DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 50 <-- 50 --> PDF |
linija, u drugu grupu 2, 5, 8 . .. 38. linija i u treću grupu 3, 6, 9 . . . 36. linija. Tako dobivamo 3 rezultata: Si = 37,0%; Š2 = 33,9% i §3 = 33,2%. Srednja pogreška tih pojedinih parcijalno izračunatih rezultata iznosi: m = ± 2,04 a srednja pogreška njihove aritmetičke sredine M = ± 1,18. Prema tome rezultat za postotak šumovitosti bi glasio: Š = 34,7 ± 1,2 (16) U slučaju da linije 1 do 38 sa podacima z i (z + b) razdijelimo u 2 grupe po istom principu kao malo prije, dobivamo: Š = 34,7 ± 0,6 (17) 3. PERSPEKTIVA ZA DOBIVANJE TAČNIJEG POSTOTKA ŠUMOVITOSTI U toku su najmodernija snimanja Jugoslavije iz zraka i izrada recent n i h karata u mjerilu 1 : 25 000; dakle ne samo krupnije mjerilo kartiranja nego i kartiranje faktičnog, suvremenog stanja. Kada te karte budu izrađene i dostupne, moći će se odrediti Š sa mnogo većom sigurnošću. Osim toga moći će se mreža tačaka ne samo koristiti na tim kartama već studijem i z v o r n ih aerosnimaka, na sistematski određenim mjestima, dobiti možda i mnogo dragocjenije pokazatelje nego li što je samo S. Naglašavamo, da je postotak šumovitosti, kako onaj, koji je sada u upotrebi, na osnovu eventualnih katastarskih podaka, tako i ovaj, na osnovu dosadašnjih topografskih karata 1:100 000 svakako prilično nesiguran. Djelomično su razlozi navedeni. Izvori su nedovoljno pouzdani. Vojni aspekt šume je nešto drugo nego privredni. Osim toga naša zemlja obiluje pašnjacima, koji su obrasli drvećem. Što je tu šuma a što pašnjak i kako je razgraničeno katastarski a kako s vojnog aspekta (topograskog na kartama 1 :100 000)? Nesigurnost je prilična. Postupkom, koji se perspektivno predlaže, i to se pitanje jednostavno statistički može riješiti. Padne li tačkica mreže tačaka npr. na izvornom aerosnimku na stablo, ubrojit će se pod šumu, a padne li na travnjak, ubrojit će se pod travnjak ili slično. Upoređonje rezultata ove studije s postocima šumovitosti na bazi katastarskih podataka treba također uzeti s izvjesnom rezervom. Katastar i topografske karte nisu međusobno posve nezavisne veličine. Topografi su se mogli služiti i podacima šumsko-gospodarskih karata, koje su se izrađivale na bazi katastra. Kako je rečeno, do sigurnijih podataka doći će se statističkom obradom recentinih porosnimaka cijele države. Stoga ovu studiju treba smatrati samo kao prethodno saopćenje i poticaj za konačno rješavanje, ali rješavanje na osnovu jedinstvenog, istovrsnog i istodobnog istraživanja jedinstvenog, istovrsnog i istodobno sakupljenog materijala, kod čega treba upotrebiti i pouzdanije metode za računanje standardnih devijacija odnosno srednjih pogrešaka. * U prvoj fazi izbora metode za ovu studiju učestvovao je i prof, dr Z. T o m aš e g o v i ć. Dimenzije za si, 2 i 3 izračunao je asistent ing. Z. Kalaf ađžić. Ostala mjerenja i računanja izvršio je ing. M. Skoko . |