DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1967 str. 21     <-- 21 -->        PDF

Uzrok tim pogreškama bio je često i taj što se skupnom pojmu prebornog
gospodarenja suprotstavljao pojam oplodne sječe, kao da se tom sječom rješavaju
i svi drugi uzgojni zadaci koji su obuhvaćeni pojmom prebornog načina
gospodarenja. Pogrešni pojmovi i gospodarski zahvati pojavljivali su se i zato
što su se nedovoljno poznavala biološka svojstva, ekološki zahtjevi i reagiranje
bukve na različite oblike njenih sastojina.


2. RASPROSTRANJENOST BUKOVIH SASTOJINA
Na području Dinarida Hrvatske odnos smjese po drvnoj masi listača
(uglavnom bukva) i četinjača (uglavnom jela s nešto smrče) iznosi 55 : 45. Od
sjeverozapada prema jugoistoku odnos smjese po planinskim masivima prikazuje
pril. tabela.


Planinski masiv Postotak drvne mase


listače četinjače
Risnjak 38 62
Mala Kapela 52 48
Velika Kapela 56 44
Sjever. Velebit 62 38 Lič. Plješevica 78 22 Južni Velebit 98 2


Postotak drvne mase bukve povećava se od sjevera prema jugu Dinarida.
Značajni su odnosi smjese za dinarsko područje po debljinskim razredima


(v. narednu tabelu).
Debljin. razred Postotak drvne mase
cm listače četinjače
I 10 do 20 68 32


II 21 do 30 69 81
III 31 do 40 62 38
IV 41 do 50 54 46
V 51 do 60 45 55
VI 61 — 40 60


Postotak drvne mase bukve veći je u nižim deblj. razredima, tj. u kategorijama
mlađih stabala, nego u višim debljin. razredima, tj. u kategorijama
starijih stabala. Može se, dakle, zaključiti ili barem pretpostaviti da je u davnoj
prošlosti omjer smjese bukve bio mnogo manji nego je u bližoj prošlosti.
Ti podaci daju grub prosjek za čitavo područje Dinarida; po planinskim masivima
ti su odnosi znatno drukčiji (v. »Pojava proširivanja bukve na Dinaridima
Hrvatske«, Šum. list 1965. br. 5/6, str. 198—217).


Površina čistih i pretežno čistih bukovih sastojina iznesena je po planinskim
masivima u narednoj tabeli.