DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1967 str. 82     <-- 82 -->        PDF

automatizaciju sadnje iz polietilenskih
svitaka, to će onda značiti u šumarstvu
velik korak naprijed. Time će se utrošak
rada znatno skratiti (počevši sa uzgojem
sadnog materijala i završavajući sadnjom).
Broj primljenih sadnica povećat će se četvorostruko,
omogućit će se sadnja tokom
čitave vegetacijske periode, olakšati čuvanje
i transport.


Mineralna tla naročito trebaju dušika.
Uzima se 100 kg dušičnih gnojiva po ha,
sa djelovanjem oko 8 godina.


Tresetna tla trebaju 500—1.000 kg đu


cfttana Stcučna litecatuca


KOMPARATIVNIRAZNOG


Zbog brzog rasta u mlađoj dobi i veoma
vrijednog drva, ariš se mnogo unosio na
različita alohtona staništa. Rezultati tog
rada bili su ne samo dobri, nego često i
loši jer se nije izvršio izbor ekotipova za
određena staništa. Ali i kasnije, kad je
problem ariševih rasa genetički bio znatno
istražen, bilo je negativnih rezultata:
ugibanje biljaka iz nepoznatih uzroka, štete
od kukaca i bolesti, različit fotoperiodizam,
nedovoljan kvantitativan ili kvalitativan
prirast, nedovoljna tehnička
svojstva drva i dr. Zato se posljednjih nekoliko
decenija osnivaju opsežniji i melođičkji
pokusi vrstama ariša, njegovim
rasama i genetski neispitanim provenijencama.
Opsežni pokusi s 5 vrsta i 13 provenijenca
ariša (Larix decidua, leptolepis,
Gmelini, occidentalis i sibirica, od kojih
su dvije posljednje vrste uginule već u
rasadniku), obavljeni su u Njemačkoj od
god. 1933. Zbog event, primjene u našim
geografskim širinama, osim rezultata pokusa
navodimo značajke staništa na kojima
su izvršeni ti pokusi.


Schober R.-F r ö h 1 i c h H. J.: Der
Gahrenberger Lärchen - Provenienzversuch.
Schriftenreihe der Forstlichen Fakultät
der Universität Göttingen und Mitteilungen
der Niedersächsischen Forst.
Versuchsanstalt, Band 37/38. J. D. Sauerländer´s
Verlag, Frankfurt am Main. Str.
208 sa 77 slika i 38 tabela. DM 35,80.


Stanište pokusa: submontana zona, 280
m n. v., godišnja temperatura 7,9" C i oborina
770 mm, u doba vegetacije (V—IX)


briva (smjesa dušičnih, fosfornih i kalijskih).
Prije se usp.ješno upotrebljavao pepeo
i imao velik utjecaj na prirast.


Šumska su gospodarstva kompleksna.
Ona vode sječu, uzgoj, isušivanje, izgradnju
putova itd.


Postavljen je cilj razvitka šumoprivrede,
da se nakon slijedećih 70—80 g. postigne
etat 80—100 mil. m3 (mjesto sadašnjih
46 mil.).


(Iz Les. hoz. 1-1967.) B. A. Flerov
i N. A. Moiseev.


D. K.
POKUSI ARIŠEM
PORIJEKLA


14,8!J C i 370 mm; pješčenjak, mezotrofno
pseudoglej-parasmeđe tlo; zona mješovite
šume bukve-hrasta. Pokusi su izvršeni po
blok-sistemu. Varijacijska širina prirasta
h, d i m raznih provenijenca bila je vrlo
velika; najbolje su provenijence Sudeti,
Japan i Schlitz-Hessen, najslabije one iz
visokih položaja Alpa i Koreje. Što se tiče
dužine zone debla čiste od živih grana,
apsolutno i relativno mnogo su bolje provenijence
Japan, Sudeti i Wienerwald nego
one visokih položaja; ali provenijenca
Japan (Larix leptolepis) ima veliku širinu
krošnje i deblje grane nego evropske
provenijence visokih položaja. Pravnost
debla po provenijencama u sadašnjoj fazi
razvitka ne može se pouzdano diferencirati.
Uže krošnje imaju provenijence visokih
položaja i Suđeta. Nijedna provenijenca
nije posve otporna napadu insekta
Coleophora laricella; najmanje su bile oštećene
provenijence Japan i Wienerwald.
Smanjivanje debljinskog prirasta zbog oštećenosti
insektom bilo je to veće što je
provenijenca polaganje rasla. Ispitani su
i utjecaji Taeniothrips laricivorus, Botrytis
cinerea i Meria laricis. Rak (Dasyscypha
Willkommii) najviše napada provenijence
visokih položaja evropskog ariša, a
posve su otporne provenijence Japan i
Koreja; u granicama iste vrste ariša, najviše
su oštećene provenijence polaganog
rasta.


Ako se privredno vrednuju svi ispitani
činioci rastenja zajedno, osobito iz gledišta
proizvodnosti i pouzdanosti gospoda