DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Sadržaj mineralnih hraniva u iglicama američkog borovca na kiselom smeđem tlu na reliktnoj crvenici u toku vegetaci.fske periode 1966. Tab. 5. Vrijeme Sadržaj Starost uzimanja N P2O5 K2O CaO iglica iglica l"/o (suhe tvari) 1965 15. 4 1,73 0,272 0,24 0,55 1965. 16. 5 2,32 0,856 0,58 0,28 1965. 1966. 1935. 1966. 1965. 1966. 1965. 16. 16. 1. 1. 15. 15. 1. 6 6 7 7 7 7 8 1,47 1,83 1,44 1,76 1,35 1,46 1,25 0,288 0,688 0,256 0,532 0,260 0,476 0,256 0,28 0,48 0,22 0,58 0,24 0,60 0,20 0,72 0,27 0,72 0,26 0,84 0,31 0,92 1966. 1965. 1966. 1965. 1966. 1965. 1966. 1965. 1966. 1965. 1966. 1. 15. 15. 3. 16. 16. 1. 1. 17. 17. 8 8 8 9 9 i) 9 10 10 10 10 1,52 1,11 1,42 1,26 1,39 1,18 1,39 1,28 1,41 1,41 1,69 0,448 0,260 0,448 0,260 0,322 0,268 0,322 0,284 0,320 0,272 0,384 0.48 0,24 0,32 0,22 0,36 0,28 0,36 0,24 0,36 0,24 0,32 0,32 0,82 0,32 0,76 0,34 0,80 0,40 0,90 0,40 1,10 0,76 pada koncentracija u razdoblju ed 15. V do 15. VI mjeseca. Minimalne koncentracije NPK kod prošlogodišnjih i ovogodišnjih iglica padaju u periodu srpanj — početak rujna, dakle nakon prestanka visinskog rasta. Koncentracije Ca u starim iglicama pokazuju u početku vegetacije obrnuti tok u odnosu na koncentracije NPK iza čega koncentracije Ca u svim iglicama stalno rastu. Mlade iglice imaju općenito više koncentracije NPK hraniva i više koncentracije Ca. Premda se strani podaci pri ocjeni stanja ishrane proučavanih kultura moraju uzeti s velikim oprezom iz utvrđenih podataka o koncentracijama hraniva proizlazi da su (Tamni 1954, Heiberg et. al. 1951 i dr.) one osrednje snabdjevene istraživanim mineralnim hranivima. d) Visinski rast U ranijem radu (J. Martinovića, S. Milkovića 1966) utvrđeno je da na primjernoj plohi I (kiselo smeđe tlo na reliktnoj crvenici) kultura običnog bora ima srednje stablo promjera 9 cm i visinu 6,2 m što uz 1593 stabala daje drvnu masu oko 34,0 nr´Vha. Na plohi IV srednje stablo običnog bora ima isti promjer (9 cm) ali znatno manju visinu (4,2 m) što uz 1221 stablo daje drvnu masu oko 16 m3/na. Mjerenjem visinskog rasta i prirasta u toku vegetacijskog perioda 1966. godine (tab. 6) utvrdili smo da nije bilo većih razlika u toku visinskog rasta običnog bora na primjernim plohama I i IV. Američki borovac sporije raste od običnog bora u prvom mjesecu vegetacijskog perioda, ali njegov visinski rast duže traje što se manifestira u većem ukupnom visinskom prirastu. |