DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 67     <-- 67 -->        PDF

U tabeli 2 prikazane su upravo ove razlike unutar svake republike. Brojke
u ovoj tabeli vjerno izražavaju ekstreme u primjeni kriterija za utvrđivanje
vrijednosti šuma, zbog kojih se javlja ogroman raspon između minimalnih
i maksimalnih veličina. Taj raspon, izražen u brojčanom odnosu između
najmanje i najveće vrijednosti po hektaru svih šuma, izgleda ovako: za SFRJ
1 (Šumska stopanstvo Ohrid): 9.435 (ŠIP Bosanski Petrovac), za Makedoniju


1 : 1.780 (ŠIP Pehčevo), za Hrvatsku 1 (Uprava za šumarstvo Dubrovnik): 138
(ŠPIK Vinkovci), za Bosnu i Hercegovinu 1 (ŠG Maglaj): 41 (ŠIP Bos. Petrovac).
U Srbiji ovaj raspon je mnogo umjereniji, 1 (ŠPG Sjenica): 16.6 (ŠG
Novi Sad), a sasvim umjeren je u Sloveniji, 1 (ŽTP Maribor): 7.7 (ŠG Maribor)
i Crnoj Gori, 1 (ŠG Ivangrad): 7.7 (ŠG Kolašin.).
Utvrđene vrijednosti šuma po jednom hektaru
(u novim dinarima)


Tabela 2
Visoke šume Niske šume Sve šume
Socijalistička prosnaj
najprosnaj
naj
prosnaj
naj
republika
ječna manja veća ječna manja veća ječna manja veća
Bosna i
Hercegovina
Crna Gora
4.637
3.740
248
1.300
13.900
6.430
121
6
—3.040
1
2.105
373
3.421
2.760
228
834
9.435
6.430
Hrvatska 3.242 73 9.560 134 —3.160 1.045 2.659 67 9.230
Makedonija
Slovenija
Srbija
SFRJ
1.070
4.560
1.848
3.398
1
1.025
670
1
6.220
7.980
10.250
13.900
110
—206
597
219
—73
—300
1
—3.160
725
1
9.200
9.200
567
4.270
1.450
2.557
1
1.025
465
1
1.780
7.980
7.700
9.435


Kad se uzme u razmatranje samo grupacija visokih šuma (koje čine 98%
ukupne vrijednosti svih šuma) izlazi da su bosansko-petrovačke šume 13.900
puta »vrednije« od šuma kojima gazduje Šumsko stopanstvo Ohrid, a u samoj
Makedoniji šume područja Prilep 6.220 puta »vrednije« od ohridskih!
Drastičan je raspon i u Hrvatskoj, gdje je za vinkovačke visoke šume utvrđena
123 puta veća hektarska vrijednost nego za šume kojima gazduje Šumsko
gospodarstvo Slavonska Požega! Nešto su manji, ali još uvijek teško objašnjivi,
i ekstremi unutar Bosne i Hercegovine i Crne Gore: vrijednosti utvrđene
za visoke šume kojima gazduju ŠG Maglaj i Bos. Petrovac odnese se kao


i. : 56, a one kojima gazduju ŠG Ivangrad i ŠG Kolašin kao 1 : 49. U Srbiji
je ovaj odnos izrazito blaži, 1 : 15 (Zaječar : Subotica), a najnormalniji je u
Sloveniji (jednak kao i za sve šume ove republike — 1 : 7.7 — pošto kod gazdinstava
ŽTP Maribor i ŠG Maribor ne postoji kategorija niskih šuma).
Naročito jako je izražena šarolikost mjerila kod utvrđivanja vrijednosti
niskih šuma. U Bosni i Hercegovini 5 organizacija (od 33) iskazuju negativne
virjednosti u ovoj grupaciji, u Hrvatskoj 4 (od 29), u Sloveniji i Makedoniji
po jedna (u Sloveniji samo dvije organizacije imaju niske šume u svojim
šumsko-privređnim područjima), dok u Crnoj Gori i Srbiji ne postoje negativne
vrijednosti niskih šuma. Pri tome je, interesantno, najniža vrijednost
utvrđena u ŠG Delnice (—3.160 din/ha), a najviša u ŠG Novi Sad (9.200 din/ha)


— viša i od hektarske vrijednosti njegove visoke šume (6.000 din).
Karakteristično je i da se negativne vrijednosti niskih šuma javljaju po
pravilu kod krupnijih gazdinstava koja se ističu po svojoj ekonomskoj snazi,
dok nijedan takav slučaj nije zabilježen kod organizacija koje gazduju pretežno
degradiranim šumama (Dalmacija, mala gazdinstva Makedonije i Kosmeta).