DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 35     <-- 35 -->        PDF

Sadržaj mineralnih hraniva u iglicama američkog borovca na kiselom
smeđem tlu na reliktnoj crvenici u toku vegetaci.fske periode 1966.


Tab. 5.


Vrijeme Sadržaj
Starost uzimanja N P2O5 K2O CaO
iglica iglica l"/o (suhe tvari)


1965 15. 4 1,73 0,272 0,24 0,55
1965. 16. 5 2,32 0,856 0,58 0,28
1965.
1966.
1935.
1966.
1965.
1966.
1965.
16.
16.
1.
1.
15.
15.
1.
6
6
7
7
7
7
8
1,47
1,83
1,44
1,76
1,35
1,46
1,25
0,288
0,688
0,256
0,532
0,260
0,476
0,256
0,28
0,48
0,22
0,58
0,24
0,60
0,20
0,72
0,27
0,72
0,26
0,84
0,31
0,92
1966.
1965.
1966.
1965.
1966.
1965.
1966.
1965.
1966.
1965.
1966.
1.
15.
15.
3.
16.
16.
1.
1.
17.
17.
8
8
8
9
9
i)
9
10
10
10
10
1,52
1,11
1,42
1,26
1,39
1,18
1,39
1,28
1,41
1,41
1,69
0,448
0,260
0,448
0,260
0,322
0,268
0,322
0,284
0,320
0,272
0,384
0.48
0,24
0,32
0,22
0,36
0,28
0,36
0,24
0,36
0,24
0,32
0,32
0,82
0,32
0,76
0,34
0,80
0,40
0,90
0,40
1,10
0,76


pada koncentracija u razdoblju ed 15. V do 15. VI mjeseca. Minimalne koncentracije
NPK kod prošlogodišnjih i ovogodišnjih iglica padaju u periodu srpanj


— početak rujna, dakle nakon prestanka visinskog rasta. Koncentracije Ca u
starim iglicama pokazuju u početku vegetacije obrnuti tok u odnosu na koncentracije
NPK iza čega koncentracije Ca u svim iglicama stalno rastu. Mlade
iglice imaju općenito više koncentracije NPK hraniva i više koncentracije Ca.
Premda se strani podaci pri ocjeni stanja ishrane proučavanih kultura
moraju uzeti s velikim oprezom iz utvrđenih podataka o koncentracijama hraniva
proizlazi da su (Tamni 1954, Heiberg et. al. 1951 i dr.) one osrednje snabdjevene
istraživanim mineralnim hranivima.


d) Visinski rast


U ranijem radu (J. Martinovića, S. Milkovića 1966) utvrđeno je da na primjernoj
plohi I (kiselo smeđe tlo na reliktnoj crvenici) kultura običnog bora
ima srednje stablo promjera 9 cm i visinu 6,2 m što uz 1593 stabala daje drvnu
masu oko 34,0 nr´Vha. Na plohi IV srednje stablo običnog bora ima isti promjer
(9 cm) ali znatno manju visinu (4,2 m) što uz 1221 stablo daje drvnu masu oko
16 m3/na. Mjerenjem visinskog rasta i prirasta u toku vegetacijskog perioda
1966. godine (tab. 6) utvrdili smo da nije bilo većih razlika u toku visinskog
rasta običnog bora na primjernim plohama I i IV.


Američki borovac sporije raste od običnog bora u prvom mjesecu vegetacijskog
perioda, ali njegov visinski rast duže traje što se manifestira u većem
ukupnom visinskom prirastu.