DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Upravu Društva preuzeo je predsjednik ing. Marko Fastić s članovima odbora Cirkveni, Biljak, Furlan, Pavlović, Prislinger i Carić. Rad Društva u 1959. i 1960. bio je nešto manji, manje sastanaka, manji broj problema, no zato je tada bila česta i opsežna diskusija o jednom velikom problemu, o ujedinjenju šumarstva u jedno šumsko gospodarstvo. Premda su kod rješavanja toga pitanja djelovale i druge društvenopolitičke snage, ipak ono što se u međusobnim razgovorima, uglavnom na nivou naše društvene organizacije učinilo, imalo je odjeka kasnije. Želim reći da je kod nas u Brodu osnovano Šumsko gospodarstvo, ne samo prije drugih, nego je ono odmah postavljeno na čvrst i jedinstven temelj, za razliku od raznih lutanja, po našem mišljenju, negdje slabe povezanosti u cjelinu, jakih divergetnih snaga itd. Diskusije su se vodile i oko stvaranja eventualnog kombinata drvarske industrije i šumarstva, slično kao u Vinkovcima, no protiv toga su bili u prvom redu šumari, smatrajući da je taka veza štetna i za šumu i za šumsku privredu. No niti naša drvno industrijska strana nije se odlučila za takvu soluciju, jer je predviđala, uz korist, i znatnu štetu za svoje interese. Naime povezivanje sa relativno slabim šumskim područjem, nedovoljnim za snabdijevanje sirovinama znatno nadmoćnijih kapaciteta drv. industrije, moglo je samo škoditi politici poduzeća da izbori slobodno tržište drvnih sortimenata eksploatacije šuma. Peta godišnja skupština koja je održana 23. III 1961. donosi kao novost da se naše Društvo formiralo u svojem današnjem obliku, kao DIT Slav. Brod, Sekcija inženjera i tehničara šumarstva i drv. industrije. Kao i uvijek do sada raspravlja se o mnoštvu problema struke. Premda već postoji Šumsko gospodarstvo, tek se sagledavaju problemi koje naše šumarstvo i drv. industrija imaju rješavati. Još uvijek se lomimo oko eventualnog spajanja u jedno poduzeće drv. industrije i šumarstva. — Drvna industrija vrši rekonstrukciju svojih pogona, prelazi na finalizaciju proizvoda, — Impregnacija vrši opsežne rekonstrukcije, uvodi mehanizaciju na skladištima, mijenja lik svog poduzeća, — Šumarstvo, koje je sada također privredna organizacija, bacilo se svom. širinom također u velika ulaganja, u podizanje plantaža topola, gradnju cesta, radničkih baraka, stvaranje vlastite mehanizacije. Izrađuje zamašne planove održavanja šuma klasičnog tipa, velika pošumljavanja, njege i češćenja mladika šuma i uopće intenziviranje šumsko uzgojnih radova, pa uređivanje i zaštita šuma, a također i stvaranje intenzivnog lovnog gospodarenja. Istina, što se tiče sredstava za tako zamašne Dlanove, situacija nije tada bila jasna. Računalo se na obećana društvena sredstva, koja međutim nisu u tolikoj mjeri pristizala. Npr. samo plan plantažiranja na 5.000 ha u pet godina koštao bi u izvođenju 1 milijardu, koja naravno nije bila osigurana. Ipak, kako će se ovdje još istaknuti, učinjeno je ako ne sve, a ono ipak mnogo od postavljenog plana. U međusobnim odnosima dvije strane naše struke sada se ukliještila diskusija o izmjeni Jugoslavenskog standarda i o povišenju cjenika šumske takse, tj. o poskupljenju sirovina za drvnu industriju. Ta pitanja nisu silazila sa dnevnog reda naših diskusija. Razumljivo, kada se shvati da je to pitanje interesa dviju strana, sredstava koja će dobiti jedna ili druga strana, šumarstvo ili drvna industrija za izvršenje njihovih ambicioznih planova. U krajnjoj li |