DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 9     <-- 9 -->        PDF

Prosečne vrednosti u mikronima iznose za:
starost 10 godina 21,99
starost 20 godina 22,34
starost 30 godina 23,75
starost 40 godina 25,48


U prsnoj visini je dobivena srednja širina — 24,38, na visini 3,30 m
23,28, i na visini 6,60 — 22,89 mikrona.
Šema analize varijansi je sledeća:


Izvor varijabilnosti
Source of variability D. F. S. S. M. S. F.


Starost — Age 11 121,6730 11,0612 5,40***
Visina preseka — Cross-section length 2 19,0956 9,5478 4,66*** Starost unutar visina — Age of the section 3 80.2836 26,7612 13,07*="=
Interakcija — Interaction 6 22.2938 3,7156 1,82
Modelna stabla — Sample trees 3 71,9328 23 9776 11,71***
Greška — Error 33 67,5507 2 0170 — Ukupno — Total 47 261,1565


*** Signifikantno na l´Vo — Significant at TVo level
** Signifikantno na 5;l/o — Significant at 5-Vo level


3) Dijametar lumena se ponaša identično kao i širina vlakna, opada sa visinom,
a raste sa starošću što se vidi iz tabele 1.


Srednja vrednost za sva četiri modelna stabla iznosi u starosti:
10 godina 14,49 u
20 godina 15,39 /i
30 godina 15,77 /i
40 godina 17,51 /i


U prsnoj visini srednja vrednost iznosi 16,59 na visini 3,30 m — 15,63, a na
visini 6,60 m — 14,86 mikrona.


Faktorijalna analiza varijansi za ovaj parametar izgleda ovako:


Izvor varijabilnosti
Source of variability D. F. S.S. M. S. F.


Starost — Age 11 92,8212 8,4383 6,90***
Visina preseka — Cross-section length 2 23,5027 11,7513 9,61***
Starost unutar visina — Age of the section 3 62,6665 20,8882 17,08***
Interakcija — Interaction 6 6,6520 1,1087 0,91
Modelna stabla — Sample trees 3 48,1115 16,0372 13,72***
Greška — Error 33 40,3468 1,2226 —
Ukupno — Total 47 181,2795


*** Signifikantno na 1% — Significant at 1%> level


Znači dobivene su iste signifikantne razlike kao i za širinu vlakna.


Duncan — testovi za pojedine izvore varijabiliteta izgledaju sledeće:
a) starost unutar svih visina
10 20 30 40 god.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 10     <-- 10 -->        PDF

b) visine preseka


6,60 3,30 1,30 m


c) starost unutar pojedinih visina
1,30 m 3,30 m 6,60 ni
10 god.
20 god.
30 god.
40 god.
d) stabla — predstavnici
1


4) Dvostruka debljina zida je isto prikazana u tabeli 1, pa se može primetiti
da neznatno raste sa visinom i starošću.


Srednje vrednosti za naša modelna stabla iznose u starosti:
10 godina 7,50 ,u
20 godina 7,45 \x
30 godina 7,98 p
40 godina 7,97 ju


Za prsnu visinu je dobivena prosečna vrednost — 7,78, za visinu 3,30 m



7,61 i za visinu 6,60 m — 8,02 mikrona.
Analiza varijansi za ovu karakteristiku nije nam dala signifikantne razlike
ni za jedan izvor varijabiliteta.
Varijacije pojedinih opisanih morfoloških karakteristika se vide iz slike 2.
Na slici br. 1 je prikazan debljinski prirast naših modelnih stabala u prs
noj visini u smeru istoka tj. pravca iz koga su uzimani uzorci za ispitivanje
drvnih vlakanaca. Mogli bismo primetiti da je debljinski prirast u prvih deset
godina bio skoro jednak kod svih stabala — predstavnika, i ta se ujednačenost
zadržala manje više do dvadesete godine, dok se kasnije diferenciranje između
modelnih stabala jače isticalo. Moramo napomenuti da su sva izabrana stabla
pripadala gornjoj etaži tj. dominantnim stablima.


5) Vlaga drveta u momentu ispitivanja, koje je usledilo 15 meseci posle seče,
dobivena na temelju 2450 uzoraka iznosila je za sva stabla — predstavnike:
5,50 — 11,01 — 19,60%


Zavisna od starosti ona je varirala pa je tako iznosila u periodu:
1—10 godina


10,5770


11—20 godina


10,87%
21—30 godina 11,07%
31—40 godina 11,03%
preko 40 godina 12,04%
što znači da se procenat vlage povećavao idući od srca ka periferiji.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 11     <-- 11 -->        PDF

Upoređivali smo procenat vlage u srčiki i beljiki, pa smo dobili sledeći
rezultat:


visina preseka beljika % vlage srčika % vlage
1,30 m 10,09 10,38
3,30 m 10,52 11,20
5,30 m 9,84 10,14
8,30 m 11,80 12,54
10,30 m 9,72 10,94
Prošek: 10,32 10,85


Neku zakonitost u pogledu rasporeda vlage u smeru osovine stabla nismo
mogli pronaći, sem što je najveći sadržaj vlage registrovan u visini 8,3 m.


U srčiki se nalazi nešto više vlage i ta razlika iznosi do 12%, zavisno od
visine preseka (10,30). Inače u prošeku za čitavo stablo beljika ima 5% težinskih
procenata vlage manje.


6) Širina gcda i učešće ranog drveta je ustanovljeno na epruvetama za
ispitivanje zapreminske težine, tj. na temelju 1398 uzoraka i prikazana je u
tabeli 2 odnosno grafički prestavljena za sva četiri modelna stabla na slici 3.


Neka zakonitost u pogledu varijacija širine godova i učešća ranog drveta
zavisno od starosti i veličine preseka nije mogla biti uočena, sem što je širina
goda i zona ranog drveta bila najveća u periodu 1—10 godina.


Prosečna širina goda za sva četiri stabla — predstavnika iznosi — 4,70
m/m; na zonu ranog drveta otpada 2,03 m/m ili 43,2%, a na kasno drvo —
2,67 m/m ili 56,8%. Iz ovoga možemo zaključiti da je intenzitet debljinskcg
prirasta u prolećnom periodu bio nešto inferiorniji.


U zoni srčike dobili smo za širinu goda u prošeku veće vrednosti — 5,59
m/m, od beljike gde ona iznosi — 3,97 m/m. Međutim učešće ranog drveta u
zoni srčike je nešto manje (42,2%) nego u zoni beljike (44,1), što znači da je u
poslednjim godinama života stabala intenzitet prolećnog prirašćivanja bio veći
od jesenjeg.


7) Zapreminska težina za naša modelna stabla je ustanovljena:


— za potpuno suvo drvo,
— za drvo sa 12% vlage i
— nominalna.
Prve dve su određene, i ovde će se interpretirati, na epruvetama uzetim
iz prsne visine, dok je nominalna zapreminska težina određena za čitavo stablo,
na bazi 2440 proba.


Histogram zapreminskih težina za potpuno suvo i standardno vlažno drvo
je prikazan u si. 4, a podatke za njega dobili smo iz tabele br. 3, iz koje se vidi
da je zapreminska težina naših modelnih stabala iznosila:


— za potpuno suvo stanje: 0,312-0,401-0,480 p/cm3,
— za standardno vlažno stanje: 0,344-0,424-0,506 p/cm3.


ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 20     <-- 20 -->        PDF

— prosečna širina drvnih vlakana, merena na maceriranom materijalu U
sredini dužine, iznosi — 24,38 mikrona, od čega na lumen otpada 68%. Najveća
širina i dijametar lumena su zabeleženi u starosti — 40 godina, a najmanja
pak u starosti — 10 godina;
— godovi su bili najširi u najmlađem dobu (1—10 godina).
Prosečna širina goda za čitavo stablo, bez obzira na starost i visinu preseka,
iznosi — 4,7 m/m, od čega na rano drvo otpada — 2,0 m/m ili 43,2%, a
na kasno — 2,7 m/m ili 56,8%.


— procenat vlage se povećao od srca ka kori, pa smo dobili podatak da
srednja vrednost za čitavo stablo, petnaest meseci posle obaranja i seče, iznosi
—´ 11,01%. Najveća vlaga je registrovana u visini 8,30 m;
— podaci zapreminske težine ukazuju da drvo vrbe spada u kategoriju
lakog drveta sa tendencijom porasta od zemlje prema vrhu, i sa vrlo malom
disperzijom dobivenih vrednosti, što svedoči da je vrbovina vrlo izotropan i
homogen materijal;
— drvo vrbe se u radijalnom smeru slabo, u tangencijalnom — jako, a
volumetrijski — osrednje uteže, inače veličine utezanja opadaja sa starošću;
— učešće krupnih pora u vrbovom drvetu u prsnoj visini bez obzira na
starost iznosi u prošeku — 33,92%. Njihov udeo, se smanjuje sa starošću, što
znači da je vrbovina najporoznija u prvim godinama života;
— testirajući dobivene rezultate »nul-hipotezom« odnosno analizom varijansi
primenom Duncan-testa dobili smo rezultate da se naša stabla — predstavnici
signifikantno razlikuju, što međutim nije, u većini slučajeva, ustanovljeno
kod drugih parametara, kao što su starost ili visina preseka.
Ovaj podatak ukazuje na činjenicu da u prirodnim populacijama bele
vrbe (Salix alba L.) postoji genetska varijabilnost bar u pogledu morfoloških
karakteristika drvnih vlakanaca i osnovnih fizičkih svojstava, što s druge
strane svedoči o velikoj heterozigotnosti prirodnih populacija i potrebi individualnog
odabiranja jedinki željenih svojstava.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 21     <-- 21 -->        PDF

Slika


1


DEBLJINSKI PRIRAST
STABLA BELE VRBE U PRSNOJ VISINI
pravac istok
1 mm : 2 mm
ANUAL INCREMENT OF THE SAMPLE -TREES IN BREAST HEIGHT IN DIRECTION EAST


A i i i


:-«0


30
-30
-— 30


-30


-20 -20


=t-20
-20


10
10


10
-10


_. a _


o


c


--c


-- TJ


--o


: : en


J_




ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 22     <-- 22 -->        PDF

Slika 2


VARIJACIJA MORFOLOŠKIH KARAKTERISTIKA DRVNIH
VLAKANACA BELE VRBE U ZAVISNOSTI SA STAROŠĆU
I VISINOM PRESEKA


VARIATION OF MORPHOLOGICAL CHARACTERISTICS IN DEPENDENCY
WITH AGE AND CROSS -SECTION HEIGHT


Le gend a:


presek na 1,30
" " 3.30


´ ´ 6,60
DIJAMETAR LUMENA
lumen diameter


*Gr


DVOSTRUKA DEBLJINA ZIDA
double.wall - thickness


godina - yearc."




ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 23     <-- 23 -->        PDF

e


SIRINA GODA U DRVETU BELE VRBE


UČEŠĆE RANOG I KASNOG DRVETA
GROWTH RINGS AND PARTICIPATION OF SPRING
AND LATERWOOD BY SALIX ALBA
LEGENDA
učešće ranog drveta - spring wood
ućeice Kasnog drveta - later wood




ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 24     <-- 24 -->        PDF

HISTOGRAM ZAPREMINSKIH TEŽINA DRVETA


BELE VRBE
HISTOGRAM OF DENSITY BY SALIX ALBA
APSOLUTNO SUVOG DRVETA ( 0 V. ) I PRI


STANDARDNOJ VLAŽNOSTI (12V.)


Legenda


V7. _


apsolutno s u v o - at 0"/« moisture


standardna vlažnost at 12 "/o moisture


V.
30 ;


20


10


0,350 0,0)0 0,450 0500 p/cm




ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 25     <-- 25 -->        PDF

Slika 5


RASPORED NOMINALNE ZAPREMINSKE TEŽINE
U DEBLU BELE VRBE


VARIATION OF NOMINAL DENSITY IN THE STEM OF SALIX ALBA
LEGENDA


1.30


50 40 30 20 10 0 10 20 30 40 50 godina - years




ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 26     <-- 26 -->        PDF

Slika 6


UTEZANJE DRVETA BELE VRBE


SHRINKAGE OF SALIX ALBA


Uv c


Uf c


ur <


1-10 11-20 21-30 31-40 AI < god. years




ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 28     <-- 28 -->        PDF

b) physisacl properties: timber´s moisture, breadth of rings, density at 0,;V», 12°/o


and nominal, radial, tangential and volumetric shrinkage, fibre saturation


point.


Fibre lengths in axial direction increase till 3,30 m, and after this heigtht decrease.
In the direction of radius hengths increase to 30 years. Average value for
all sample-trees and heights is-988 microns.


Dimensions of fibres are shown in the table 1 from which it can be concluded
that breadth of fibres increase with age, but decrease with height. Averege breadth
of fibres is 24,38 microns. The same course has lumen´s diameter, which is the largest
in the age of 40 years — 17,51 microns and the smallest in the age of 10 years


— 14,49 microns.
Double-wall thickness is cca 32;,/o of fibre´s breadth.
An analysis of variance in factorial experiments has shown that the significant
differences at ll;l/o level were obtained only for sample-trees for fibre length
and breadth, and for lumen´s diameter, but not for double-wall thickness.
On picture 1 are presented the course of growth-rings at breast height in the
direction of east.
Mean value of growth-rings without regard to age and height for all sample-
trees is 4,7 mm, in which participates early wood — 2,0 mm or 43,2´Vo. Growth rings
are broader in juvenile age (1—10 years).
Percentage of moisture increse from core to bark. Mean value for whole stem
fifteen months after falling was ll,01,0/u. The wettest timber was at height 8.30 m
above ground.
Specific gravities at breast height are:
at Ol´/o moisture: 0,312—0,401—0,480 p/cm3
at 12°/o moisture: 0,344—0,424—0,506 p/cm3


From above data we can determine timber of our willows as low density.


Variation of nominal density according to age and cross-section heights are
presented in tab. 4, from which we can conclude that basic density increase in horizontal
axe, from meat to age of 30 years, and in vertical axe to crown. Data for
this property are: 0,290—0,365—0,459 p/cm3 Using »zero-hypothesis« we got by all investigated
densities significant differeneces for sample-trees.


Radial shrinkage varried from: 1,42 to 5,30Vo with mid-value: 2,91°/o. Tangential
shrinkage has given results: 5,28—8,88—ll,28l:7o and volumetric 7,80—12,00—
15,70%), wich are shown in the table 5. Linear shrinkage are not significant in the
age 1—10 and 11—20 years. For volumetric shrinkage as well as for sample-trees
in linear shrinkage we got significant differences.


Fibre saturation point, obtained on samples from breast-height, varries in diapason
24,40—33,92—44,780/o. Porosity decrease with the age, as well as shrinkage.


For all physical properties we obtained significant differences for sample trees,
on which ground we can conclude that within the investigated population of Salix
alba L. there exists genetic variability in respect of tested wood fibre characteristics
(with except double-wall thickness) and physical properlies.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 27     <-- 27 -->        PDF

LITERATURA


1.
Beni ć R: »Raspored nekih fizičkih svojstava drveta u deblu bele topole i
bele vrbe«. Radovi na istraživanju topola, sv. 2, Beograd; 1960.
2.
Davidović B. i Cemerikić M.: »Studija zamene četinarske građe sa mekim
lišćarima«. Dokumentacija za građevinarstvo i arhitekturu, sv. 26, Beograd,
1961.
3.
Dinwoodi e J. M.: »The influence of anatomical and chemical characteristics
of softwood fibers on the properties of sulfate pulp« New York, No. 2/1966.
4.
Ein spa hr D. W.: »Correlations between fiber dimensions handaheet strength
properties« — TAPPI, New York, No. 4/1964.
5.
Fil l ö Z.: »A feher fuz (Salix alba) anatömiai vizagälato«. Faipari Kutatäsok,
Budapest, 1964.
6.
Mutibari ć J.: »Prilog poznavanju promene zapreminske težine drveta u
deblu bele vrbe (Salix alba L.)«. Šumarstvo, Beograd br. 6—91963.
7.
Mutibari ć J.: »Zamena drveta čet´nara drvetom nekih vrsta topola i vrbe
u industri:i kućnog nameštaja«. Doktorska disertacija, Beograd 1964.
8.
Mutibari ć J.: »Varijacije dužine drvnih vlakanaca unutar populacija kod
stabala bele vrbe (Salix alba L.)«. Šumarski list, Zagreb br. 1—2/1966.
9. Schönbac h
H.: »Untersuchungen über Cellulosegehalt und Raumgewicht
von Pappelhölzern in Rahmen der Züchtung«, Mitteilungen aus der Arbeit des
Pappelforschungskolektivs. No. 1, Berlin, 1956.
10.
Snedeco r G.: »Statistical methods«. Iowa State College Press, 1959.
11.
Stee l R. i Tor r i e J.: »Principles and procedures of statistics«, New York,
1960.
Summary


TIMBER´S CHARACTERISTICS OF WHITE WILLOW (SALIX ALBA L.)


In this article are described the results of investigations on 4 sample trees of
white willow (S. alba L.) from the flooded area of the river Danube, near the town
Sombor. The sample-trees were selected in the natural forest as »plus-trees«.


The main data about sample-trees are given in tab. la.
Discs from each sample-trees for investigations of plysical properties were cut
at breast-height (1,30 m), 3,30, 5,30, 8,30, 10,30, 12,30, 14,30 and 17,30 meters.
Breadth of annual rings, percentage of spring-wood and basic density are investigated
for all above mentioned heights, but other physical properties are investigated
only for breast-height.
All physical properties were tested in the decades: 1—10, 11—20, 21—30, 31—40
and above 41 years.
Wood fibre samples were taken from the east side the discs at 1,30, 3,30 and
third disc was cut at heights varying from 5,0 to 8,7 m. i. e. average 6,60 meter.
Samples were taken from the growth ring of 10. 20, 30 and 40 years age from above
mentioned heights. Both late and early wood fibres were examined. After maceration
in chromic-nitric-acetic acid from every sample were taken at random 360 fibers
on a average for investigation of fibre´s lengths. Diameters are measured on
macerated materials in mid-length taken at random cca 50 pieces.
Fibre length measurements were made by means of an A. O. Spencer microscope
with 50 X magnification, till breadth of fibres, dameter of lumen and double-
wall thickness with 215 X magnification.
Accuracy of measurement of fibre length was 0,1 mm, till for other fibre dimensions-
0,0001 mm.


Following characteristics were investigated:


a)
wood fibre characteristics: fibre length, fibre breadth, diameter of lumen and


double-wall thickness.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 5     <-- 5 -->        PDF

Sva fizička svojstva, s obzirom na starost materijala, ispitivali smo odvojeno
u pet starosnih razreda odnosno za starosne dekade 1—10, 11—20 21—30
31—40 i preko 41 godine. ´ ´


Od kotura iz prsne visine i visine 3,30 m, uzeti su uzorci za ispitivanje dimenzija
drvnih vlakana, treći kotur iz koga su takođe uzeti uzorci poticao je
sa visine 5,00—8,70 m odnosno iz srednje visine — 6,60 m.


Sa istočne strane iz svakog su kotura uzimane za´ analizu dimenzije drvnih


Slika 2.
Bela vrba — modelno stablo br. 1. iz »Adice«.
Sample tree Nr. 1 of white willow. Foto dr Zufa.


vlakanaca u starosti 10, 20, 30 i ukoliko je bilo 40 godina. Uzimano je drvo iz
prolećnog i jesenjeg dela goda.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 4     <-- 4 -->        PDF

Metoda rada: Od svakog modelnog stabla iz prsne visine tj. 1,30 m i 3,30 m
je izrezan kotur debljine 5 cm iz koga su izrađene epruvete, veličine 30 X
30 X 20 m/m, za ispitivanje fizičkih svojstava. Ostali koturevi, zavisno od oblika
modelnih stabala su izrezani sa visine 5,3, 8,3, 10,3, 12,3, 14,3 i 17,3 metara.


Slika 1.
Bela vrba — modelno stablo br. 3. iz »Adice«
White willow-sample tree Nr. 3. Foto dr 2ufa.


Širinu goda, učešće ranog drveta i nominalnu zapreminsku težinu ispitivali
smo za sve napred pobrojane preseke tj. u aksijalnom smeru, dok smo
ostala fizička svojstva ispitivali jedino u prsnoj visini.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 3     <-- 3 -->        PDF

ŠUMARSKI LIST


SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA


I
DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE


GODIŠTE 91 OŽUJAK—TRAVANJ GODINA 1967.


KARAKTERISTIKE DRVETA BELE VRBE
(Salix alba L.)*


Dr ing, JOVAN MUTIBARIC


Oplemenjivanje šumskog drveća, pa prema tome i vrba, izvodi se u cilju
da se poboljša kvalitet drveta odnosno njegov prirast. Ovaj zadatak se najsigurnije
ostvaruje putem individualnog odabiranja u prirodnim populacijama,
jer je u njima mogućnost izbora skoro neograničena.


U ovom smislu Zavod za topole je širom čitave naše zemlje birao elitna
tj. plus — stabla sa ciljem da se prikupi polazni materijal za radove na oplemenjivanju
i da evidentira individue — ortete od kojih se može dobiti upotrebljivi
klonski materijal.


Drvo vrbe je po svojim tehničkim karakteristikama skoro identično drvetu
topole, pa savremeni tehnološki procesi u drvno-prerađivačkim pogonima ne
prave nikakve razlike između topolovine i vrbovine.


Mi bismo sa svoje strane mogli ukazati na jednu razliku, a to je da je drvo
vrbe ipak manje ispitivano od drveta topole, i kod nas i u čitavom svetu.


Materijal za istraživanje: iz poplavnog područja Dunava u Šumskoj sekciji
Bački Monoštor, Šumskog gazdinstva Sombor, u gospodarskoj jedinici,
»Adica« izabrana su 1963. godine četiri stabla — predstavnika bele vrbe (Salix
alba L.), koja ih po svojim spoljnim morfološkim karakteristikama, deklarišu
za »plus-stabla«.


Osnovni taksacijski podaci izabranih stabala su:


Tab. la
—:
U m ´O
rt {- lü
w Ci H
**
o I PStlm S
as 2«
w <
efiL
&P
.S3
> K
s "« S-S^-S
H -o L Ä
p ;ss!?ö
Q L J ´S
ae išl o
.w^Q o
-SÄ! 8 ^Sä^ g
P L L H L L
cm m m m m m3
1234
40
40
40
42
50,5
47.5
51,0
52,0
29,8
31,3
30,1
31,1
18,5
12,7
14.6
15,1
11,3
18,6
15,5
16,0
11,5
10.6
13,0
10,2
2,83
2,89
2,86
3,35


* Rad je finansirao Savezni fond za naučni rad u okviru teme »Oplemenjivanje
i selekcija topola i vrba«, kao i Republički SRS.


ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 19     <-- 19 -->        PDF

Kod sve tri ispitivane zapreminske težine primenom »nul-hipoteze« dobili
smo signifikantne razlike, što ukazuje da se i po ovom parametru naša
stabla značajno razlikuju.


6) Linearno utezanje nam je dalo rezultat da opada sa starošću i iznosilo
je u prsnoj visini kod:


radijalnog: 1,42—2,91— 5,30%,


tangencijalnog: 5,28—8,88—11,28%.


Prema srednjim vrednostima drvo naše vrbe bi se moglo okvalifikovati
da se u radijalnom smeru slabo, a u tangencijalnom jako uteže.


Benić (1960) je za posavsku vrbu dobio podatak za radijalno utezanje —
2,95%, a za tangencijalno — 8,32%, koji se vrlo malo razlikuju od naših. I kod
njega se veličina utezanja smanjivala sa starošću.


DavidO´vić-Čemerikić (1961) su dobili nešto inferiornije rezultate od naših,
pa tako kod njih veličina radijalnog utezanja iznosi — 2,87%, a tangencijalnog
— 8,10%.


7) Zapreminsko utezanje ima isti tok kao i linearno, i u prsnoj visini je
iznosilo: 7,80—12,00—15,76%, pa bi se po ovom svojstvu drvo naših vrba moglo
deklarisati da se osrednje uteže.


Benić (1960) je dobio nešto slabije rezultate — 11,54%, a Davidović-Čemerikić
(1961) još manje tj. 11,3%.


I kod utezanja smo signifikantnost razlike između pojedinih stabala ustanovili
postavljanjem »nul-hipoteze« o razlici sredine, pa smo svuda dobili statistički
osigurane razlike za naša modelna stabla, sa izuzetkom jedino kod modelnih
stabala 1—3 za tangencijalno utezanje, što znači da po ovom svojstvu
ta dva stabla pripadaju istoj osnovnoj statističkoj masi.


8) Tačka zasićenosti žice dobijena iz odnosa zapreminskog utezanja i nominalne
zapreminske težine, kako to proponira naš standard (JUS D. Al. 049)
se snižava sa starošću i iznosi prosečno za prsnu visinu — 33,92%. Benić (1960)
iznosi podatak za posavku vrbu — 28,92% koji zaostaje zanašim oko 17% odnosno
za toliko je procenata manje učešće krupnih pora tj. za 17% je veći udeo
ligno-celuloznih materija.


Sa izuzetkom jedino stabala — predstavnika 2—3, kod svih ostalih smo
dobili osigurane razlike, što znači da se naša modelna stabla, bar što se tiče
morfologije drvnih vlakana i ispitivanih fizičkih svojstava, genetski razlikuju
i da pripadaju, po variacono-statističkim merilima, različitim osnovnim masama.


ZAKLJUČNA RAZMATRANJA


Anatomska građa, kao i tehnička svojstva drveta bele vrbe (Salix alba L.),
sirovinske baze sa vrlo širokim dijapazonom, upotrebe, su malo ispitivana u
čitavom svetu, pa i kod nas. U poslednjih deset godina u našoj zemlji se otpočelo
sa istraživačkim radovima na ispitivanju karakteristika njihovog drveta
(Benić, Davidović-Čemerikić, Mutibarić) pa su dobiveni izvesni podaci, koji
tretiraju prednju tematiku.


Rezimiramo li naša ispitivanja mogli bismo izvući sledeće zaključke:


— prosečna dužina drvnih vlakana u prsnoj visini iznosi 0,99 m/m, dok su
najduža vlakna registrovana u tridesetoj godini (1,01 m/m);
101




ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 18     <-- 18 -->        PDF

stavnici značajno razlikuju po dimenzijama drvnih vlakana, što svedoči da se
u našem slučaju radi o raznim variaciono-matematičkim osnovnim grupama.


4) Širina goda ne pokazuje neku zakonitost u pogledu varijacija. Najširi
godovi su pronađeni u najmlađem dobu (1—10 godina), u sledećem periodu se
ona smanjila, da bi se u dobu 21—30 godina, kada su stabla dostigla potpuni
visinski razvitak, ponovo povećala i na kraju u oba poslednja perioda zadržala
istu širinu.


U smeru osovine takođe nije uočena neka zakonomernost; registrovane su
samo male oscilacije.


Prosečna širina goda za čitavo stablo iznosi 4,70 m/m od čega na rano
drvo otpada nešto manje od polovine tj. 43,2%, što znači da je debljinski prirast
bio intenzivniji u letnjem periodu.


Upoređujući naše podatke sa podacima drugih autora (Benić, 1960) vidimo
da je prosečna širina godova posavskog drveta, starosti 51 godinu, iznosila
samo 70% širine goda podunavskog drveta, dok prosečna širina godova u stablu
iz Mađarske (Fillö, 1964) iznosi 3,9 m/m odnosno iznosi samo 4/5 naših modelnih
stabala.


Kod posavske vrbe (Benić, 1960) najveća širina godova je zabeležena isto
u najmlađem dobu, da bi posle opadala i sa malim varijacijama se zadržala
na 3,0 m/m.


5) Zapreminska težina u atro stanju (0% vlage) nam je dala srednju vrednost
0,401 p/cm3, pa bi se prema klasifikaciji Monnin-a drvo naših vrba moglo
okvalificirati kao lako.


Benić (1960) je ispitujući svojstva posavske vrbe došao do podataka da
prosečna vrednost zapreminske težine potpuno suvog drveta iznosi — 0,442
p/cm3 i da se povećavala idući od periferije prema srži.


Davidović-Čemerikić (1961) su dobili za drvo sa ovog lokaliteta, starosti
37 godina nešto superiornije rezultate, odnosno srednju vrednost —0,443 p/cm*´.


Zapreminska težina pri standardnoj vlažnosti (12%) je varirala od 0,344
do 0,506 p/cm3, sa srednjom vrednošću — 0,424 p/cm3, što prebacuje rezultate
naših ranijih ispitivanja (Mutibarić, 1963) — 0,407 p/cm3, izvršenih na materijalu
iz susedne gospodarske jedinice. Rezultati koje su dobili Davidović-Čemerikić,
na nešto mlađem materijalu sa istog lokaliteta su identični prethodno
spomenutim vrednostima (0,406 p/cm3) i nešto su inferiorniji.


Nominalna zapreminska težina se za sva četiri posmatrana stabla povećava
idući od srca prema kori i to do 20 godina, da bi posle počela opadati.
Srednja vrecmost iznosi — 0,365 p/cm3.


I u aksijalnom smeru se ona takođe povišava idući od zemlje prema kruni;
ovakvo ponašanje smo utvrdili u našem ranijem radu za zapreminsku težinu
na 12% (Mutibarić, 1963).


Benić (1960) je došao do suprotnog rezultata naime da nominalna zapreminska
težina raste od perifernih godova prema srcu sve do 30-og goda, da bi
posle lagano oscilirala, dok se u longitudinalnom smeru opaža konstantni porast
idući od zemlje. Inače on je dobio nešto veću prosečnu vrednost za čitavo
stablo iz posavskih šuma odn. 0,393 p/cm3.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 17     <-- 17 -->        PDF

Najvažniji parametri za određivanje kvaliteta papira su prema Dinwoodie
(1966) dužina vlakanaca, zapreminska težina i čvrstoća vlakna, za koje svojstvo
je najpouzdaniji indeks odnos debljine zida prema dijametru vlakna.


Einspahr (1964) ističe dužinu vlakanaca kao daleko najvažnije svojstvo
pri selekciji kvalitativnih svojstava drveta, dok je debljina zida po rangu
druga.


Provedena ispitivanja anatomske građe i fizičkih svojstava drveta bele
vrbe su nam pokazala:


1) da prosečna dužina drvnih vlakana za visine preseka 1,30, 3,30 i 6,60 m
i za starosne zone 10, 20, 30 i 40 godina za sva četiri stabla — predstavnika
iznosi — 987,98 mikrona i da varira sa starošću, pa su tako najveće prosečne
dužine evidentirane u 30-oj godini. Na visini 3,30 m su vlakna bila u prošeku
najduža (1010,9 mikrona).


Analiza varijansi provedena na ovom materijalu za ovaj parametar nam
je dala nesignifikantne razlike i za visine preseka i za starost, ali su zato dobivene
signifikantne razlike za modelna stabla. Identičan smo rezultat dobili
u našem ranijem radu (Mutibarić, 1966.).


2) Širina drvnih vlakana izmerena na maceriranom materijalu u sredini
dužine je varirala sa starošću tj. uvećavala se, pa su tako najveće vrednosti
zabeležene u 40-oj godini.


U aksijabiom smeru se naprotiv širina smanjivala sa udaljavanjem od
panja.
3) Dijametar lumena se identično ponašao kao širina vlakna, dok se dvostruka
debljina zida neznatno uvećavala sa starošću i visinom.


Srednje vrednosti, za visine preseka 1,30, 3, 30 i 6,60, su iznosile:


Starost god. Sirina vlakna Dijametar lumena Dvos truka debljina
Age years Fibre breadth Lumen diameter zida


— mikrone i — microns Double wall-thickness
10 21,99 14,49 7,50
20 22,84 15,39 7,43
30 23,75 15,77 7,90
40 25,48 17,51 7,97


Fillö (1964.) je ispitujući drvo bele vrbe, starosti 48 godina, iz mađarskog
dela Podunavlja došao do rezultata da je prosečna dužina drvnih vlakana iznosila
— 1088 mikrona, dijametar lumena — 17,5 mikrona, a odnos dijametar
lumena prema debljini zida je bio 2,2 : 1,0.


Njegova ispitivanja takođe pokazuju da se dužina vlakana povećavala sa
starošću. Dok je prosečna dužina drvnih vlakana u prvoj godini iznosila 580
mikrona, dotle se ona popela u desetoj godini na 1050 mikrona, da bi kasnije
blaže oscilirala u dijapazonu 1050—1250 mikrona.


Upoređujući ove podatke sa našim vidimo da je prosečna dužina naših
vlakana bila 0,1 m/m manja, dok su vrednosti za ostale dimenzije bile manje
više identične.


Dobijeni podaci su obrađeni metodom analize varijansi (Snedecor, 1959),
a signifikantnost razlike postavljenih hipoteza je ispitana primenom Duncan-
testa (Steel-Torrie, 1960), pa smo dobili rezultate da se naša stabla — pred




ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 16     <-- 16 -->        PDF

Primenivši nul-hipotezu za ispitivanje signifikantnosti razlika između pojedinih
mođelnih stabala dobili smo rezultat:


Tab. 6.


Vrsta Stablo 1—2 Stablo 1—3 Stablo 1—4 Stablo 2—3 Stablo 2—4 Stablo 3—4
utezanja Tree Tree Tree Tree Tree Tree
Shrinkage /]x 2 58cz| /Jx 2,58crzJ AX 2,58O"/| AX 2,58oyJ J X 2,58c J Ax 2,580"/)


Radialno 0,50 0,098 0,14 0,088 0,59 0,095 0,64 0,041 1,09 0,023 0,45 0,033
Radial
Tangencijalno 0,68 0,178 0,18 0,193 1,10 0,234 0,86 0,263 0,42 0,152 1,28 0,304
Tangential
Zapreminsko 0,32 0,258 0,73 0,204 0,77 0,268 0,41 0,330 1,09 0,075 1,50 0,338
Volumetric


Opaska: /|x = /| A


Kako se iz gornjeg pregleda za sve testove, sa izuzetkom jedino stabla
1—3 kod tangencijalnog utezanja, smo dobili signifikantne razlike, čime smo
utvrdili ranije već .dobivene rezultate da u prirodnim populacijama bele vrbe
postoji genetska varijabilnost bar što se tiče dosada pobrojanih i ispitanih karakteristika
njihovog drveta.


Apsolutne vrednosti utezanja su varirale kod:


— zapreminskog utezanja 7,80—15,76%
— radijalnog utezanja 1,42— 5,30%
— tangencijalnog utezanja 5,28—11,28%
9) Tačka zasićenosti žice ili maksimalni sadržaj vlage koju drvo može
apsobovati iz vazduha u obliku vodene pare je određena iz odnosa zapreminskog
utezanja i nominalne zapreminske težine.


Variranje
ovog svojstva prikazali smo u donjoj tabeli.
Tnb. 7.


Starost godina — Age years
1—10 11—20 21—30 31—40 Preko 41


M ± a M±o- M±cr M±ff M ± a
36,40 ± 3,704 34,03 ± 3,937 33,99 ± 2,604 33,69 ± 4,064 31,80 ± 1,503


Kako se iz gornjih podatak vidi i kod ovog tehničkog svojstva se vrednosti
smanjuju sa starošću, što indicira na okolnost da je drvo bele vrbe najporaznije
u prvim godinama života, kada mu je i debljinski prirast intenzivniji
odnosno bujniji, da bi mu se kasnije u toku života povećalo učešće lignoceluloze,
a učešće krupnih pora smanjivalo.


Za naša modelna stabla dobili smo vrednosti tačke zasićenosti žice koje
su se kretale u dijapazonu: 24,40—33,92—44,78%.


I za ovo smo svojstvo primenili testiranje nul-hipotezom pa smo dobiti
statistički osigurane razlike za sva naša ispitana stabla, sa izuzetkom jedino
za stabla — predstavnike 2—3 što znači da jedino ona pripadaju istoj osnovnoj
statističkoj masi, a sva ostala ne.


Diskusija rezultata. S obzirom na deficitnost naše zemlje u četinarskom
drvetu — potencijalnoj i do skoro isključivoj sirovini za produkciju celuloze
i papira — meki lišćari topole i vrbe treba da im budu dostojni supstituti u
ovoj industrijskoj grani.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 15     <-- 15 -->        PDF

Nominalna zapreminska težina u našim stablima predstavnicima je iznosila
0,290—0,365—0,459 p/cm3.


Primenom testiranja nul-hipotezom dobili smo i kod ovog svojstva signifikantne
razlike, što znači da i po ovom parametru naša stabla ne pripadaju
istim osnovnim masama.


8) Utezanje je ispitivano na istim epruvetama koje su upotrebljene za
ispitivanje zapreminske težine. Predmetom ispitivanja je bilo:


— radijalno utezanje,
— tangencijalno utezanje,
— zapreminsko utezanje.
Shodno našem standardu (JUS. D. Al. 049) veličine utezanja smo ustanovili
na epruvetama uzetim iz prsne visine, diferencirano po starosti, pa smo
tako dobili rezultate prikazane u tabeli 5.


**>&´- ü,
Tab. 5.


Prosečna
Vrsta utezanja U starosti godina — In the age years vrednost,
Shrinkage 1—10 11—20 21—30 31—40 preko 40 Mean value


M i ff Miff Miff Miff Miff Miff


Radialno 3,80+0,770 3,30+0,408 2,86+0,574 2,71+0,612 2,17i0,268 2,91+0,701


Radial
Tangencijalno 9,52+0,774 9,19+2,291 9,09+1,334 8,39il,237 8,24i0,173 8,88+1,279
Tangential


Zapreminsko 13,29+1,396 12,71+0,529 12,22i0,707 ll,39i0,436 10,57i0,374 12,00i0,964
Volumetric


Kako se iz gornje tabele vidi i linearno i zapreminsko utezanje opada sa
starošću, pa su tako dobivene najveće vrednosti za period najintenzivnijeg prirasta,
iz čega bi mogli zaključiti da širi godovi kod vrbe predstavljaju nemirnije
tj. drvo koje više »radi« odnosno uteže se.


Prema uobičajenim klasifikacijama (Monin) drvo naših modelnih stabala
se u radijalnom smeru slabo uteže, u tangencijalnom jako, a u volumetrijskoni
smeru — srednje.


Grafička predstava utezanja vidi se iz slike 6.
Posmatrali smo varijabilnost utezanja u zavisnosti sa starošću, pa smo
testiranjem nul-hipotezom dobili nesignifikantne razlike.


a) kod radijalnog utezanja
za period 1—10 i 11—20 godina


b) kod tangencijalnog utezanja


za period 1—10 i 11—20 godina i


za period 11—20 i 21—30 godina


Drugim recima u ovim starosnim periodima linearno utezanje se značaj


no ne razlikuje, pa bi se moglo reći da su istovetna u prvih dvadeset godina


odnosno u razdoblju najintenzivnijeg debljinskog prirasta.


Međutim, utezanje drveta u zapreminskom pogledu se signifikantno raz


likuje po starosti.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 12     <-- 12 -->        PDF

ZAPREM1NSKA TEŽINA DRVETA BELE VRBE U PRSNOJ VISINI
Density of Salix alba at breast height


a) u atro stanju — at 0 Vo moisture


Širina razreda Apsolutno učešće Relativno učešće
Size of class Abs. frequency Relative frequency


— pieces °/o
0,321—340 13 1,7
341—360 66 8.4
361—380 122 15,5
381^400 180 22,9
401—420 218 27,7
421—440 115 14,7
441—460 49 6,2
461—480 24 2,9


787 100,0


M = 0,401 ± 0,0009 p/cm»
cr = 0,024 ± 0,0006


b) na 12!;l/o vlage — at 12% moisture


Širina razreda Apsolutno učešće Relativno učešće
Size of class Abs. frequency Relative frequency
kom — pieces B/o


0,341—360 13 1,7
361—380 63 8,1
381—400 93 11,9
401—420 187 24,0
421—440 201 25,7
441—460 126 16,2
461—480 64 8,2
481—500 29 3.7
501—520 4 0,5


780 100,0


M = 0,424 ± 0,0008 p/cm´
C7 = 0,024 ± 0,0006


Karakteristična je mala vrednost standardne devijacije (za oba svojstva
0,024) što svedoči o homogenosti i izotropnosti drveta bele vrbe, što mu je svakako
pozitivno svojstvo.


Prema Monnin-ovoj klasifikaciji drvo naših modelnih stabala bi spadalo
u kategoriju — lakog drveta.


Signifikantnost razlike između pojedinih stabala smo ustanovili postavljanjem
»nul-hipoteze« po metodi testiranja hipoteze o razlici sredine dveju osnovnih
skupova sa nejednakim veličinama uzoraka. Kod oba ova parametra
ustanovili smo signifikantne razlike, što znači da naša izabrana stabla pripadaju
raznim osnovnim masama iako su uzeta iz iste populacije.


Varijacije nominalne zapreminske težine su prikazane u tabeli 4, iz. koje
se vidi da se ovo svojstvo povećava idući od srca prema kori. Naime ovo povišenje
se registru je do starosti 30 godina, posle koje počinje opadati.


U aksijalnom smeru tj. sa visinom se povećava zapremLnska težina od
zemlje prema kruni, što se lepo vidi iz slike broj 5.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 8     <-- 8 -->        PDF

MORFOLOGIJA DRVNIH VLAKANA DRVETA BELE VRBE U ZAVISNOSTI
OD STAROSTI I VISINE PRESEKA (u mikronima)


Morphologie of wood in dependency with age and cross-section height — (microns)


Tab. 1.


Visina prošeka na 1,30 m — Cross-section height 1,30 m.
Red.br. Širina vlakna Dijametar lumena Dvostruka debljina zida
Nr. Fibre width Lumen diameter Double wall thickness
Starost godina — Age years


10
20 30 40 10 20 30 40 10 20 30 40


1.
23,31 22,38 21,64 22,20 15,91 14,80 14,80 15,17 7,40 7,58 6,84 7,03
2.
21,83 24,79 21,83 24,60 14,06 15,91 13,50 18,13 7,77 8,88 8,33 6,47
3.
24,05 24,55 26,85 28,86 16,65 16,16 18,87 21,46 7,40 8,39 7,98 7,40
24,60 26,27 24,97 27,97 16,65 17,76 17,02 18,68 7.95 8,51 7,95 8,70
4.
23,45
24,50 23,82 25,76 15,82 16,16 16,05 18,36 7,63 8,34 7,77 7,40


Prošek
Average


Visina prošeka na 3,30 m — Cross-section height 3,30 m.
Red. br. Širina vlakna Dijametar lumena Dvostruka debljina zida
Nr. Fibre width Lumen diameter Double wall thickness
Starost godina — Age years


10
20 30 4C 10 20 30 40 10 20 30 40


1.
21,83 20,35 24,05 20,16 13,50 12,39 15,97 14,80 8,33 7,96 8,08 5,36
2.
22.53 21,46 22,94 26,27 14,80 15,17 15,72 17,94 7,73 6,29 7.22 8,33
3.
21,64 23,68 25,53 26,27 14,80 16,28 16,65 18,13 6,84 7,40 8,88 3,14
22,38 24,05 23,68 25,71 14,61 16,46 15,54 17,39 7,77 7,59 8.14 8,32
4.
22,10
22,38 24,05 24,65 14,43 15,07 15,97 17,06 7,67 7,31 8,08 7,54


Prošek
Average


Visina prošeka na 6,60 m — Cross-section height 6,60 m.
Red. br. Širina vlakna Dijametar lumena Dvostruka debljina zida
Nr. Fibre width Lumen diameter Double wall thickness
Starost godina — Age years


10
20 30 40 10 20 30 40 10 20 30 40


1.
19,61 19,42 21,27 22.20 11,84 11,65 13,69 15,17 7,77 7,77 7,58 7,03
2.
21,46 21,64 24,97 28,30 14,24 18,31 15.35 18,68 7,22 7,83 9,62 9,62
3.
21,46 22,57 24,05 27,75 13,87 15,35 16,28 17.76 7,59 7,22 7,77 9,99
4.
19,24 22,94 23,31 26,08 12,95 14,43 15,91 16,83 6,29 8,51 7,40 9,25
20,44 21,64 23,40 26,08 13,22 14,93 15,31 17,11 7,83 8,09 8,97 8,97
Prošek
Average


Prosečna vrednost za — Mean value
Red. br. Širina vlakna Dijametar lumena Dvostruka debljina zida
Nr. Fibre width Lumen diameter Double wall thickness
Starost godina — Age years


10
20 30 40 10 20 30 40 10 20 30 40


1.
21,58 20,72 22,32 21,52 13,75 12,95 14,82 15,05 7,83 7,77 7,50 6,47
2.
21,94 22,63 23,25 26,39 14,37 16,46 14,86 18,25 7,57 7,66 3,39 8.14
3.
22.38 23,70 25,48 27,63 15.10 15,93 17,27 19,12 7,28 7,67 8,21 8,51
4.
22,07 24,42 23,99 26,39 14,73 16,22 16,16 17,63 7,34 8,20 7,83 8,76
Prošek 21,99 22,84 23,75 25,48 14,49 15,39 16,77 17,51 7,50 7,45 7,98 7,97
Average




ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 7     <-- 7 -->        PDF

Analiza varijansi, kako je to već objavljeno (Mutibarić, 1966), dala nam
je signifikantne razlike samo za modelna stabla, dok su nesignifikantne razlike
dobivene za starosti i visine preseka.


Slika 3.
Bela vrba — modelno stablo br. 4. iz »Adice«.
Salix alba L. — sample tree Nr. 4. Foto dr Zufa.


2) Širina drvnih vlakana, zavisno od visine preseka i starosti prikazana je
u tabeli 1. iz koje se vidi da širina opada sa visinom, a naprotiv povećava se
sa staroscu.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 6     <-- 6 -->        PDF

Defibrovanje je izvršeno u rastvoru kromno-azotno-sirćetne kiseline.
Dijametri su mereni na maceriranom materijalu u zoni maksimalne širine
vlakna.
Sva merenja su izvršena na mikroskopu AO Spencer uveličanja 50 X za
dužine odnosno 215 X za širine i dijametre.


Iz tako maceriranog materijala za ustanovljenje dužina imali smo prosečno
po 360 osmatranja po uzorku, a ostale smo dimenzije drvnih vlakana dobili
na osnovu prosečno 50 osmatranja. Dužine su merene sa tačnošću 0,1 m/m,
a ostale dimenzije sa tačnošću 0,001 m/m.


REZULTATI ISPITIVANJA


Predmetom naših ispitivanja su bila:


a) Morfološke karakteristike drvnih vlakanaca*:


— dužina,
— širina,
— dijametar lumena,
— dvostruka debljina zida.
b) Fizička svojstva drveta:


— širina goda odn. učešće ranog, prolećnog, drveta,
— vlažnost drveta u momentu ispitivanja,
— zapreminska težina.
1) u potpuno suvom stanju (0% vlage),
2) pri standardnoj vlažnosti (12%) i
3) nominalna.
— utezanje:
1) radijalno,
2) tangencijalno,
3) zapreminsko.
— tačka zasićenosti žice.
1) Dužine drvnih vlakana, kako smo to u jednom svom ranijem radu izneli
(Mutibarić, 1966.), se povećavaju u smeru radijusa do 30 godina, a posle
počinju opadati.


U aksijalnom pravcu dužine se povećavaju do visine 3,30 m, a posle opadaju
do visine 6,60 m.
Dužine drvnih vlakana, dobivene na osnovu 17.400 osmatranja, variraju


od 450 do 1450 mikrona i iznose u starosti:
10 godina 945,23 fi
20 godina 996,56 /u
30 godina 1013,07 n
40 godina 99,10 ju


Prošek za četiri stabla 987,98 /i


* Dimenzije drvnih vlakana su određene prema uputstvima prof dr Petra Sirnica,
iz Skoplja, kome se i ovom prilikom najtopU e zahvaljujemo.