DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 59     <-- 59 -->        PDF

PRAKTIČNA VREDNOST OKULARNE I LABORATORIJSKE
PROCENE KVALITETA ŠUMSKOG SEMENA


Dr IVAN SOLJANIK


UVOD. U savremenom šumarstvu obnova šuma sprovodi se pored prirodnog
i veštačkim putem. Prirodno podmlađivanje u šumama visokog uzgoja
vrši se naletom semena sa matičnih stabala, a veštačko pošumljavanje sadnjom
biljaka proizvedenih u šumskim rasadnicima. U oba ova slučaja šumsko
seme je biološka baza za proizvodnju šumskih biljaka-podmiadka i sadnica.
Imajući u vidu da je semenka u svojoj suštini već mala biljčica (semenka u
svojoj klici ima formirana, majušna, okom nevidljiva, sva tri glavna organa:
koren, stabaoee i klicine listiće) kao i to da je nosilac naslednih osobina svojih
roditelja, očito je da joj treba posvetiti veoma veliku pažnju (1).


Zbog toga je o šumskom semenu do sada napisano mnogo naučnih i stručnih
radova, u našoj zemlji i u inostranstvu, koji tretiraju seme od zametka posle
cvetanja — pa sve do njegove berbe i upotrebe. Pored biološke uloge semena
u obnovi šume — ono ima i veliku upotrebnu vrednost kao sirovina za
izradu raznih ulja za industriju, čak i mašinskog ulja, za parfirneriju, lekove,
pa čak i za ljudsku i stočnu ishranu.


Međutim, šumsko seme, kao i seme poljoprivrednih, industrijskih i drugih
biljaka može biti kvalitetno, a može biti i bezvredno. Međutim, poznavanje
i određivanje kvaliteta šumskog semena nije tako jednostavno. Za određivanje
kvaliteta semena postoje posebne laboratorije, pa i naučne institucije
sa određenom laboratorijskom opremom i stručnim kadrovima. Da se osigura
pravilan postupak sa semenom, od berbe do upotrebe, donose se i zakonski
propisi o semenu u zemljama sa razvijenim šumarstvom.


Kod nas, u Jugoslaviji, uporedo sa donošenjem takvih zakonskih propisa,
Jugoslovenski Zavod za standardizaciju propisao je 1964. godine standard za
šumsko seme. U tom standardu (JUS-D1.100-JUS-D1.139) propisano je kako
treba tretirati šumsko seme. Tim standardom su obuhvaćene one vrste šumskog
drveća četinara i lišćara čije se seme upotrebljava za setvu u rasadnicima
i na terenu za obnovu šuma i pošumljavanja. Dakle, standard određuje
načine za ispitivanje — procenu kvaliteta, tj. čistoće, klijavosti i energije klijanja,
vitaliteta. utvrđivanja zaraze i druge propise o postupku sa šumskim
semenom, kao što su davanje certifikata o poreklu, pakovanje, transport semena
i dr.


Pored toga što su za određivanje kvaliteta šumskog semena neophodni
posebni laboratoriji i specijalizovani kadrovi — i sam postupak određivanja
kvaliteta semena dosta je dugotrajan. Tako na primer, ispitivanje klijavosti
semena crnog _bora traje u klijalici 28 dana; seme molike (Pinus peuce) treba
prethodno hladiti — držati u stratifikatu 6 meseci, a zatim u klijalici još 23
dana itd. (2). Rok trajanja ispitivanja klijavosti semena većine lišćara još je




ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 60     <-- 60 -->        PDF

duži, naročito za one vrste čije seme ima sporu klijavost usled kompaktnosti


— tvrdoće semene opne. Tako na primer, pre stavljanja lipova semena u klijalicu
— treba seme prethodno držati u stratifikatu 4—6 meseci, a beli jasen
9 meseci; posle toga se u klijalici seme lipe drži 49, a belog jasena 60 dana (3).
Uzrok spore klijavosti semena vrsta kao što su: molika, lipa, jasen, dren
i si. pripisuju se posebno tvrdoj gradi semene opne koja teško propušta vlagu
i toplotu, faktore za pokretanje u život embriona — klice semenke (4, 5, 6, 7).


Imajući u vidu sve napred izloženo, mi ćemo u ovom radu izneti načine
određivanja klijavosti šumskog semena i to: u stratifikatu, zatim okularnu
procenu prerezivanja semenki i pcene sposobnosti njihovih klica za proizvodnju
biljaka po specifičnoj boji i veličini za svaku vrstu, pa proklijavanje semenki
u klijalici, i konačno, putem bojadisanja indigokarminom prepariranih
klica za svaku tretiranu vrstu šumskog semena. Određivanje klijavosti semena
vršeno je u Institutu za naučna istraživanja u šumarstvu Srbije u vremenu
1950—1954 godine.


Metodika rada.


Operacije su izvođene u saradnji sa prof. M. Krstićem, koji je rukovodio
istraživanjem u klijalicama i određivanjem vitaliteta, putem bojadisanja kii
ca-embriona semenki tetrazoliumcm i indigokarminom (8), a autor ovog članka
— stratifikacijom i okularnom metodom određivanja klijavosti tretiranih
vrsta šumskog drveća.


Priprema — stratifikacija semena vršena je na 3 načina: klasičan način sa
peskom u drvenim sanducima, zatim u šančevima iskopanim u zemlji pod
otvorenim nebom (slično kao i u sanducime), i u takozvauoj »otvorenoj stratifikaciji
«. Otvorena stratifikacija razlikuje se od predhodna dva načina time


— što se seme smešta bez peska, u sloju debelom 5—7 cm i pokriva se opalim
lišćem ođ drveća pod čijim se zastorom slaže seme. . Sloj lišća koje pokriva
seme debeo je 10—15 cm. Ovaj način stratifikacije je podražavanje — imitiranje
prirodnog procesa koji se ujesen odigrava u šumi. To je, ustvari, jedna
modifikacija jarovizacij e šumskog semena.
Proklijavanje tako pripremljenog semena, za vrste koje to zahtevaju,
vršeno je u klijalicama konstrukcije M. Krstić, gde se voda zagreva pomoću
struje i automatski reguliše toplota. Krstićeva klijalica veoma je podesna za
serijska ispitivanja šumskog semena, jer se u nju mogu jednovremeno postaviti
63 probe semena takve krupnoće kao što su: crni i beli bor, smrča, ariš,
bagrem, gledičija i si. (12).


Za ispitivanje klijevosti i vitaliteta izdvajali smo iz pripremljenog semena
grupe (komponente) tretiranih vrsta. Iz takvih grupa čistog semena izdvajali
smo, bez probiranja, manje skupine od po 100 semenki. Za svaku tretiranu
vrstu semena izdvajano je po 9 skupina, tj. po 3 skupine za klijalicu, za bojadisanje
embriona i za okularnu procenu presecanjem. Presecanje semenki
četinara kao što su: crni i beli bor, jela, smrča, molika i si. vršeno je po dužini
semenke, a kod vrsta lišćara kao što su: jasen, javor i si. semenke su presecane
popreko, približno po sredini semenki, dok okrugle seme kao što su
lipe, brest i si. presecano je na dva približno podjednaka dela. Na tako presečenim
semenkama golim okom, a još bolie sa lupom povećanja 5—10 puta,


— jasno se na presecima vidi klica semenke. Po svežini, specifičnoj boji i veličini
klice (embriona) kod svake vrste — nije teško uočiti zdravu semenku i
odvojiti je od mrtvih, šturih ili zaraženih semenki u jednoj skupini.


ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 61     <-- 61 -->        PDF

Presecanje semenki vrši se oštrim skalpelom ili žiletom, a u nedostatku
ovih može se presecanje semenki obaviti i malim, tankim i veoma oštrim pe^
rorezom. Na sličan način, tj. presecanjem semenki, vrši se ispitivanje zaraze
šumskog semena od insekata, koji često puta zaraze seme još na stablu. Imajući
u vidu da je seme zaraženo često puta i na većim šumskim kompleksima
preporučljivo je da se kontrola zaraženosti šumskog semena vrši još pre sakupljanja
(10).


Određivanje procenta zdravih, kvalitetnih semenki iz kojih će niknuti
ponik dalje nije složeno. Prvo se odredi procenat zdravih semenki za svaku
skupinu od po 100 semenki, a zatim se izračuna srednja aritmetička vrednost
za seriju od 3, ili onoliko skupina koliko želimo, odnosno sa koliko skupina
manipulišemo prilikom određivanja klijavosti semena. Dobijeni rezultat ispitivanja,
konačno utvrđen procenat — koeficijen t kvalitete — iskazuje se
brojkom sa jednom decimalom.


Na takav način određivali smo procenat kod svakog napred opisanog načina
ispitivanja klijavosti tretiranih vrsta šumskog semena.


Radi skraćenja prostora za deskriptivno prikazivanje, kao i radi bolje
preglednosti, dobijene rezultate kod svih načina ispitivanja klijavosti šumskog
semena prikazujemo u tabelarnom pregledu, sa napomenom da ovaj —uporedni
način prikazivanja dobijenih podataka prvi put iznosimo javnosti,
u nadi da će to dobro poslužiti šumarskim stručnjacima u operativnoj službi,
a i naučnim radnicima na području šumskog semenarstva mogu takođe biti


od koristi.


Tabelarni pregled rezultata izvršenih analiza
NAČIN ANALIZE SEMENA


VRSTA SEMENA


c


ci


>
10
11
12
13


14


15
16
17
18
19


Crni bor — Pinus nigra


Beli bor — Pinus silvestris


Smrča — Picea excelsa
Tuja_ istočna — Thuja orientalis
Molika — Pinus peuce
Jela — Abies pectinata
Čempres — Cupressus
sempervirens
Srebrolisni javor — Acer
dasycarpum
Brest — Ulmus campestris
Zešlja — Acer tataricum
Beli jasen — Fraxinus excelsior
Crni jasen — Fraxinus ornus
Američki jasen — Fraxinus
americana
Lipa krupnolisna — Tilia
grendifolia
Lipa sitnolisna — Tilia parvlfoliaJavor — Acer pseudoplatanus
Mleč — Acer platanoides
Pajavor — Acer negundo
Klen — Acer campestre


C0-T3


a


5»S cd oi "O
CO JŽ CO SS t/3 w m


h .5 M
B/o zdravih sem. iz ser. 3 X100


85 83
90 95 90
79 86 77
89 95 85
68 75 70 72
56 63 60 58


32 39 26 25


93 96 90
67 73 66
57 63 60 57
84 91 84 77
71 78 70 66


79 73 71


68 72 67 63
63 70 64 62


93 86 83
81 84 81 77
81 85 82 78
63 69 65 61


Napomena


o oj


|g


O u,
ft W


Zlatibor
Zlatibor
Bosna
Topčider
Makedonija
Bosna


Topčider


Košutnjak
Topčider
Topčider
Avala
Avala


Topčider


Košutnjak
Košutnjak
Topčider
Avala
Topčider
Topčider




ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 62     <-- 62 -->        PDF

. 1. Fotografija klijalice sistema M. Krstić za vreme funkcionisanja klralice
Foto: M Krstić


J "Jc j i L j T


L ~
j


.


0 0 0 0


s 0 o


c


-i r "i r i r 1 r n r r a-i L 1 L J L J L j j L T


! \


Ü


0


M
0 0 -h
c 0 0


-i r r -i r "i i i r i f
J l J L L J L J L j ´ i


0


0 c 0
-i r


0


0 0


0
i r r 1 r 1 l


i r 1
0


i r


SI. 2. Poprečan presek klijalice sistema M. Krstić sa rasporedom radnih


komora-kompartimana


Dokumentacija . Podatke za pisanje ovog rada i izradu uporedne
tabele dobijenih rezultata, za sve načine izvršenih analiza tretiranih vrsta
šumskog semena, uzeo sam iz duplikata knjige evidencije koju je vodila Natalija
Stipić, laborant Instituta za naučna istraživanja u šumarstvu Srbije za
operacije kojima je rukovodio M. Krstić, a ostale podatke kao: broj proklijalih
semenki u stratifikatu, broj zdravih semenki posle prerezivanja — presecanja,
termine operacije i dr. uzeo sam iz knjige evidencije i svoga dnevnika
rada koje sam lično vodio. Fotografija i poprečni presek klijalice uzeti su iz
jedne edicije o Krstićevoj klijalici koja je izašla 1948. god. u Kopenhagenu
(TIRe ä part des »Comptes rendus de 1´ Association Internationale d´ Essais
de Semences«. Vol. 14. No. 1, 1948. Copenhague V.).


Diskusija i zaključak. Analizirajući sve napred izloženo, a posebno
tabelu dobijenih rezultata kod svih tretiranih načina ispitivanja klija




ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 63     <-- 63 -->        PDF

vosti šumskog seena — dolazimo do veoma interesantnih podataka. Naime, zapaža
se, uglavnom, sledeće: najmanje zdravih semenki nađeno je u stratifikali,
zatim je veći broj vitalnih semenki ustanovljen kod primene metode farbanja
klice indigokarminom, još je više zdravih semenki proklijalo u klijalici,
a najviše ih pokazuje okularna metoda — presecanje semenki.


Ovu pojavu, poznavajući sve faze izvršenih operacija u njihovoj suštini,
nije teško objasniti. Tako na primer, seme, koje je bilo stavljeno u stratifikaciju
nije bilo idealno raspoređeno u pesku i negde je bilo ovlaženo manje — ili
više od optimalne vlage koju tretirana vrsta semena zahteva za svoje klijanje,
a i toplotni faktor u stratifikah nije bio svuda podjednak. Kod određivanja
klijavosti putem bojadisanja klica izvađenih iz semenke — takođe nije
bilo idealnih uslova, jer prilikom vršenja operacije vađenja, klice mogu biti
oštećene i onda je njihovo bojadisanje otežano, tj. klice se neravnomerno bojadišu,
a to donosi izvesnu subjektivnu ocenu. Ali ipak ova metoda daje bolje
rezultate nego u stratifikatu.


Još su bolji rezultati dobijem u klijalici To je i razumljivo, jer su semenke
u klijalici ravnomerno raspoređene na dnu komore — kompartimana,
podjednako su snabdevene vlagom i toplotom, pa zbog toga u određenom roku
proklijavaju sve sposobne semenke za život. Metoda presecanja semenki pokazala
je najveći broj zdravih individua, a to je svakako greška kod okularne
procene, kada se uporedi sa rezultatima ostalih primenjenih metoda.


Međutim, ako stanemo na gledište da najtačnije rezultate daje klljalica,
i ako te rezultate uporedimo sa podacima okularne procene, vidimo da procentualne
razlike nisu tako velike. One se kreću u granicama 3—7, što u prošeku
iznosi oko 5%. Iz ovoga sledi zaključak.


— Okularna procena klijavosti šumskog semena daje grešku, odnosno povećava
stvarnu klijavost semena za oko 5%. Takva se greška može zanemariti
kod određivanja klijavosti šumskog semena u operativne svrhe, tj. kod proizvodnje
sadnog materijala u rasadnicima i kod neposredne sctve semena na
terenu, imajući u vidu mali broj specijalizovanih ustanova za određivanje
kvaliteta semena, kao i dug period vremena za takve analize.
— Kod prometa šumskog semena u većim količinama u zemlji, kao i kod
eksporta, neophodno je nužna analiza semena u jednoj specijalizovanoj ustanovi
jer je u takvim slučajevima 5% na kvalitetu semena veoma važan faktor.


LITERATURA


1.
Soljani k I.: Stratifikacija šumskog semena. Zbornik Instituta za naučna
istraživanja u šumarstvu Srbije, Knj. III, Beograd.
2.
Jugoslovenski Zavod za standardizaciju — JUS — ZI. 1C4, Beograd.
3.
Jugoslovenski Zavod za standard zaciju — JUS — Zl. 134, Beograd.
4.
Stankovi ć D.: Zašto seme voćaka ne klija odmah posle berbe plodova. Arniv
bioloških nauka br. 3—4, Beograd, 1950.
5.
Timirjaze v K. A.: Život biljke. Sarajevo, 1949.
6.
Soljani k I.: Proizvodnja sadnica od nedozrelog šumskog semena. Šumarstvo
5—6, Beograd, 1961.
7.
Vincen t G.: Lesni semenäfstvi v pestveni tehnice. Prag, 1940.
8.
Krsti ć M.: Prilog proučavanju metoda za određivanje vitaliteta biljnih embriona.
Beograd, 1956.
9.
Pano v A.: Sakupljanje i manipulacija sa šumskim semenom. Sarajevo, 1951.
10.
Soljanik I. — Maksimović M.: Kontrola oštećenja šumskog semena od
insekata pre sakupljanja. Beograd, 1950.


ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 64     <-- 64 -->        PDF

11.
Soljanikl. : O planiranju i setvi šumskog semena u rasadnicima i na terenu.
Šumarski list 9—10. Zagreb, 1950.
12.
Soljanikl. : Jedan nov model klijalice za šumsko seme. Tehnika 4—5, Beograd,
1947.
33.
Tire a part des »Comptes de rendus 1´Association Internacionale d´ Essais de Semences
«, Vol. No. 1. 1948, Copenhague V.
PRACTICAL VALUE OF OCULAR AND LABORATORY ASSESSMENT
OF THE QUALITY OF FOREST-TREE SEEDS


Summary


In this work is described the procedure performed in the Institute of Forest
Research, PR of Serbia, Beograd, in 1950—1954, relating to the testing of forest-tree
seeds. Described are 4 methods employed in the tests, i.e.: determination of the percentage
of sound seeds in the stratificate and in Krstić´s germinator by applying a
chemical method of colouring embryos with indigo carmine, and assessing the quality
of seeds by the ocular method in cutting seeds with a sharp tool.


The result of all these tests is presented in a table. Greatest deviations as to the
percentage of sound seeds were obtained by the ocular method. These diviations in
relation to the results obtained in the germinator average about 9%. The error
occurring in the ocular assessment of the germinability of seed can be ignored when
using the seed for the production of the planting stock or in the re-establishement
of forests by sowing.