DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Sasvim je usamljen slučaj jednog gazdinstva u Makedoniji, koje je za sve svoje šume izračunalo negativne vrijednosti i, u konačnom utvrđivanju, odlučilo se za simboličnu vrijednost od 1 (novog) dinara po hektaru. Ukupna »vrijednost« svih šuma ovog gazdinstva iznosi 30.326 dinara (17.839 din. za visoke i 12.487 din. za niske šume). Primjenom amortizacione stope od 1´% za visoke i 2.5% za niske šume na ovakve osnovice, ukupna godišnja masa amortizacije iznosila bi za ovo gazdinstvo 490 dinara! Ovo isto gazdinstvo izdvojilo je u 1965. godini 148.862 din. u amortizaciju za regeneraciju šuma, pa ako bi htjelo da u amortizaciju šuma izdvoji bar polovinu toga iznosa, moralo bi na ovako patuljastu »vrijednost« šuma primijeniti apsurdno visoke stope od, na primjer, 152´% za visoke i 380% za niske šume! Sve se to, na kraju krajeva, dade izračunati, makar se pri tome i tjeralo »ad absurdum«, ali je suštinsko pitanje u ovom (na svu sreću usamljenom) slučaju nešto drugo: može li se jedno područje šuma bez vrijednosti proglasiti šumsko-privrednim područjem i dati na gazdovanje jednoj organizaciji koja, da bi imala neophodne atribute privredne organizacije, treba da tim gazdovanjem ostvari dohodak i kakva-takva sredstva za proširenu reprodukciju? Tačno može ovdje biti samo jedno: ili to tamo nije nikakvo šumsko-privredno područje, ili pak te šume ipak imaju vrijednost čijom se amortizacijom može obezbijediti njihova reprodukcija! Istakli smo ovo^ nekoliko krajnosti koje bodu oči i koje se javljaju kod jednog manjeg broja šumarskih radnih organizacija. Treba, međutim, istaći da je najveći dio šumsko-privrednih organizacija primijenio kod valorizacije svojih šuma približno ujednačena i racionalna mjerila, pa se moža općenito reći da se kriteriji koji drastično odstupaju od prosjeka (za približno jednake uslove) javljaju kod jedva oko 10% od posmatranih organizacija. Kad bi se ove organizacije izuzele iz ovih razmatranja, preostale razlike u utvrđenim vrijednostima bile bi svedeno u dijapazone koji bi se mogli objektivno prihvatiti kao nešto što je »normalno očekivano«. Stope amortizacije šuma i efekti njihove primjene Kod utvrđivanja osnovnih (najnižih) amortizacionih stopa nužno se nametnulo prethodno razmatranje nekih ključnih kriterija koji opredjeljuju njihovu visinu, kao što su: ophodnja (»vijek trajanja osnovnog sredstva«), zatim (i u vezi s time) razvrstavanje šuma u »grupe osnovnih sredstava« i, na kraju, dimenzije koje treba da ima ukupna masa sredstava izdvojenih primjenom amortizacionih stopa da bi se u nacionalnim i regionalnim okvirima osigurala reprodukcija šurna na nivou ispod kojega se ne bi smjelo ići, ako se ne želi ugroziti očuvanje šumskih resursa zemlje. Ova razmatranja dala su slijedeće rezultate: 1) šume su razvrstane u dvije osnovne grupe po tipu uzgoja: visoke i niske, nezavisno od stupnja očuvanosti; 2) prosječna ophodnja, koja se u praksi javlja, uzeta je za visoke šume 100 i za niske 40 godina, a minimalne stope amortizacije koje im odgovaraju iznose, prema tome, za visoke šume 1% i za niske šume 2.5%. 3) obračun amortizacije šuma po ovim stopama pokazao je da se pretpostavke u pogledu potrebne mase sredstava za reprodukciju šuma ostvaruju u zadovoljavajućim razmjerima, Lako da kod posmatranihl29 organizacija (za koje su bili raspoloživi podaci o amortizaciji za regeneraciju šuma u 1965. go |