DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 40 <-- 40 --> PDF |
PRILOG PITANJU POSTOTKA ŠUMOVITOSTI JUGOSLAVIJE Dr NIKOLA NEIDHARDT — Inž. MLADEN SKOKO Pokazatelj za šumovitost neke zemlje u prvom je redu postotak šumovi tosti, odnos: Ps g = 100 P tj. postotni odnos površine pod šumom Pš naprama sveukupnoj površini P kopnenog teritorija (bez mora). Taj postotak jednim samo brojem označuje, sažima, karakterizira. Ako Finska ima 7J°n, Jugoslavija 30,80/o (Šumarska Enciklopedija I, Zagreb 1959), a Tunis 7,8" o (Atlas svijeta, Zagreb 1961, Leksikografski zavod Jugoslavije), komparacija tog jedinog pokazatelja daje značajan uvid. Sasvim je drugačiji način života i privrede u kraju s 80% nego u kraju samo s 10°!o šuma. Čak i ljudi su drugačiji, izrasli iz drugih uvjeta i okolnosti. Budući da je postotak šumovitosti tako značajan pokazatelj, pokušat ćemo za cijelu SFRJ razmotriti: 1. Postotak šumovitosti, koji je sada u upotrebi. 2. Šumovitost na temelju topografskih karata 1 :100.000. 3. Perspektivu za dobivanje pouzdanije g postotka šumovitosti. 1. POSTOTAK ŠUMOVITOSTI KOJI JE SADA U UPOTREBI U Šum. Enciklopediji, I svezak, Zagreb 1959, na str. 697. publicirana je priložena tablica 1. Tablica 1. Narodna republika Broj stanovnika 000 Ukupna 000 ha Š u m s k Obra 000 ha a površin a sla !»/o Neobrasla 000 ha \Vo Šumovitost ´Vo Na 1 stanovnika ha SFRJ 16997 9935 7853 79.0 2082 21,0 30,8 0,46 Srbija Hrv&tska Slovenija BiH 6979 3942 1505 2847 2104 2515 895 2498 1706 1883 864 1962 81,1 74,9 96.5 78,5 398 632 31 536 18,9 25,1 3,5 21,5 19.7 33,5 43.2 38.1 0,24 0,48 0,59 0,69 Makedoniia 1304 1318 853 64.7 465 35,3 32,2 0,65 Crna Gora 420 605 585 96,7 20 3.3 42.1 1,39 Postoci u toj tablici izneseni su do na prvu decimalu. Uglavnom dvoznamenkasti cijeli brojevi, a uvijek i prva decimala. Čitalac bi dakle mogao pretpostaviti, da su ti podaci i tačni na jednu decimalu ili ±0,05 odnosno bar na ± 0,1 netačni. |