DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1967 str. 18 <-- 18 --> PDF |
plohi XXXIX zvonolik s jako ulijevo položenom aritmetičkom sredinom. Linija distribucije stabala po visinskim stepenima ima zvonolik oblik na sve tri plohe. Slične odnose, tj. da linija visinske distribucije ima često zvonolik, kada linija debljinske distribucije ima hiperboličan oblik dobivali smo do sada i u ostalim čistim bukovim sastojinama istraživanog područja. U radu Ž. Milin-a (1954) bukova prašuma Južnog Kučaja pokazuje također zvonoliku liniju distribucije stabala po visinskim stepenima s lagano udesno pomaknutom aritmetičkom sredinom, dok linija debljinske distribucije ima hiperbolično-zvonolik oblik i jako ulijevo pomaknutu aritmetičku sredinu. Analitički izraz visinske distribucije za gornju sastojinu glasi: 16239 Y = 0,72725 X1- (1 — x)0.69^, (9) a debljinska distribucija Y = 0,117389 x-°.°9382 (1 — X)i,32209 (10 ) Do sada je prevladavalo mišljenje da preborne sastojine imaju ne samo debljinsku nego i visinsku distribuciju stabala hiperboličnog oblika. Iz naših dosadašnjih istraživanja mogli smo zaključiti da takav odnos obih distribucija nije karakterističan i za raznodobne čiste bukove sastojine. Takve sastojine imaju najčešće zvonolik oblik linije rasporeda stabala po visinskim stepenima, pa i kada je debljinska distribucija broja stabala hiperboličnog oblika. Budući da se plohe nalaze na različitim nadmorskim visinama i u različitim biljnim zajednicama, takav odnos visinske i debljinske distribucije broja stabala ne ovisi samo o staništu, nego i o biološkim svojstvima bukve i razvojnom stanju sastojina. Jer: 1. makar je bukva skiofit (kao i jela), manje podnosi zasjenjivanje te ili heliotropno iskrivljuje svoje stablo pa je unište mokri snijegovi i vjetar ili odumire, 2. u odraslijoj dobi bukova stabla imaju, nakon kulminacije visinskog prirasta, više manje jednake visine. Čiste raznodobne sastojine bukve, iako su dugi niz godina uzgajane stablimičnim prebornim gospodarenjem, rijetko imaju vertikalno stepeničasti sklop krošanja. Najčešće se sklop približuje obliku jednoličnih sastojina. Stoga smatramo da za čiste bukove sastojine u području jugozapadne Hrvatske nije racionalan preborni način gospodarenja, nego treba da se uvede pomlađivanje i njegovanje prema načelima skupinastog gospodarenja. ZAKLJUČAK Na temelju provedenih istraživanja odnosa debljinske i visinske distribucije broja stabala može se donijeti ovaj zaključak: 1. Čiste raznodobne bukove sastojine na području jugozapadne Hrvatske u zajednicama Fagetum croaticum subcdpinum Horv. i Fagetum croaticum abietetosum Horv. najčešće imaju zvonolik oblik linije distribucije stabala po visinskim stepenima iako linija debljinske distribucije stabala ima zvonolik, hiperboličan ili hiperbolično-zvonolik oblik. 2. Na području jugozapadne Hrvatske racionalnije je da se čiste bukove sastojine uzgajaju po postavkama skupinastog gospodarenja nego prebornim načinom. |