DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 47     <-- 47 -->        PDF

janom sekcije, srednja paralela šablone sa srednjom paralelom sekcije) i sa


+ ili — (si. 1) označivalo da li te tačkice padaju u šumu (odnosno na zeleno)
ili izvan. Rad je tekao na isti način, kako je naprijed za središnje tačke (ST)
pokazano. No dok je središnjih tačaka (ST) bilo 119, tih novih tačkica st imade
i40
(uglavnom 4 puta više).
Kolektiv tačkica st daje za Š iznos:
Š = 35,0 (8)
Taj je rezultat nezavisa n od rezultata dobivenih na temelju središnjih
tačaka ST, jer tačke ST se nisu uzimale u obzir.
Kad bi se i tačke ST uzele u obzir, uz pretpostavku jednaki h težina
(što nije sasvim tačno), dobilo bi se:


30,7 X 119 + 35,0 X 440
Š = = 34,1 (3a)
119 + 440


Radi dobivanja srednje pogreške (tačnosti) rezultata (8) tačkice sti, st-2 . . .
st„ sistematizirane su po kolonama (stupcima) označenim na si. 1 rimskim
brojevima od I do XXXVIII. Pri obračunu nije uzimana u obzir kolona I, jer
nije bilo podataka zbog pomanjkanja nekih sekcija (karata), ali je otvorena
zbog eventualnog obračuna drugom prilikom.


Najprije su kolone razdijeljene u 4 grupe tako, da je u prvu grupu ušla
II, VI, X . . . kolona, u drugu grupu III, VII, XI . . . kolona, u treću grupu IV,
VIII, XII . . . kolona i u četvrtu grupu V, IX, XIII . . . kolona. Tako dobivamo
četiri rezultata:


Ši = 41,8, sa = 30,9, S3 = 35,2, Š4 = 32,1.


Srednja pogreška tih pojedinih parcijalno izračunatih rezultata iznosi:
m = ± 4,88


a srednja pogreška njihove aritmetičke sredine (35,0):
M = ±2,4


Prema tome rezultat za postotak šumovitosti izraza (8) bi glasio:
S = (35,0 ± 2,4)% (9)


Ako kolone II — XXXVIII sa podacima sti, sl2 . . sfc„ razdijelimo u 3
grupe po istom principu kao malo prije, dobivamo
Š = (35,0 ± 1,1)% (10)


U slučaju da oblikujemo samo 2 grupe izlazi postotak šumovitosti:
Š = (35,0 ± 3,5)% (11)


Mora se naglasiti, da kod određivanja postotka šumovitosti metodom 4
tačkice nisu se posebno uzimale u obzir težine sekcije (površinski) ni težine
rubnih sekcija. Osim toga treba spomenuti, da je veći dio upotrebljenih sekcija
kasiran na platno (razrezane pa nalijepljene tako, da se lako mogu preklapati
i slagati) a nastale reske da uopće ne djeluju na položaj tačaka STi,
ST2 . . ST„ unutar sekcija, ali da mogu neznatno eventualno i dislocirati unutar
sekcija tačkice sti, st-j . . . st„ premda su se širine rešaka posebno uzimale
u obzir kod utvrđivanja rezultata (8).


129