem periodu se ona smanjila, da bi se u dobu 21—30 godina, kada su stabla dostigla potpuni visinski razvitak, ponovo povećala i na kraju u oba poslednja perioda zadržala istu širinu. U smeru osovine takođe nije uočena neka zakonomernost; registrovane su samo male oscilacije. Prosečna širina goda za čitavo stablo iznosi 4,70 m/m od čega na rano drvo otpada nešto manje od polovine tj. 43,2%, što znači da je debljinski prirast bio intenzivniji u letnjem periodu. Upoređujući naše podatke sa podacima drugih autora (Benić, 1960) vidimo da je prosečna širina godova posavskog drveta, starosti 51 godinu, iznosila samo 70% širine goda podunavskog drveta, dok prosečna širina godova u stablu iz Mađarske (Fillö, 1964) iznosi 3,9 m/m odnosno iznosi samo 4/5 naših modelnih stabala. Kod posavske vrbe (Benić, 1960) najveća širina godova je zabeležena isto u najmlađem dobu, da bi posle opadala i sa malim varijacijama se zadržala na 3,0 m/m. 5) Zapreminska težina u atro stanju (0% vlage) nam je dala srednju vrednost 0,401 p/cm3, pa bi se prema klasifikaciji Monnin-a drvo naših vrba moglo okvalificirati kao lako. Benić (1960) je ispitujući svojstva posavske vrbe došao do podataka da prosečna vrednost zapreminske težine potpuno suvog drveta iznosi — 0,442 p/cm3 i da se povećavala idući od periferije prema srži. Davidović-Čemerikić (1961) su dobili za drvo sa ovog lokaliteta, starosti 37 godina nešto superiornije rezultate, odnosno srednju vrednost —0,443 p/cm*´. Zapreminska težina pri standardnoj vlažnosti (12%) je varirala od 0,344 do 0,506 p/cm3, sa srednjom vrednošću — 0,424 p/cm3, što prebacuje rezultate naših ranijih ispitivanja (Mutibarić, 1963) — 0,407 p/cm3, izvršenih na materijalu iz susedne gospodarske jedinice. Rezultati koje su dobili Davidović-Čemerikić, na nešto mlađem materijalu sa istog lokaliteta su identični prethodno spomenutim vrednostima (0,406 p/cm3) i nešto su inferiorniji. Nominalna zapreminska težina se za sva četiri posmatrana stabla povećava idući od srca prema kori i to do 20 godina, da bi posle počela opadati. Srednja vrecmost iznosi — 0,365 p/cm3. I u aksijalnom smeru se ona takođe povišava idući od zemlje prema kruni; ovakvo ponašanje smo utvrdili u našem ranijem radu za zapreminsku težinu na 12% (Mutibarić, 1963). Benić (1960) je došao do suprotnog rezultata naime da nominalna zapreminska težina raste od perifernih godova prema srcu sve do 30-og goda, da bi posle lagano oscilirala, dok se u longitudinalnom smeru opaža konstantni porast idući od zemlje. Inače on je dobio nešto veću prosečnu vrednost za čitavo stablo iz posavskih šuma odn. 0,393 p/cm3. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Najvažniji parametri za određivanje kvaliteta papira su prema Dinwoodie (1966) dužina vlakanaca, zapreminska težina i čvrstoća vlakna, za koje svojstvo je najpouzdaniji indeks odnos debljine zida prema dijametru vlakna. Einspahr (1964) ističe dužinu vlakanaca kao daleko najvažnije svojstvo pri selekciji kvalitativnih svojstava drveta, dok je debljina zida po rangu druga. Provedena ispitivanja anatomske građe i fizičkih svojstava drveta bele vrbe su nam pokazala: 1) da prosečna dužina drvnih vlakana za visine preseka 1,30, 3,30 i 6,60 m i za starosne zone 10, 20, 30 i 40 godina za sva četiri stabla — predstavnika iznosi — 987,98 mikrona i da varira sa starošću, pa su tako najveće prosečne dužine evidentirane u 30-oj godini. Na visini 3,30 m su vlakna bila u prošeku najduža (1010,9 mikrona). Analiza varijansi provedena na ovom materijalu za ovaj parametar nam je dala nesignifikantne razlike i za visine preseka i za starost, ali su zato dobivene signifikantne razlike za modelna stabla. Identičan smo rezultat dobili u našem ranijem radu (Mutibarić, 1966.). 2) Širina drvnih vlakana izmerena na maceriranom materijalu u sredini dužine je varirala sa starošću tj. uvećavala se, pa su tako najveće vrednosti zabeležene u 40-oj godini. U aksijabiom smeru se naprotiv širina smanjivala sa udaljavanjem od panja. 3) Dijametar lumena se identično ponašao kao širina vlakna, dok se dvostruka debljina zida neznatno uvećavala sa starošću i visinom. Srednje vrednosti, za visine preseka 1,30, 3, 30 i 6,60, su iznosile: Starost god. Sirina vlakna Dijametar lumena Dvos truka debljina Age years Fibre breadth Lumen diameter zida — mikrone i — microns Double wall-thickness 10 21,99 14,49 7,50 20 22,84 15,39 7,43 30 23,75 15,77 7,90 40 25,48 17,51 7,97 Fillö (1964.) je ispitujući drvo bele vrbe, starosti 48 godina, iz mađarskog dela Podunavlja došao do rezultata da je prosečna dužina drvnih vlakana iznosila — 1088 mikrona, dijametar lumena — 17,5 mikrona, a odnos dijametar lumena prema debljini zida je bio 2,2 : 1,0. Njegova ispitivanja takođe pokazuju da se dužina vlakana povećavala sa starošću. Dok je prosečna dužina drvnih vlakana u prvoj godini iznosila 580 mikrona, dotle se ona popela u desetoj godini na 1050 mikrona, da bi kasnije blaže oscilirala u dijapazonu 1050—1250 mikrona. Upoređujući ove podatke sa našim vidimo da je prosečna dužina naših vlakana bila 0,1 m/m manja, dok su vrednosti za ostale dimenzije bile manje više identične. Dobijeni podaci su obrađeni metodom analize varijansi (Snedecor, 1959), a signifikantnost razlike postavljenih hipoteza je ispitana primenom Duncan- testa (Steel-Torrie, 1960), pa smo dobili rezultate da se naša stabla — pred |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Primenivši nul-hipotezu za ispitivanje signifikantnosti razlika između pojedinih mođelnih stabala dobili smo rezultat: Tab. 6. Vrsta Stablo 1—2 Stablo 1—3 Stablo 1—4 Stablo 2—3 Stablo 2—4 Stablo 3—4 utezanja Tree Tree Tree Tree Tree Tree Shrinkage /]x 2 58cz| /Jx 2,58crzJ AX 2,58O"/| AX 2,58oyJ J X 2,58c J Ax 2,580"/) Radialno 0,50 0,098 0,14 0,088 0,59 0,095 0,64 0,041 1,09 0,023 0,45 0,033 Radial Tangencijalno 0,68 0,178 0,18 0,193 1,10 0,234 0,86 0,263 0,42 0,152 1,28 0,304 Tangential Zapreminsko 0,32 0,258 0,73 0,204 0,77 0,268 0,41 0,330 1,09 0,075 1,50 0,338 Volumetric Opaska: /|x = /| A Kako se iz gornjeg pregleda za sve testove, sa izuzetkom jedino stabla 1—3 kod tangencijalnog utezanja, smo dobili signifikantne razlike, čime smo utvrdili ranije već .dobivene rezultate da u prirodnim populacijama bele vrbe postoji genetska varijabilnost bar što se tiče dosada pobrojanih i ispitanih karakteristika njihovog drveta. Apsolutne vrednosti utezanja su varirale kod: — zapreminskog utezanja 7,80—15,76% — radijalnog utezanja 1,42— 5,30% — tangencijalnog utezanja 5,28—11,28% 9) Tačka zasićenosti žice ili maksimalni sadržaj vlage koju drvo može apsobovati iz vazduha u obliku vodene pare je određena iz odnosa zapreminskog utezanja i nominalne zapreminske težine. Variranje ovog svojstva prikazali smo u donjoj tabeli. Tnb. 7. Starost godina — Age years 1—10 11—20 21—30 31—40 Preko 41 M ± a M±o- M±cr M±ff M ± a 36,40 ± 3,704 34,03 ± 3,937 33,99 ± 2,604 33,69 ± 4,064 31,80 ± 1,503 Kako se iz gornjih podatak vidi i kod ovog tehničkog svojstva se vrednosti smanjuju sa starošću, što indicira na okolnost da je drvo bele vrbe najporaznije u prvim godinama života, kada mu je i debljinski prirast intenzivniji odnosno bujniji, da bi mu se kasnije u toku života povećalo učešće lignoceluloze, a učešće krupnih pora smanjivalo. Za naša modelna stabla dobili smo vrednosti tačke zasićenosti žice koje su se kretale u dijapazonu: 24,40—33,92—44,78%. I za ovo smo svojstvo primenili testiranje nul-hipotezom pa smo dobiti statistički osigurane razlike za sva naša ispitana stabla, sa izuzetkom jedino za stabla — predstavnike 2—3 što znači da jedino ona pripadaju istoj osnovnoj statističkoj masi, a sva ostala ne. Diskusija rezultata. S obzirom na deficitnost naše zemlje u četinarskom drvetu — potencijalnoj i do skoro isključivoj sirovini za produkciju celuloze i papira — meki lišćari topole i vrbe treba da im budu dostojni supstituti u ovoj industrijskoj grani. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Nominalna zapreminska težina u našim stablima predstavnicima je iznosila 0,290—0,365—0,459 p/cm3. Primenom testiranja nul-hipotezom dobili smo i kod ovog svojstva signifikantne razlike, što znači da i po ovom parametru naša stabla ne pripadaju istim osnovnim masama. 8) Utezanje je ispitivano na istim epruvetama koje su upotrebljene za ispitivanje zapreminske težine. Predmetom ispitivanja je bilo: — radijalno utezanje, — tangencijalno utezanje, — zapreminsko utezanje. Shodno našem standardu (JUS. D. Al. 049) veličine utezanja smo ustanovili na epruvetama uzetim iz prsne visine, diferencirano po starosti, pa smo tako dobili rezultate prikazane u tabeli 5. **>&´- ü, Tab. 5. Prosečna Vrsta utezanja U starosti godina — In the age years vrednost, Shrinkage 1—10 11—20 21—30 31—40 preko 40 Mean value M i ff Miff Miff Miff Miff Miff Radialno 3,80+0,770 3,30+0,408 2,86+0,574 2,71+0,612 2,17i0,268 2,91+0,701 Radial Tangencijalno 9,52+0,774 9,19+2,291 9,09+1,334 8,39il,237 8,24i0,173 8,88+1,279 Tangential Zapreminsko 13,29+1,396 12,71+0,529 12,22i0,707 ll,39i0,436 10,57i0,374 12,00i0,964 Volumetric Kako se iz gornje tabele vidi i linearno i zapreminsko utezanje opada sa starošću, pa su tako dobivene najveće vrednosti za period najintenzivnijeg prirasta, iz čega bi mogli zaključiti da širi godovi kod vrbe predstavljaju nemirnije tj. drvo koje više »radi« odnosno uteže se. Prema uobičajenim klasifikacijama (Monin) drvo naših modelnih stabala se u radijalnom smeru slabo uteže, u tangencijalnom jako, a u volumetrijskoni smeru — srednje. Grafička predstava utezanja vidi se iz slike 6. Posmatrali smo varijabilnost utezanja u zavisnosti sa starošću, pa smo testiranjem nul-hipotezom dobili nesignifikantne razlike. a) kod radijalnog utezanja za period 1—10 i 11—20 godina b) kod tangencijalnog utezanja za period 1—10 i 11—20 godina i za period 11—20 i 21—30 godina Drugim recima u ovim starosnim periodima linearno utezanje se značaj no ne razlikuje, pa bi se moglo reći da su istovetna u prvih dvadeset godina odnosno u razdoblju najintenzivnijeg debljinskog prirasta. Međutim, utezanje drveta u zapreminskom pogledu se signifikantno raz likuje po starosti. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 12 <-- 12 --> PDF |
ZAPREM1NSKA TEŽINA DRVETA BELE VRBE U PRSNOJ VISINI Density of Salix alba at breast height a) u atro stanju — at 0 Vo moisture Širina razreda Apsolutno učešće Relativno učešće Size of class Abs. frequency Relative frequency — pieces °/o 0,321—340 13 1,7 341—360 66 8.4 361—380 122 15,5 381^400 180 22,9 401—420 218 27,7 421—440 115 14,7 441—460 49 6,2 461—480 24 2,9 787 100,0 M = 0,401 ± 0,0009 p/cm» cr = 0,024 ± 0,0006 b) na 12!;l/o vlage — at 12% moisture Širina razreda Apsolutno učešće Relativno učešće Size of class Abs. frequency Relative frequency kom — pieces B/o 0,341—360 13 1,7 361—380 63 8,1 381—400 93 11,9 401—420 187 24,0 421—440 201 25,7 441—460 126 16,2 461—480 64 8,2 481—500 29 3.7 501—520 4 0,5 780 100,0 M = 0,424 ± 0,0008 p/cm´ C7 = 0,024 ± 0,0006 Karakteristična je mala vrednost standardne devijacije (za oba svojstva 0,024) što svedoči o homogenosti i izotropnosti drveta bele vrbe, što mu je svakako pozitivno svojstvo. Prema Monnin-ovoj klasifikaciji drvo naših modelnih stabala bi spadalo u kategoriju — lakog drveta. Signifikantnost razlike između pojedinih stabala smo ustanovili postavljanjem »nul-hipoteze« po metodi testiranja hipoteze o razlici sredine dveju osnovnih skupova sa nejednakim veličinama uzoraka. Kod oba ova parametra ustanovili smo signifikantne razlike, što znači da naša izabrana stabla pripadaju raznim osnovnim masama iako su uzeta iz iste populacije. Varijacije nominalne zapreminske težine su prikazane u tabeli 4, iz. koje se vidi da se ovo svojstvo povećava idući od srca prema kori. Naime ovo povišenje se registru je do starosti 30 godina, posle koje počinje opadati. U aksijalnom smeru tj. sa visinom se povećava zapremLnska težina od zemlje prema kruni, što se lepo vidi iz slike broj 5. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 8 <-- 8 --> PDF |
MORFOLOGIJA DRVNIH VLAKANA DRVETA BELE VRBE U ZAVISNOSTI OD STAROSTI I VISINE PRESEKA (u mikronima) Morphologie of wood in dependency with age and cross-section height — (microns) Tab. 1. Visina prošeka na 1,30 m — Cross-section height 1,30 m. Red.br. Širina vlakna Dijametar lumena Dvostruka debljina zida Nr. Fibre width Lumen diameter Double wall thickness Starost godina — Age years 10 20 30 40 10 20 30 40 10 20 30 40 1. 23,31 22,38 21,64 22,20 15,91 14,80 14,80 15,17 7,40 7,58 6,84 7,03 2. 21,83 24,79 21,83 24,60 14,06 15,91 13,50 18,13 7,77 8,88 8,33 6,47 3. 24,05 24,55 26,85 28,86 16,65 16,16 18,87 21,46 7,40 8,39 7,98 7,40 24,60 26,27 24,97 27,97 16,65 17,76 17,02 18,68 7.95 8,51 7,95 8,70 4. 23,45 24,50 23,82 25,76 15,82 16,16 16,05 18,36 7,63 8,34 7,77 7,40 Prošek Average Visina prošeka na 3,30 m — Cross-section height 3,30 m. Red. br. Širina vlakna Dijametar lumena Dvostruka debljina zida Nr. Fibre width Lumen diameter Double wall thickness Starost godina — Age years 10 20 30 4C 10 20 30 40 10 20 30 40 1. 21,83 20,35 24,05 20,16 13,50 12,39 15,97 14,80 8,33 7,96 8,08 5,36 2. 22.53 21,46 22,94 26,27 14,80 15,17 15,72 17,94 7,73 6,29 7.22 8,33 3. 21,64 23,68 25,53 26,27 14,80 16,28 16,65 18,13 6,84 7,40 8,88 3,14 22,38 24,05 23,68 25,71 14,61 16,46 15,54 17,39 7,77 7,59 8.14 8,32 4. 22,10 22,38 24,05 24,65 14,43 15,07 15,97 17,06 7,67 7,31 8,08 7,54 Prošek Average Visina prošeka na 6,60 m — Cross-section height 6,60 m. Red. br. Širina vlakna Dijametar lumena Dvostruka debljina zida Nr. Fibre width Lumen diameter Double wall thickness Starost godina — Age years 10 20 30 40 10 20 30 40 10 20 30 40 1. 19,61 19,42 21,27 22.20 11,84 11,65 13,69 15,17 7,77 7,77 7,58 7,03 2. 21,46 21,64 24,97 28,30 14,24 18,31 15.35 18,68 7,22 7,83 9,62 9,62 3. 21,46 22,57 24,05 27,75 13,87 15,35 16,28 17.76 7,59 7,22 7,77 9,99 4. 19,24 22,94 23,31 26,08 12,95 14,43 15,91 16,83 6,29 8,51 7,40 9,25 20,44 21,64 23,40 26,08 13,22 14,93 15,31 17,11 7,83 8,09 8,97 8,97 Prošek Average Prosečna vrednost za — Mean value Red. br. Širina vlakna Dijametar lumena Dvostruka debljina zida Nr. Fibre width Lumen diameter Double wall thickness Starost godina — Age years 10 20 30 40 10 20 30 40 10 20 30 40 1. 21,58 20,72 22,32 21,52 13,75 12,95 14,82 15,05 7,83 7,77 7,50 6,47 2. 21,94 22,63 23,25 26,39 14,37 16,46 14,86 18,25 7,57 7,66 3,39 8.14 3. 22.38 23,70 25,48 27,63 15.10 15,93 17,27 19,12 7,28 7,67 8,21 8,51 4. 22,07 24,42 23,99 26,39 14,73 16,22 16,16 17,63 7,34 8,20 7,83 8,76 Prošek 21,99 22,84 23,75 25,48 14,49 15,39 16,77 17,51 7,50 7,45 7,98 7,97 Average |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Analiza varijansi, kako je to već objavljeno (Mutibarić, 1966), dala nam je signifikantne razlike samo za modelna stabla, dok su nesignifikantne razlike dobivene za starosti i visine preseka. Slika 3. Bela vrba — modelno stablo br. 4. iz »Adice«. Salix alba L. — sample tree Nr. 4. Foto dr Zufa. 2) Širina drvnih vlakana, zavisno od visine preseka i starosti prikazana je u tabeli 1. iz koje se vidi da širina opada sa visinom, a naprotiv povećava se sa staroscu. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Defibrovanje je izvršeno u rastvoru kromno-azotno-sirćetne kiseline. Dijametri su mereni na maceriranom materijalu u zoni maksimalne širine vlakna. Sva merenja su izvršena na mikroskopu AO Spencer uveličanja 50 X za dužine odnosno 215 X za širine i dijametre. Iz tako maceriranog materijala za ustanovljenje dužina imali smo prosečno po 360 osmatranja po uzorku, a ostale smo dimenzije drvnih vlakana dobili na osnovu prosečno 50 osmatranja. Dužine su merene sa tačnošću 0,1 m/m, a ostale dimenzije sa tačnošću 0,001 m/m. REZULTATI ISPITIVANJA Predmetom naših ispitivanja su bila: a) Morfološke karakteristike drvnih vlakanaca*: — dužina, — širina, — dijametar lumena, — dvostruka debljina zida. b) Fizička svojstva drveta: — širina goda odn. učešće ranog, prolećnog, drveta, — vlažnost drveta u momentu ispitivanja, — zapreminska težina. 1) u potpuno suvom stanju (0% vlage), 2) pri standardnoj vlažnosti (12%) i 3) nominalna. — utezanje: 1) radijalno, 2) tangencijalno, 3) zapreminsko. — tačka zasićenosti žice. 1) Dužine drvnih vlakana, kako smo to u jednom svom ranijem radu izneli (Mutibarić, 1966.), se povećavaju u smeru radijusa do 30 godina, a posle počinju opadati. U aksijalnom pravcu dužine se povećavaju do visine 3,30 m, a posle opadaju do visine 6,60 m. Dužine drvnih vlakana, dobivene na osnovu 17.400 osmatranja, variraju od 450 do 1450 mikrona i iznose u starosti: 10 godina 945,23 fi 20 godina 996,56 /u 30 godina 1013,07 n 40 godina 99,10 ju Prošek za četiri stabla 987,98 /i * Dimenzije drvnih vlakana su određene prema uputstvima prof dr Petra Sirnica, iz Skoplja, kome se i ovom prilikom najtopU e zahvaljujemo. |