DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Pokušaj linijskog taksiranja Ovdje će se pokušati doći do postotka šumovitosti (5) Jugoslavije na kartama 1 :100.000 i metodom linija kojom je npr. Švedska prije 30—40 godina izvršila inventarizaciju svog šumskog fonda, ali po teren u kroz cijelu Švedsku (E. Thorel : Metode i važniji rezultati statističke procjene šuma u Švedskoj, Šum. List 1931, str. 645; N. Neidhardt : O šumarstvu Švedske, ibidem 1932, str. 226—241). Udaljenost linija uzeta je 15 minuta geografske dužine, odnosno položaj linija na jednoj sekciji 1 : 100.000 definiran je srednjim, lijevim i desnim rubnim meridijanom. Budući da je desni meridijan npr. sekcije Ogulin identičan s lijevim meridijanom sekcije Karlovac, na svakoj sekciji izvršeno je linijsko taksiranje za srednji (S) i desni (D) meridijan. Na taj način dobilo se 38 linija koje prolaze kroz Jugoslaviju u smjeru meridijana tj. sjever—jug. Linija broj I identična je s meridijanom 11^15´ (istočno od Pariza) odnosno odgovara srednjem meridijanu sekcije Tolmin, linija br. 2 identična je s meridijanom 11^30´ . . ., linija br. 38 identična je s meridijanom 20°30´ odnosno odgovara srednjem meridijanu sekcija: Kladovo, Negotin, Pirot, Bosiljgrad, Kriva Palanka, Plačkovica i Strumica—Devđelija. Srednja udaljenost linija na temelju širina jedne od najsjevernijih sekcija (Tolmin 38,38 cm) i jedne od najjužnijih sekcija (Ohrid 42,06 cm) iznosi cea 20 cm na karti odnosno 20 km u prirodi. Taksiranje svake pojedine sekcije izvršeno je za srednji (S) i desni (D) rubni meridijan kartomjerom (kurvimetrom). Najprije je izvršen mali pokus, da se ispita tačnost te spravice, određivanjem postotka šumovitosti za srednji meridijan samo sekcije Bjelovar, sa 20 uzastopnih i neovisnih mjerenja veličina z i b. Srednji meridijan sekcije Bjelovar (kao i svi srednji i rubni meridijani ostalih sekcija) prolazi i preko zelenih površina (šuma) i preko ostalih površina. Ako ukupnu dužinu pojedinih dijelova meridijana koji prolaze kroz zeleno označimo sa z, a ukupnu dužinu pojedinih dijelova meridijana koji ne prolaze kroz šumu označimo sa b (bijelo), postotak šumovitosti za bilo koji srednji ili desni rubni meridijan pojedine sekcije dobivamo po formuli: z Š = 100 (12) z + b Ako formulu (12) primijenimo na podatke z i b dobivene od 20 uzastopnih neovisnih mjerenja kurvimetrom za srednji meridijan sekcije Bjelovar, dobivamo: Š = 35,06 ± 0,04 (13) Postotak šumovitosti na temelju 20 podataka dobivenih kartomjerom samo za srednji meridijan sekcije Bjelovar opterećen je razmjerno malom srednjom pogreškom aritmetičke sredine (M = ± 0,04). Interesantnija srednja pogreška pojedini h rezultata postotka šumovitosti na srednjem meridijanu sekcije Bjelovar iznosi: m = ± 0,18. Kartomjerom zapravo nisu očitavane pojedinačne dužine dijelova meridijana koji prolaze kroz šumu (zelena boja), nego su te dužine mehanički zbrajane, tako da je pri posljednjem podizanju sa karte kartomjer dao podatak o ukupnoj dužini z, tj. o ukupnoj dužini dijelova meridijana koji prolaze kroz |