DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Humusa ima u sloju 0—5 cm 8,9% i u sloju 10—26 6,7%. Ai horizont sadrži više od 0,24% ukupnog dušika. Dubina tla iznosi 140 cm. Slične osobine ima i tlo u plohi III. Smeđe ilimerizirano tlo na vapnovitom dolomitu (ploha IV) također je laka glina. Retencioni kapacitet za vodu ovog tla se kreće od 49—50% a specifična težina volumna od 1,25 do 1,35. Reakcija tla je neutralna (pH u H->0 6,3—6,9). Tlo sadrži u površinskom dijelu 6,1% i u (B) horizontu 4,2% humusa. Po cijelom profilu tlo ima više od 0,26% ukupnog dušika. Dubina tla iznosi 43—45 cm. Prelazeći na razatranje rezultata istraživanja naglašavamo da se oni odnose na jednogodišnja istraživanja i to u godini koja je znatno vlažnija od prosjeka 1946—1962 (tab. 1) i da će se potpunija slika o dinamici i zalihama vlage u istraživanim tlima pa prema tome i o njezinom ekološkom značenju dobiti tek obradom višegodišnjih rezultata. Rezultati provedenih istraživanja (tab. 2 — i graf. 1) pokazuju da se kisela smeđa tla na reliktnoj crvenici i smeđe ilimerizirano tlo na vapnovitom dolomitu po dinamici vlažnosti međusobno razlikuju. Ukupne količine vlage u kiselom smeđem tlu na reliktnoj crvenici (0—90 cm) u periodu od 15. IV do 17. X su za 2 do 2,5 puta veće od zalihe vlage u smeđem ilimeriziranom tlu na vapnovitom dolomitu (0—45 cm). Izuzetak od toga čine sredina svibnja i početak kolovoza. Iz upoređenja podataka o količinama vlage u istraživanim tlima u sloju od 0—45 cm (tab. 2) također proizlazi da kiselo smeđe tlo na reliktnoj crvenici ima veće zalihe vlage. Kod toga je interesantno da je u nekoliko navrata i u dosta dugom periodu kiselo smeđe tlo na reliktnoj crvenici sadržavalo vlage do nivoa retencionog kapaciteta, dok je takvo stanje u smeđem ilimeriziranom tlu na vapnovitom dolomitu registrirano jedino 17. X i to u površinskom sloju tla. c) Dinamika koncentracija hraniva u iglicama običnog bora i američkogborovca. Dosadašnja istraživanja su pokazala (Mitchel et. al. 1939, Tamm 1956, Leyton 1957 i dr.) da se sadržaj mineralnih hraniva u lišću — iglicama može uspješno primijeniti za ocjenu stanja mineralne ishrane šumskog drveća. Za pojedine vrste utvrđene su i koncentracije mineralnih hraniva u lišću — iglicama kod kojih se pod određenim uslovima postiže maksimalni rast, odnosno koncentracije kod kojih dolazi do njegovog ograničavanja. Preporučava se (Leyton 1957, Wehrmann 1959 i dr.) da se za ocjenu stanja mineralne ishrane uzimaju koncentracije hraniva u iglicama nakon završetka vegetacije. Za bolje razumijevanje stanja mineralne ishrane na bazi koncentracija pojedinih mineralnih hraniva u iglicama za određene vrste i uslove, kao i poduzimanja praktičnih mjera, od posebnog je značaja ne samo poznavanje njihovih koncentracija na kraju vegetacijske periode, nego i poznavanje toka koncentracije za vrijeme vegetacije. Rezultati vlastitih istraživanja o toku koncentracije dušika i fosfora u iglicama običnog bora i američkog borovca (tab. 3, 4 i 5, i graf. 2) pokazuju sličan tok koncentracije hraniva na istraživanim plohama (I, II i III). Ističe se u kulturi običnog bora i američkog borovca sredinom maja porast koncentracije dušika, fosfora i kalija u prošlogodišnjim iglicama, nakon čega dolazi uporedo s najintenzivnijim visinskim rastom i porastom novih iglica do osjetnog |