DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 47 <-- 47 --> PDF |
janom sekcije, srednja paralela šablone sa srednjom paralelom sekcije) i sa + ili — (si. 1) označivalo da li te tačkice padaju u šumu (odnosno na zeleno) ili izvan. Rad je tekao na isti način, kako je naprijed za središnje tačke (ST) pokazano. No dok je središnjih tačaka (ST) bilo 119, tih novih tačkica st imade i40 (uglavnom 4 puta više). Kolektiv tačkica st daje za Š iznos: Š = 35,0 (8) Taj je rezultat nezavisa n od rezultata dobivenih na temelju središnjih tačaka ST, jer tačke ST se nisu uzimale u obzir. Kad bi se i tačke ST uzele u obzir, uz pretpostavku jednaki h težina (što nije sasvim tačno), dobilo bi se: 30,7 X 119 + 35,0 X 440 Š = = 34,1 (3a) 119 + 440 Radi dobivanja srednje pogreške (tačnosti) rezultata (8) tačkice sti, st-2 . . . st„ sistematizirane su po kolonama (stupcima) označenim na si. 1 rimskim brojevima od I do XXXVIII. Pri obračunu nije uzimana u obzir kolona I, jer nije bilo podataka zbog pomanjkanja nekih sekcija (karata), ali je otvorena zbog eventualnog obračuna drugom prilikom. Najprije su kolone razdijeljene u 4 grupe tako, da je u prvu grupu ušla II, VI, X . . . kolona, u drugu grupu III, VII, XI . . . kolona, u treću grupu IV, VIII, XII . . . kolona i u četvrtu grupu V, IX, XIII . . . kolona. Tako dobivamo četiri rezultata: Ši = 41,8, sa = 30,9, S3 = 35,2, Š4 = 32,1. Srednja pogreška tih pojedinih parcijalno izračunatih rezultata iznosi: m = ± 4,88 a srednja pogreška njihove aritmetičke sredine (35,0): M = ±2,4 Prema tome rezultat za postotak šumovitosti izraza (8) bi glasio: S = (35,0 ± 2,4)% (9) Ako kolone II — XXXVIII sa podacima sti, sl2 . . sfc„ razdijelimo u 3 grupe po istom principu kao malo prije, dobivamo Š = (35,0 ± 1,1)% (10) U slučaju da oblikujemo samo 2 grupe izlazi postotak šumovitosti: Š = (35,0 ± 3,5)% (11) Mora se naglasiti, da kod određivanja postotka šumovitosti metodom 4 tačkice nisu se posebno uzimale u obzir težine sekcije (površinski) ni težine rubnih sekcija. Osim toga treba spomenuti, da je veći dio upotrebljenih sekcija kasiran na platno (razrezane pa nalijepljene tako, da se lako mogu preklapati i slagati) a nastale reske da uopće ne djeluju na položaj tačaka STi, ST2 . . ST„ unutar sekcija, ali da mogu neznatno eventualno i dislocirati unutar sekcija tačkice sti, st-j . . . st„ premda su se širine rešaka posebno uzimale u obzir kod utvrđivanja rezultata (8). 129 |