DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Naučno ispravno bi bilo i uz postotak šumovitosti pisati njegovu srednju pogrešku. Ako je npr. rezultat 30,8 opterećen recimo srednjom pogreškom m = ±2, trebalo bi pisati (30,8 ±2J%. A ako se srednja pogreška ne piše, a signifikantno je mnogo veća od decimala, ispravnije je decimale uopće izostavljati, odnosno vrijednost pokazatelja zaokružiti samo na cijela mjesta. Iz razloga, koje ćemo niže još razmatrati, sumnjamo u vrijednost decimala 0,8 iznosa 30,8, ako ne i u iznos jediničnih mjesta toga iznosa. Naime, postotak 30,8 nije rezultat jednog jedinstvenog, istovrsnog i istodobnog statističkog istraživanja jedinstveno, istovrsno i istodobno sakupljenog materijala. Ako npr. jedna politička općina ima zbrojeve površina sviju svojih katastarskih općina, a katastarska izmjera bila je prije 100 godina, usprkos evidentiranju promjena, jasno je, da su teškoće velike i svakako takve, da se bez dugotrajnih, skupih i detaljnih istraživanja ne može doći do srednje pogreške zbroja sviju općina u državi. Ne smijemo zaboraviti da su se u toku posljednjih 100 godina i granice mijenjale ratovima i spajala područja različitog dotadašnjeg razvoja. Evidenciju zemljišta na temelju starog katastra teško je staviti pod zajednički nazivnik s evidencijom zemljišta novog katastra ili s evidencijom zemljišta onih krajeva gdje uopće nema još katastra. Godine 1964. izašla je knjiga »Ekonomika Jugoislavije II«. U dijelu »Ekonomika šumarstva« prof, dr B. Kraljić a dani su (str. 84) ovi noviji podaci: od ukupne površine zemljišta SFRJ (bez vode) ukupno šumsko zemljište 40,6° o i to 34,2°/o obraslo šumom i 6,4% neobraslo. Razlika između podatka 30,8 i 34,2 iznosi 3,4. Iz tablice 1 nadalje izlazi, da od ukupnih šumskih površina na neobraslo otpada 21% tj. cea 115 čitave šumske površine, dok bi po malo prije citiranim podacima izašlo 15,8% ili 5,2 manje. Očito pojam neo brasl o šumske površine dovodi do znatne nesigurnosti, što se može uočiti i prostom komparacijom pripadnih brojeva za pojedine narodne republike. Crna Gora po tablici 1 ima najmanje a Makedonija u postotku najviše neobraslih šumskih površina. Premda s nevjericom treba gledati na decimale postotka šumovitosti 30,8 ili 34,2, ipak ćemo i sami u slijdeećem poglavlju podatke računati na prvu decimalu. A dobit ćemo ih na temelju vrlo grubih izvornih podataka; na temelju samo pitanja »da« ili »ne« najprije samo za po jednu tačku svake topo grafske sekcije 1 :100.000. Te sekcije su također prošle kroz minulo stoljeće put stvaranja, spajanja raznovrsnog i raznodobnog kartografskog materijala. Stoga je pitanje možda potpuno analogno kao kod katastra ili još teže, jer kod katastarske izmjere šume su izlučivane kao privredn i objekti, dok kod vojno-topografskih izmjera uglavnom sa sasvim drugog tj. vojničko g aspekta. Osim toga je mjerilo planova starog katastra pretežno 1 : 2880, novog, 1 : 2500, dok je razmjer karata, koje ćemo statistički koristiti vrlo sitan tj. J -100.000. Dakle ostaje nevjerica u decimale kako dosadašnjih postotaka šumovitosti tako i postotaka i njihovih srednjih pogrešaka koje ćemo pokušati izračunati. I baš ta nevjerica pokreće na istraživanje. Najprije ćemo na postojećim kartama 1 :100.000 ustanoviti 5 na osnovu jednostavnih statističkih metoda. Takav postotak, ako je donekle nezavisan od katastarskih podataka, može eventualno i da podigne vjeru u pouzdanost rezultata baš dosadašnjih podataka. Osim toga Jugoslavija će morati prije ili kasnije izvršiti jedin stveno taksiranje svojih šuma, analogno kako su to izvršile i vrše neke druge zemlje. |