DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 40 <-- 40 --> PDF |
PRILOG PITANJU POSTOTKA ŠUMOVITOSTI JUGOSLAVIJE Dr NIKOLA NEIDHARDT — Inž. MLADEN SKOKO Pokazatelj za šumovitost neke zemlje u prvom je redu postotak šumovi tosti, odnos: Ps g = 100 P tj. postotni odnos površine pod šumom Pš naprama sveukupnoj površini P kopnenog teritorija (bez mora). Taj postotak jednim samo brojem označuje, sažima, karakterizira. Ako Finska ima 7J°n, Jugoslavija 30,80/o (Šumarska Enciklopedija I, Zagreb 1959), a Tunis 7,8" o (Atlas svijeta, Zagreb 1961, Leksikografski zavod Jugoslavije), komparacija tog jedinog pokazatelja daje značajan uvid. Sasvim je drugačiji način života i privrede u kraju s 80% nego u kraju samo s 10°!o šuma. Čak i ljudi su drugačiji, izrasli iz drugih uvjeta i okolnosti. Budući da je postotak šumovitosti tako značajan pokazatelj, pokušat ćemo za cijelu SFRJ razmotriti: 1. Postotak šumovitosti, koji je sada u upotrebi. 2. Šumovitost na temelju topografskih karata 1 :100.000. 3. Perspektivu za dobivanje pouzdanije g postotka šumovitosti. 1. POSTOTAK ŠUMOVITOSTI KOJI JE SADA U UPOTREBI U Šum. Enciklopediji, I svezak, Zagreb 1959, na str. 697. publicirana je priložena tablica 1. Tablica 1. Narodna republika Broj stanovnika 000 Ukupna 000 ha Š u m s k Obra 000 ha a površin a sla !»/o Neobrasla 000 ha \Vo Šumovitost ´Vo Na 1 stanovnika ha SFRJ 16997 9935 7853 79.0 2082 21,0 30,8 0,46 Srbija Hrv&tska Slovenija BiH 6979 3942 1505 2847 2104 2515 895 2498 1706 1883 864 1962 81,1 74,9 96.5 78,5 398 632 31 536 18,9 25,1 3,5 21,5 19.7 33,5 43.2 38.1 0,24 0,48 0,59 0,69 Makedoniia 1304 1318 853 64.7 465 35,3 32,2 0,65 Crna Gora 420 605 585 96,7 20 3.3 42.1 1,39 Postoci u toj tablici izneseni su do na prvu decimalu. Uglavnom dvoznamenkasti cijeli brojevi, a uvijek i prva decimala. Čitalac bi dakle mogao pretpostaviti, da su ti podaci i tačni na jednu decimalu ili ±0,05 odnosno bar na ± 0,1 netačni. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Naučno ispravno bi bilo i uz postotak šumovitosti pisati njegovu srednju pogrešku. Ako je npr. rezultat 30,8 opterećen recimo srednjom pogreškom m = ±2, trebalo bi pisati (30,8 ±2J%. A ako se srednja pogreška ne piše, a signifikantno je mnogo veća od decimala, ispravnije je decimale uopće izostavljati, odnosno vrijednost pokazatelja zaokružiti samo na cijela mjesta. Iz razloga, koje ćemo niže još razmatrati, sumnjamo u vrijednost decimala 0,8 iznosa 30,8, ako ne i u iznos jediničnih mjesta toga iznosa. Naime, postotak 30,8 nije rezultat jednog jedinstvenog, istovrsnog i istodobnog statističkog istraživanja jedinstveno, istovrsno i istodobno sakupljenog materijala. Ako npr. jedna politička općina ima zbrojeve površina sviju svojih katastarskih općina, a katastarska izmjera bila je prije 100 godina, usprkos evidentiranju promjena, jasno je, da su teškoće velike i svakako takve, da se bez dugotrajnih, skupih i detaljnih istraživanja ne može doći do srednje pogreške zbroja sviju općina u državi. Ne smijemo zaboraviti da su se u toku posljednjih 100 godina i granice mijenjale ratovima i spajala područja različitog dotadašnjeg razvoja. Evidenciju zemljišta na temelju starog katastra teško je staviti pod zajednički nazivnik s evidencijom zemljišta novog katastra ili s evidencijom zemljišta onih krajeva gdje uopće nema još katastra. Godine 1964. izašla je knjiga »Ekonomika Jugoislavije II«. U dijelu »Ekonomika šumarstva« prof, dr B. Kraljić a dani su (str. 84) ovi noviji podaci: od ukupne površine zemljišta SFRJ (bez vode) ukupno šumsko zemljište 40,6° o i to 34,2°/o obraslo šumom i 6,4% neobraslo. Razlika između podatka 30,8 i 34,2 iznosi 3,4. Iz tablice 1 nadalje izlazi, da od ukupnih šumskih površina na neobraslo otpada 21% tj. cea 115 čitave šumske površine, dok bi po malo prije citiranim podacima izašlo 15,8% ili 5,2 manje. Očito pojam neo brasl o šumske površine dovodi do znatne nesigurnosti, što se može uočiti i prostom komparacijom pripadnih brojeva za pojedine narodne republike. Crna Gora po tablici 1 ima najmanje a Makedonija u postotku najviše neobraslih šumskih površina. Premda s nevjericom treba gledati na decimale postotka šumovitosti 30,8 ili 34,2, ipak ćemo i sami u slijdeećem poglavlju podatke računati na prvu decimalu. A dobit ćemo ih na temelju vrlo grubih izvornih podataka; na temelju samo pitanja »da« ili »ne« najprije samo za po jednu tačku svake topo grafske sekcije 1 :100.000. Te sekcije su također prošle kroz minulo stoljeće put stvaranja, spajanja raznovrsnog i raznodobnog kartografskog materijala. Stoga je pitanje možda potpuno analogno kao kod katastra ili još teže, jer kod katastarske izmjere šume su izlučivane kao privredn i objekti, dok kod vojno-topografskih izmjera uglavnom sa sasvim drugog tj. vojničko g aspekta. Osim toga je mjerilo planova starog katastra pretežno 1 : 2880, novog, 1 : 2500, dok je razmjer karata, koje ćemo statistički koristiti vrlo sitan tj. J -100.000. Dakle ostaje nevjerica u decimale kako dosadašnjih postotaka šumovitosti tako i postotaka i njihovih srednjih pogrešaka koje ćemo pokušati izračunati. I baš ta nevjerica pokreće na istraživanje. Najprije ćemo na postojećim kartama 1 :100.000 ustanoviti 5 na osnovu jednostavnih statističkih metoda. Takav postotak, ako je donekle nezavisan od katastarskih podataka, može eventualno i da podigne vjeru u pouzdanost rezultata baš dosadašnjih podataka. Osim toga Jugoslavija će morati prije ili kasnije izvršiti jedin stveno taksiranje svojih šuma, analogno kako su to izvršile i vrše neke druge zemlje. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Ako će ova razmatranja na papiru, na kartama kao slikama terena, moći imalo doprinesti projektiranju taksiranja cijele Jugoslavije na terenu, bit će ovaj trud od koristi i ne će biti uzaludan. 2. ŠUMOVITOST NA OSNOVU TOPOGRAFSKIH KARATA 1 : 100.000 Slika 1 predstavlja u stvari Pregledni list Jugoslavije tj. raspored sekcija 1 : 100.000 i 1 : 200.000 (po četiri sekcije 1 : 100.000 čine jednu sekciju 1 :200.000). Svaka sekcija razmjera 1 : 100.000 predstavlja 30 seksagezimalnih minuta po geograskoj dužini (od Pariza) i 30 minuta po geografskoj širini. Kartografska projekcija je poliedarska. Na svakoj sekciji (karti) 1 :100.000 osim rubnih meridijana i paralela nacrtani su kao tanki pravci i srednji meridijan i srednja paralela . Tačku presjeka tog srednjeg meridijana i srednje paralele nazovimo središnjom tačkom (ST) sekcije (analogno glavnoj tačci avio-snimaka). Kod poliedarske projekcije projekciona ravnina karte u središnjoj tačci tangira zemljin elipsoid. Upotrebili smo središnje tačke svih sekcija, koje su nam bile na raspolaganju, za određivanje postotka šumovitosti, ukupno 119 sekcija. Raspolagali smo s ukupno 128 sekcija, od kojih 9 nije ušlo u obzir, jer je ST pala na more (Rab, Silba, Zadar, Žirje, Omiš, Sušac i Kotor) ili nije bilo topografskih podadataka izvan granice Jugoslavije (Kriva Palanka i Bosiljgrad). Mora se istaknuti da. nažalost nije bilo na raspolaganju baš svih sekcija 1:100.000. Manjkale su sekcije Istre, Lendava, Subotica, Kanjiža, Kruševo— Resan, Mljet, Korčula, Vis i Dugi Otok (navedene sekcije označene su na slici 1 šrafirano). Prema navedenom uzeto je u postupak 119 sekcija i na crtežu slike 1 upisano ispod naziva svake sekcije + (plus) ili — (minus) već prema tome da li ST pada na šumu (+) ili ne (—). Od ukupno 119 sekcija promatranog »kolektiva sekcija« ispalo je njih 37 sa + i 82 sa —. Procentualni odnos ukupnog broja pluseva naprama ukupnom broju podataka (119) iznosi: 5 = 31,1 (1) To je prvi grubi rezultat za postotak šumovitosti metodom tačaka odnosno metodom »da« ili »ue« samo za po jednu tačku svake promotrene sekcije 1 :100.000. U knjizi A. R. Hinks »Maps and survey« (kartiranje svijeta), Cambridge 1944, među ostalim su opisane i karte Jugoslavije 1 :100.000. Za šume se navodi: ». . . woods very pale green tint . . .« tj. šume da su na tim kartama prikazane veoma blijedom zelenom bojom. Ta blijeda zelena boja nije smetala u identificiranju da li STi, STs . . . ST„ padaju unutar te boje. Slučajno ni jedan ST nije pao baš na granicu šume. Da se je to dogodilo, računalo bi se ST upola sa + i upola sa minus (—) Čini se, da ovakva metoda za određivanje postotka šumovitosti nije do sada upotrebljena za nijednu državu kao cjelinu. U Moskvi je god. 1957. izašla knjiga M. K. B o č a r o v-S. A. N i k o 1 a ev »Matematičko-statističeskije metodv v kartografu«. Obrađuje razna vrlo interesantna pitanja statističke obrade karata. Ali ni u toj knjizi nema određivanja postotka šumovitosti cijele jedne zemlje na način koji je ovdje upotrebljen. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 43 <-- 43 --> PDF |
125 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Ponderiranje središnjih, tačaka s površinama sekcija Pitajmo se najprije, da li svaka središnja tačka ST reprezentira jednaku površinu. Zbog konvergencije meridijana površine sekcija nisu međusobno jednake. U to se možemo uvjeriti već jednostavnim kompariranjem koje sekcjie s juga Jugoslavije, npr. sekcije Ohrid s kojom sjevernom sekcijom npr. Tolmin. Dužine tih sekcija (u smjeru meridijana) su podjednake, ali ne i njihove širine. SFRJ se proteže uglavnom od 41° do 46° sjeverne geografske širine. Leži dakle na sredini sjeverne polutke. Na prvi pogled ne bi se mislilo, da su na tim geografskim širinama razlike u širinama sekcija (u smjeru paralela) tako velike, da između spomenutih sekcija dostižu čak 3 do 4 cm (3 do 4 km u mjerilu 1 :100.000). Ako pojedine središnje tačke STi, STs . . . ST„ reprezentiraju površine raznih veličina, zar ne treba to uzimati u obzir kod izračunavanja postotka šumovitosti 5? Potrebno je ispitati, koliki je taj upliv i da li ga treba uzimati u obzir. U knjizi Ing. B. Borči ć »Matematička kartografija«, Zagreb 1955, str. 323—327 prikazana je i poliedrička projekcija te način izračunavanja veličina sekcija. Uzmimo jednu od najjužnijih sekcjja Jugoslavije (odgovara redu sekcije Ohrid) između sjeverne geograske širine q>\ = 40°00´00" i q>2 = 41n30´00", te između istočne dužine h = 22n00´00" i q>-i = 22:)30´00" (računajuć od Pariza). Dimenzije trapeza te sekcije izračunaju se po citiranom autoru kako je u si. 2 prikazano. 41°30´-41,743 cm 38,377cm \ 46"30 Odjcvarg. redu 5 E \Pd9 JtltCIJP; ara redi/^A OHRID TOLMIN fel 41°00-42U03 36,727 40°0Ol s SI 2. SI. 3. Površina te sekcije (kao trapeza) iznosi dakle: pn = 2326,58 cm2 odnosno u mjerilu 1 :100.000 toliko km2. Naprotiv jedna sekcija od sjevernijih (red sekcije Tolmin) između i = 22«00´00" i hi = 22930´00" te tpi = 46n00´00" i qj2 = 46{,30´00" ima dimenzije kao u si. 3 i površinu (kao trapez): p0 = 2142,41 cm2 (km2) Razlika obiju sekcija iznosi: zip = pr, — p0 = 184,17 km2 ili u postotku prema površini p0: ^ % = 8,6% |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Za toliko postotaka su najjužnije sekcije različne (veće) od najsjevernijih. Iznos je zapravo znatan i pitanje je, da li to treba uzeti u obzir? Ako središnje tačke reprezentiraju bitno različite površine p/, p2 ... pn, postotak 5 trebalo bi računati sa površinama sekcija kao težinama (pondusima). A da li su i veličine sekcija (trapeza) ispravne težine? Da li mi želimo-, da središnje tačke kod određivanja 5 % reprezentiraju površine karata , površine sekcija,, površine projekcija, ili pripadne površine terena ? Jasno je da bi potonje dalo ispravnije rezultate, jer bi se eliminirao svaki upliv deformacija uslijed projiciranja na ravnine poliedra Ali vjerojatno tako daleko u istraživanju težina samo za prvu orijentacionu svrhu ove rasprave ni ne treba ići. Kada se bude S određivao po prijedlogu koji će malo kasnije biti iznesen, a u vezi novih recentnih karata 1 :25 000, onda će možda trebati razmotriti i to pitanje. Sada se zadovoljimo s težinama koje odgovaraju površinama samih sekcija, odnosno površinama karata 1 :100.000 u poliedarskoj projekciji. Cilj je da se vidi kako te težine uglavnom djeluju na grubi rezultat 5 = 31,1. Na način kako su gore izračunate površine p„ i p„ mogu se izračunati površine sekcija između ostalih geografskih širina. Kako razlike uglavnom ovise o geografskim širinama, dovoljno bi bilo račun provesti za redov e sekcija (karata) istih geografskih širina npr. za red između 41<>00´00" i 41"30´00", zatim 41030´00" i 42°00´00" itd. do krajnjeg sjevernog reda. Na si. 1 redovi su naznačeni od sjevera prema jugu brojevima cd 1 do 12. Budući da je račun površine sekcije proveden za red 2 (Tolmin) i red 12 (Ohrid) izvršena je za red 1. ekstrapolacija težine sekcije, a za redove 3 do 12 (9 redova) interpolacija težina sekcija uz aproksimativnu pretpostavku, da se površine sekcija linearn o (proporcionalno) mijenjaju od najsjevernijeg do najjužnijeg reda. Pretpostavka je onda u tome da se od sloja do sloja, odnosno od reda do reda, idući u smjeru sjever—jug, površina sekcija povećava za 8,6:10 = 0,86°/o (računajući od 2. do 12. reda). Prema tome, ako sekcijama reda 2. dademo težinu 1, sekcije u redu 3. imadu težinu za 0,86°/o veću, tj. ne više 1 nego 1,0086 itd. dok sekcije reda 12. imadu težinu za 8,6% povećanu (1,086). Sekcije reda 1. imadu težinu 1 — 0,0086 — 0,9914 (ekstrapolacija). Ako na taj način, s takvim pondusima, uz ostale jednake uvjete, izračunamo grubi postotak Š, dobivamo: S = 31,1 (2) Vidimo da u odnosu prema postotku (1) nema vidljive razlike, što se je unaprijed moglo i očekivati. Rubne sekcije Nastaje i pitanje kako uzimati u obzir rubne sekcije, tj. sekcije koje su samo djelomično (više ili manje) ispunjene teritorijem Jugoslavije. Osim toga više jugozapadnih sekcija pokriveno je doduše teritorijem Jugoslavije, ali ne kopnom nego morem. Kada govorimo o postotku šumovitosti, razumijevamo odnos površine pod šumama i ukupne površine kopna bez mora. Sekcije koje su samo djelomično ispunjene kopnenim teritorijem Jugoslavije, treba zapravo ponderirati. Pripada li Jugoslaviji pola sekcije, pondus te sekcije bi bio 0,5, ako cijeloj sekciji damo težinu 1,0. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 46 <-- 46 --> PDF |
U konkretnom, slučaju učinjeno je slijedeće: sa spravicom zvanom »kartomjer « ili »kurvimetar« izmjerilo se po sistemu ekvidistanti na 3 mjesta sekcije dužinu »a« kroz područje Jugoslavije, Aritmetička srednja vrijednost ai + a.2 + as a — stavila se u odnos prema ukupnoj dužini sekcije i tako 3 dobila težina rubne sekcije. Postotak šumovitosti Jugoslavije S izračunat kao pod (1), ali uzevši u račun (na opisani način dobivene) i težine rubnih sekcija iznosi: Š = 30,7 (3) Dakle težine rubnih sekcija smanjuju S za (31,1 — 30,7 = 0,4)%. Srednje pogreške (tačnost) prvih rezultata Da dođemo barem do nekog približnog prvog iznosa za srednju pogrešku m rezultata (3) pokušajmo slijedeće: Naše STi, ST2 . . ST„ čine mrežu tačaka (dot grid). Tačke su svrstane po meridijanima (kolone) i paralelama (redovi). Kolone su na si. 1 označene brojevima od 1 do 19 (u smjeru zapad—istok). Izračunajmo Si samo za neparn e i analogni §2 samo za parn e kolone (stupce). Dobivamo: Si = 35,03 Š2 = 26,34 (Si + Š2) : 2 = S = 30,7 A = Si — Š2 = 8,69 Iz razlike A može se izračunati srednja pogreška pojedinih opažanja Si i Š2 sa: A 8,69 m = —— = ± = ± 6,16 (5) ^2 1,41 a srednja pogreška M rezultata S po formuli: m A M = = ± = ± 4,3 (6) Y2~~ 2 Prema tome mogli bismo pisati: Š = (30,7 ± 4,3)% (7) Određivanje S metodom 4 ili 5 tačaka sekcije Daljnji korak ispitivanja učinjen je tako, da je uzeta nešto gušća mreža tačaka, nego što su tačke STi, ST-> . . . STn. Na listu prozirnog papira nacrtana su tušem dva okomita pravca (srednji meridijan i srednja paralela sekcije 1 :100.000), zatim u svaki dobiveni kvadrant po jedan križić (ukupno 4 križića). Sjecišta linija križića definiraju 4 tačke, koje su od srednjeg meridijana udaljene 10 cm, a od srednje paralele 13,9 cm (prosječne četvrtine širine i dužine sekcija). Tako dobivenu prozirnu šablonu sa 4 tačkice (križića) postavljalo se na sekciju (srednji meridijan šablone poklopio se sa srednjim meridi 128 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 47 <-- 47 --> PDF |
janom sekcije, srednja paralela šablone sa srednjom paralelom sekcije) i sa + ili — (si. 1) označivalo da li te tačkice padaju u šumu (odnosno na zeleno) ili izvan. Rad je tekao na isti način, kako je naprijed za središnje tačke (ST) pokazano. No dok je središnjih tačaka (ST) bilo 119, tih novih tačkica st imade i40 (uglavnom 4 puta više). Kolektiv tačkica st daje za Š iznos: Š = 35,0 (8) Taj je rezultat nezavisa n od rezultata dobivenih na temelju središnjih tačaka ST, jer tačke ST se nisu uzimale u obzir. Kad bi se i tačke ST uzele u obzir, uz pretpostavku jednaki h težina (što nije sasvim tačno), dobilo bi se: 30,7 X 119 + 35,0 X 440 Š = = 34,1 (3a) 119 + 440 Radi dobivanja srednje pogreške (tačnosti) rezultata (8) tačkice sti, st-2 . . . st„ sistematizirane su po kolonama (stupcima) označenim na si. 1 rimskim brojevima od I do XXXVIII. Pri obračunu nije uzimana u obzir kolona I, jer nije bilo podataka zbog pomanjkanja nekih sekcija (karata), ali je otvorena zbog eventualnog obračuna drugom prilikom. Najprije su kolone razdijeljene u 4 grupe tako, da je u prvu grupu ušla II, VI, X . . . kolona, u drugu grupu III, VII, XI . . . kolona, u treću grupu IV, VIII, XII . . . kolona i u četvrtu grupu V, IX, XIII . . . kolona. Tako dobivamo četiri rezultata: Ši = 41,8, sa = 30,9, S3 = 35,2, Š4 = 32,1. Srednja pogreška tih pojedinih parcijalno izračunatih rezultata iznosi: m = ± 4,88 a srednja pogreška njihove aritmetičke sredine (35,0): M = ±2,4 Prema tome rezultat za postotak šumovitosti izraza (8) bi glasio: S = (35,0 ± 2,4)% (9) Ako kolone II — XXXVIII sa podacima sti, sl2 . . sfc„ razdijelimo u 3 grupe po istom principu kao malo prije, dobivamo Š = (35,0 ± 1,1)% (10) U slučaju da oblikujemo samo 2 grupe izlazi postotak šumovitosti: Š = (35,0 ± 3,5)% (11) Mora se naglasiti, da kod određivanja postotka šumovitosti metodom 4 tačkice nisu se posebno uzimale u obzir težine sekcije (površinski) ni težine rubnih sekcija. Osim toga treba spomenuti, da je veći dio upotrebljenih sekcija kasiran na platno (razrezane pa nalijepljene tako, da se lako mogu preklapati i slagati) a nastale reske da uopće ne djeluju na položaj tačaka STi, ST2 . . ST„ unutar sekcija, ali da mogu neznatno eventualno i dislocirati unutar sekcija tačkice sti, st-j . . . st„ premda su se širine rešaka posebno uzimale u obzir kod utvrđivanja rezultata (8). 129 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Pokušaj linijskog taksiranja Ovdje će se pokušati doći do postotka šumovitosti (5) Jugoslavije na kartama 1 :100.000 i metodom linija kojom je npr. Švedska prije 30—40 godina izvršila inventarizaciju svog šumskog fonda, ali po teren u kroz cijelu Švedsku (E. Thorel : Metode i važniji rezultati statističke procjene šuma u Švedskoj, Šum. List 1931, str. 645; N. Neidhardt : O šumarstvu Švedske, ibidem 1932, str. 226—241). Udaljenost linija uzeta je 15 minuta geografske dužine, odnosno položaj linija na jednoj sekciji 1 : 100.000 definiran je srednjim, lijevim i desnim rubnim meridijanom. Budući da je desni meridijan npr. sekcije Ogulin identičan s lijevim meridijanom sekcije Karlovac, na svakoj sekciji izvršeno je linijsko taksiranje za srednji (S) i desni (D) meridijan. Na taj način dobilo se 38 linija koje prolaze kroz Jugoslaviju u smjeru meridijana tj. sjever—jug. Linija broj I identična je s meridijanom 11^15´ (istočno od Pariza) odnosno odgovara srednjem meridijanu sekcije Tolmin, linija br. 2 identična je s meridijanom 11^30´ . . ., linija br. 38 identična je s meridijanom 20°30´ odnosno odgovara srednjem meridijanu sekcija: Kladovo, Negotin, Pirot, Bosiljgrad, Kriva Palanka, Plačkovica i Strumica—Devđelija. Srednja udaljenost linija na temelju širina jedne od najsjevernijih sekcija (Tolmin 38,38 cm) i jedne od najjužnijih sekcija (Ohrid 42,06 cm) iznosi cea 20 cm na karti odnosno 20 km u prirodi. Taksiranje svake pojedine sekcije izvršeno je za srednji (S) i desni (D) rubni meridijan kartomjerom (kurvimetrom). Najprije je izvršen mali pokus, da se ispita tačnost te spravice, određivanjem postotka šumovitosti za srednji meridijan samo sekcije Bjelovar, sa 20 uzastopnih i neovisnih mjerenja veličina z i b. Srednji meridijan sekcije Bjelovar (kao i svi srednji i rubni meridijani ostalih sekcija) prolazi i preko zelenih površina (šuma) i preko ostalih površina. Ako ukupnu dužinu pojedinih dijelova meridijana koji prolaze kroz zeleno označimo sa z, a ukupnu dužinu pojedinih dijelova meridijana koji ne prolaze kroz šumu označimo sa b (bijelo), postotak šumovitosti za bilo koji srednji ili desni rubni meridijan pojedine sekcije dobivamo po formuli: z Š = 100 (12) z + b Ako formulu (12) primijenimo na podatke z i b dobivene od 20 uzastopnih neovisnih mjerenja kurvimetrom za srednji meridijan sekcije Bjelovar, dobivamo: Š = 35,06 ± 0,04 (13) Postotak šumovitosti na temelju 20 podataka dobivenih kartomjerom samo za srednji meridijan sekcije Bjelovar opterećen je razmjerno malom srednjom pogreškom aritmetičke sredine (M = ± 0,04). Interesantnija srednja pogreška pojedini h rezultata postotka šumovitosti na srednjem meridijanu sekcije Bjelovar iznosi: m = ± 0,18. Kartomjerom zapravo nisu očitavane pojedinačne dužine dijelova meridijana koji prolaze kroz šumu (zelena boja), nego su te dužine mehanički zbrajane, tako da je pri posljednjem podizanju sa karte kartomjer dao podatak o ukupnoj dužini z, tj. o ukupnoj dužini dijelova meridijana koji prolaze kroz |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 49 <-- 49 --> PDF |
šumu. Na takav način određivan je i iznos b, koji se odnosi na dužinu meridijana izvan šume. Za srednji meridijan sekcije Bjelovar određena je srednja pogreška opažanja veličine 2 kartomjerom sa mz == ± 0,22, a veličine b sa mi, = ± 0,21, dok su odgovarajuće srednje pogreške aritmetičke sredine određene Mz = ± 0,027 i Mb = ± 0,024. Nakon ispitivanja tačnosti kartomjera prešlo se na određivanje iznosa 2 i b za srednji i desni rubni meridijan sviju raspoloživih sekcija. Kontrola je vršena na način što suma 2 + b nije smjela jače odstupati od iznosa 55,6 tj. od srednje dužine sekcije u smjeru meridijana. Praktički postojala su odstupanja, maksimalno do 0,7. Odstupanja iznosa 2 + b od stvarne dužine sekcije mjerene kao cjeline trebalo bi pobliže ispitati. Npr. trebalo bi riješiti kako \ koliko utječe gustoća izmjenjivanja površina pod šumama i onih bez šuma. Očito je, ukoliko su šumske površine kompaktnije, tačnost očitavanja 2 i b je veća (Nevesinje, Vukovar). Ukoliko srednji ili rubni meridijan prelazi preko površina na kojima se nalaze manje šumske površine, ali smještene gusto, tačnost određivanja navedenih podataka opada (N. Pazar, Uzice i dr.). Osim toga u pitanju je nešto i usuh kaširanih sekcija. Za svaku meridijansku liniju kroz cijelu državu izračunat je iznos 2z i 2(z + b) kao i postotni njihov odnos: Iz S = 100 (12a) 2(z + b) Na taj način dobiveno je za 38 linija 38 podataka za 5. Zbog nejednakih dužina linija, jednostavna aritmetička sredina za konačni 5 ne dolazi u obzir. Složena aritmetička sredina za podatke Si, Ši . , . S:ss glasi: Si . 2 (z + b)i + Š2 . 2 (z + b)2 + . . . Š38 . 2 (z + b);J8 Š = . (14) 2 (z + b)i + 2 (z + b)2 + . . , 2 (z + b)38 ili 22z Š = 100 (12 b) 2 2 (z + b) tj. treba staviti u postotni odnos zbroj svih 2z pojedinih linija prema zbroju svih 2 (z + b) pojedinih linija. Postotak šumovitosti Jugoslavije na temelju takvog linijskog taksiranja iznosi: 4286,0 Š = . 100 = 34,7 (15) 12 355,4 Radi dobivanja neke slike za srednju pogrešku rezultata (25J, formirane su cd 38 linija tri grupe podataka, tako da je u prvu grupu ušla 1, 4, 7 ... 37. 131 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 50 <-- 50 --> PDF |
linija, u drugu grupu 2, 5, 8 . .. 38. linija i u treću grupu 3, 6, 9 . . . 36. linija. Tako dobivamo 3 rezultata: Si = 37,0%; Š2 = 33,9% i §3 = 33,2%. Srednja pogreška tih pojedinih parcijalno izračunatih rezultata iznosi: m = ± 2,04 a srednja pogreška njihove aritmetičke sredine M = ± 1,18. Prema tome rezultat za postotak šumovitosti bi glasio: Š = 34,7 ± 1,2 (16) U slučaju da linije 1 do 38 sa podacima z i (z + b) razdijelimo u 2 grupe po istom principu kao malo prije, dobivamo: Š = 34,7 ± 0,6 (17) 3. PERSPEKTIVA ZA DOBIVANJE TAČNIJEG POSTOTKA ŠUMOVITOSTI U toku su najmodernija snimanja Jugoslavije iz zraka i izrada recent n i h karata u mjerilu 1 : 25 000; dakle ne samo krupnije mjerilo kartiranja nego i kartiranje faktičnog, suvremenog stanja. Kada te karte budu izrađene i dostupne, moći će se odrediti Š sa mnogo većom sigurnošću. Osim toga moći će se mreža tačaka ne samo koristiti na tim kartama već studijem i z v o r n ih aerosnimaka, na sistematski određenim mjestima, dobiti možda i mnogo dragocjenije pokazatelje nego li što je samo S. Naglašavamo, da je postotak šumovitosti, kako onaj, koji je sada u upotrebi, na osnovu eventualnih katastarskih podaka, tako i ovaj, na osnovu dosadašnjih topografskih karata 1:100 000 svakako prilično nesiguran. Djelomično su razlozi navedeni. Izvori su nedovoljno pouzdani. Vojni aspekt šume je nešto drugo nego privredni. Osim toga naša zemlja obiluje pašnjacima, koji su obrasli drvećem. Što je tu šuma a što pašnjak i kako je razgraničeno katastarski a kako s vojnog aspekta (topograskog na kartama 1 :100 000)? Nesigurnost je prilična. Postupkom, koji se perspektivno predlaže, i to se pitanje jednostavno statistički može riješiti. Padne li tačkica mreže tačaka npr. na izvornom aerosnimku na stablo, ubrojit će se pod šumu, a padne li na travnjak, ubrojit će se pod travnjak ili slično. Upoređonje rezultata ove studije s postocima šumovitosti na bazi katastarskih podataka treba također uzeti s izvjesnom rezervom. Katastar i topografske karte nisu međusobno posve nezavisne veličine. Topografi su se mogli služiti i podacima šumsko-gospodarskih karata, koje su se izrađivale na bazi katastra. Kako je rečeno, do sigurnijih podataka doći će se statističkom obradom recentinih porosnimaka cijele države. Stoga ovu studiju treba smatrati samo kao prethodno saopćenje i poticaj za konačno rješavanje, ali rješavanje na osnovu jedinstvenog, istovrsnog i istodobnog istraživanja jedinstvenog, istovrsnog i istodobno sakupljenog materijala, kod čega treba upotrebiti i pouzdanije metode za računanje standardnih devijacija odnosno srednjih pogrešaka. * U prvoj fazi izbora metode za ovu studiju učestvovao je i prof, dr Z. T o m aš e g o v i ć. Dimenzije za si, 2 i 3 izračunao je asistent ing. Z. Kalaf ađžić. Ostala mjerenja i računanja izvršio je ing. M. Skoko . |