DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 68     <-- 68 -->        PDF

Sasvim je usamljen slučaj jednog gazdinstva u Makedoniji, koje je za sve
svoje šume izračunalo negativne vrijednosti i, u konačnom utvrđivanju, odlučilo
se za simboličnu vrijednost od 1 (novog) dinara po hektaru. Ukupna
»vrijednost« svih šuma ovog gazdinstva iznosi 30.326 dinara (17.839 din. za
visoke i 12.487 din. za niske šume). Primjenom amortizacione stope od 1´% za
visoke i 2.5% za niske šume na ovakve osnovice, ukupna godišnja masa amortizacije
iznosila bi za ovo gazdinstvo 490 dinara! Ovo isto gazdinstvo izdvojilo
je u 1965. godini 148.862 din. u amortizaciju za regeneraciju šuma, pa ako
bi htjelo da u amortizaciju šuma izdvoji bar polovinu toga iznosa, moralo bi
na ovako patuljastu »vrijednost« šuma primijeniti apsurdno visoke stope od,
na primjer, 152´% za visoke i 380% za niske šume!


Sve se to, na kraju krajeva, dade izračunati, makar se pri tome i tjeralo
»ad absurdum«, ali je suštinsko pitanje u ovom (na svu sreću usamljenom)
slučaju nešto drugo: može li se jedno područje šuma bez vrijednosti proglasiti
šumsko-privrednim područjem i dati na gazdovanje jednoj organizaciji koja,
da bi imala neophodne atribute privredne organizacije, treba da tim gazdovanjem
ostvari dohodak i kakva-takva sredstva za proširenu reprodukciju?
Tačno može ovdje biti samo jedno: ili to tamo nije nikakvo šumsko-privredno
područje, ili pak te šume ipak imaju vrijednost čijom se amortizacijom može
obezbijediti njihova reprodukcija!


Istakli smo ovo^ nekoliko krajnosti koje bodu oči i koje se javljaju kod
jednog manjeg broja šumarskih radnih organizacija. Treba, međutim, istaći
da je najveći dio šumsko-privrednih organizacija primijenio kod valorizacije
svojih šuma približno ujednačena i racionalna mjerila, pa se moža općenito
reći da se kriteriji koji drastično odstupaju od prosjeka (za približno jednake
uslove) javljaju kod jedva oko 10% od posmatranih organizacija. Kad bi se
ove organizacije izuzele iz ovih razmatranja, preostale razlike u utvrđenim
vrijednostima bile bi svedeno u dijapazone koji bi se mogli objektivno prihvatiti
kao nešto što je »normalno očekivano«.


Stope amortizacije šuma i efekti njihove primjene


Kod utvrđivanja osnovnih (najnižih) amortizacionih stopa nužno se nametnulo
prethodno razmatranje nekih ključnih kriterija koji opredjeljuju njihovu
visinu, kao što su: ophodnja (»vijek trajanja osnovnog sredstva«), zatim
(i u vezi s time) razvrstavanje šuma u »grupe osnovnih sredstava« i, na kraju,
dimenzije koje treba da ima ukupna masa sredstava izdvojenih primjenom
amortizacionih stopa da bi se u nacionalnim i regionalnim okvirima osigurala
reprodukcija šurna na nivou ispod kojega se ne bi smjelo ići, ako se ne želi
ugroziti očuvanje šumskih resursa zemlje.


Ova razmatranja dala su slijedeće rezultate:
1) šume su razvrstane u dvije osnovne grupe po tipu uzgoja: visoke i niske,
nezavisno od stupnja očuvanosti;
2) prosječna ophodnja, koja se u praksi javlja, uzeta je za visoke šume
100 i za niske 40 godina, a minimalne stope amortizacije koje im odgovaraju
iznose, prema tome, za visoke šume 1% i za niske šume 2.5%.
3) obračun amortizacije šuma po ovim stopama pokazao je da se pretpostavke
u pogledu potrebne mase sredstava za reprodukciju šuma ostvaruju
u zadovoljavajućim razmjerima, Lako da kod posmatranihl29 organizacija (za
koje su bili raspoloživi podaci o amortizaciji za regeneraciju šuma u 1965. go