DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Kiselo smeđe tlo na reliktnoj crvenici — profil 8 Tab. 3. OZNAKA DUBINE TLA I HORIZONATA Ai (B) CD D OSOBINE TLA 10—20 50—70 170—190 190—200 u procentima Fizikalne osobine Tekstuina, frakcija u 0,4N NaiP207 2,0—0,2 1.8 1,8 1,7 0,2 0,2—0,02 19,4 27,2 12,2 9,5 0,02—0,002 48,0 44,9 44,8 14,9 0,002 30,8 26,1 41,3 75,4 Retencioni kapacitet za vodu 49,8 43.1 44,8 — Minimalni kapacitet za zrak 5,7 2 8 0,4 — Ukupni porozitet 55,5 45,9 45,2 — ijske osobine pH u ao 5,0 5.4 5 7 — pH u n-KCl 4,0 4,0 3,8 — Sadržaj humusa 3.9 0,9 0,3 — Sadržaj ukupnog N 0,13 0,05 — — Sadržaj P2O5 0,1 0,1 — — K2O u mg/100 gr tla po AI-metodi 6,0 i. 3 — — Sadržaj ukupnog PnOr, 0,09 0,09 — — Vrijednost adsorpcijskog (S) 5,37 4,99 9,93 19,33 kompleksa po Kappenu (T) 28,72 29,19 22,58 48,43 (T-i 23,35 15,20 12,65 29,10 (V) 18,70 24,70 43,95 40,00 Podaci fizikalnih i kemijskih analiza (tab. 2 i 3) pokazuju da se tla u kulturama ob. bora i ob. smreke po svojim fizikalnim i kemijskim osobinama bitno ne razlikuju. To su duboka, u površinskom dijelu praškasto glinasta tla dok su najdublji slojevi teške gline. Tla su porozna, imaju osrednji kapacitet za vodu i u površinskom dijelu (0—50—80 cm) povoljan kapacitet za zrak. Reakcija istraživanih tala je u svim slojevima kisela (pH u H2O 5,3—5,8) osim u Ai horizontu profila 8 gdje tlo ima jaku kiselu reakciju. Ai horizonti (0—-30 cm) su vrlo humozni i dobro opskrbljeni ukupnim dušikom. Dublji slojevi tla su slabo humozni i vrlo siromašni i siromašni ukupnim dušikom. Prema raspoloživim podacima o sadržaju fiziološki aktivnog i ukupnog fosfora u tlu nejasna je situacija o stupnju opskrbljenosti fosforom ovih tala s obzirom na proučavane vrste drveća pa će se proučavanje ovih odnosa s posebnom pažnjom nastaviti. Fiziološki aktivnim kalijem ova su tla srednje opskrbljena. Tla su slabo zasićena bazama (profil 8) odnosno nalaze se (profil 7) na donjoj granici srednje zasićenosti bazama adsorpcijskog kompleksa. b) Ocjena proizvodnih mogućnosti kiselih smeđih tala na reliktnoj crvenici Na osnovu tipskih fiziografskih osobina šumskih tala i u prvom redu faktora plodnosti izvršio je M. Ćirić (1962) proizvodno grupiranje šumskih tala Jugoslavije u četiri proizvodne grupe: I Zemljišta sposobna za. gajenje intenzivnih šumskih kultura; a) Zemljišta koja se mogu iskorištavati bez prethodnih melioracija i b) Zemljišta koja zahtijevaju prethodne melioracije. II Šumska zemljišta visokog proizvodnog potencijala. |