DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 74 <-- 74 --> PDF |
X 1956, koja je veoma dobro uspjela, i radi uvida u neke stvari bila od velikog zanimanja za naše stručnjake. Na primjer upoznali smo se s pokusima pok. ing. Afanasijeva o »expresnim šumama«, s gospodarenjem u prebornim šumama, upoznali smo nekoliko novo izgrađenih drvnih industrija, u Zavidoviću, Blažoju i Foči, a naravno i učinila je ogroman utisak na nas izvanredno jaka opća izgradnja u susjednoj Republici BiH, njene prirodne ljepote, cvjetajući gradovi i dr. U toj prvoj godini rada vidimo doista živu aktivnost, Tu je na primjer sudjelovanje u raspravama oko nove organizacije šumarstva koja je kasnije provedena, zatim djelatnost članova Društva u šumarijama, pa je tim putem organizirano 6 međusobnih posjeta između šumarija i pogona drv. industrije, radi proširenja znanja osoblja, dano je nekoliko članaka u lokalne novine itd. Druga skupština Šumarskog kluba održana je u ovoj dvorani 9. III 1957. Ne bi o tome tako detaljno govorili da se radi samo o uobičajenoj formi rada jedne stručne organizacije s konvencionalnim programom, referatom, diskusijom, promjenom rukovodeće ekipe ljudi i si. I ova skupština, kao i sve daljnje i svi naši takvi sastanci bili su smotra problematike šumarstva i drv. industrije, uključujući i »Impregnaciju« drva, kasnije i mlado poduzeće »Oriolik «. Čitamo u kronici iz skupštinskog referata i zapisnika: — o društvenom radu, onom što je u tome učinjeno i što je propušteno; — što je učinjeno u okupljanju stiučnjaka naše dvije grane djelatnosti u organizaciju, koliko na njihovu zbližavanju, jer i to moramo reći da, kolikogod smo bliski i pripadamo zajedno, i kolikogod šumarstvo, i drvarska industrija gdje naši drugovi rade čine jedan proizvodni slijed, toliko ipak dolazi, radi raznih divergentnih interesa jedne i druge strane i do neslaganja i do sukoba. Odmah moramo reći da je upravo u tom radu, u zbližavanju i okupljanju struke naše društvo učinilo najviše, i steklo priznanje naših radnih organizacija; — zatim što je učinjeno da naša organizacija prodre u javni život komune, a što je učinjeno na vlastitom uzdizanju. Podsjećamo da su tada dominirala pitanja: — bolje organizacije šumarstva, tj. povezivanja djelatnosti tada potpuno samostalnih šumarija; — pitanje sječe, tj. dali će granu šumarstva 313 imati šumarstvo ili drv. industrija; — pitanje aktiviranja šumarija u podizanju plantaža topola. Posebni prilog diskusiji dao je ing. Tuna Ferić, tadašnji direktor Drv. ind. »Slavonija«, koji je iznio niz problema iz te grane: — o unapređenju šumarstva, tj. da bi se ono trebalo angažirati na podizanju plantaža topola, da je to jedini put za brzo stvaranje drvne mase, na čijoj bi se bazi razvila i brodska drv. industrija; — zatim o razvojnom putu same drvne prerade, tj. o razvitku finalne industrije na račun poluproizvoda, zapravo o promjeni strukture proizvodnje; — o uvođenju proizvodnje ploča ukočenog drva i iverica, o uvođenju proizvodnje normalnih parketa i programu za proizvodnju lamel parketa, o razvijanju proizvodnje visokokvalitetnog namještaja; — o mogućnostima koje pruža pletarstvo, ambalaža od ljuštenog furnira itd. |