DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 77     <-- 77 -->        PDF

Upravu Društva preuzeo je predsjednik ing. Marko Fastić s članovima
odbora Cirkveni, Biljak, Furlan, Pavlović, Prislinger i Carić.


Rad Društva u 1959. i 1960. bio je nešto manji, manje sastanaka, manji
broj problema, no zato je tada bila česta i opsežna diskusija o jednom velikom
problemu, o ujedinjenju šumarstva u jedno šumsko gospodarstvo. Premda su
kod rješavanja toga pitanja djelovale i druge društvenopolitičke snage, ipak
ono što se u međusobnim razgovorima, uglavnom na nivou naše društvene organizacije
učinilo, imalo je odjeka kasnije. Želim reći da je kod nas u Brodu
osnovano Šumsko gospodarstvo, ne samo prije drugih, nego je ono odmah postavljeno
na čvrst i jedinstven temelj, za razliku od raznih lutanja, po našem
mišljenju, negdje slabe povezanosti u cjelinu, jakih divergetnih snaga itd.


Diskusije su se vodile i oko stvaranja eventualnog kombinata drvarske
industrije i šumarstva, slično kao u Vinkovcima, no protiv toga su bili u prvom
redu šumari, smatrajući da je taka veza štetna i za šumu i za šumsku privredu.
No niti naša drvno industrijska strana nije se odlučila za takvu soluciju,
jer je predviđala, uz korist, i znatnu štetu za svoje interese. Naime povezivanje
sa relativno slabim šumskim područjem, nedovoljnim za snabdijevanje
sirovinama znatno nadmoćnijih kapaciteta drv. industrije, moglo je samo
škoditi politici poduzeća da izbori slobodno tržište drvnih sortimenata eksploatacije
šuma.


Peta godišnja skupština koja je održana 23. III 1961. donosi kao novost da
se naše Društvo formiralo u svojem današnjem obliku, kao DIT Slav. Brod,
Sekcija inženjera i tehničara šumarstva i drv. industrije.


Kao i uvijek do sada raspravlja se o mnoštvu problema struke. Premda
već postoji Šumsko gospodarstvo, tek se sagledavaju problemi koje naše šumarstvo
i drv. industrija imaju rješavati. Još uvijek se lomimo oko eventualnog
spajanja u jedno poduzeće drv. industrije i šumarstva.


— Drvna industrija vrši rekonstrukciju svojih pogona, prelazi na finalizaciju
proizvoda,
— Impregnacija vrši opsežne rekonstrukcije, uvodi mehanizaciju na skladištima,
mijenja lik svog poduzeća,
— Šumarstvo, koje je sada također privredna organizacija, bacilo se svom.
širinom također u velika ulaganja, u podizanje plantaža topola, gradnju cesta,
radničkih baraka, stvaranje vlastite mehanizacije. Izrađuje zamašne planove
održavanja šuma klasičnog tipa, velika pošumljavanja, njege i češćenja
mladika šuma i uopće intenziviranje šumsko uzgojnih radova, pa uređivanje
i zaštita šuma, a također i stvaranje intenzivnog lovnog gospodarenja.
Istina, što se tiče sredstava za tako zamašne Dlanove, situacija nije tada
bila jasna. Računalo se na obećana društvena sredstva, koja međutim nisu u
tolikoj mjeri pristizala. Npr. samo plan plantažiranja na 5.000 ha u pet godina
koštao bi u izvođenju 1 milijardu, koja naravno nije bila osigurana. Ipak,
kako će se ovdje još istaknuti, učinjeno je ako ne sve, a ono ipak mnogo od
postavljenog plana.


U međusobnim odnosima dvije strane naše struke sada se ukliještila diskusija
o izmjeni Jugoslavenskog standarda i o povišenju cjenika šumske takse,
tj. o poskupljenju sirovina za drvnu industriju. Ta pitanja nisu silazila sa
dnevnog reda naših diskusija. Razumljivo, kada se shvati da je to pitanje interesa
dviju strana, sredstava koja će dobiti jedna ili druga strana, šumarstvo
ili drvna industrija za izvršenje njihovih ambicioznih planova. U krajnjoj li