DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1967 str. 84     <-- 84 -->        PDF

cStfekcolosi


AKADEMIK PROF.


Dana 9. I 1967. g. umro je u Zagrebu
akademik dr Ivo P e v a 1 e k, dugogodišnji
profesor botanike na Poljoprivredno-šumarskom
i kasnije Šumarskom fakultetu
u Zagrebu, bivši višegodišnji dekan i prodekan
Poljoprivredno-šumarskog fakulteta,
osnivač i predstojnik Zavoda za botaniku,
počasni predsjednik Radničkog savjeta
Sveučilišnog Instituta za botaniku,
priznati jugoslavenski botaničar-sistematičar
i algolog svjetskog glasa. Prof. P e-
vale k sahranjen je uz veliko učešće suradnika,
prijatelja, poštovalaca i studenata
na Zagrebačkom groblju Mirogoju.


Prof. Pevalek rodio se 8 . V 1893. g.
u Novigradu Podravskom. Osnovnu školu,
klasičnu gimnaziju i Filozofski fakultet
završio je u Zagrebu. Već kao gimnazijalac
osjećao je sklonost za botaniku. Po
završetku studija 1916. g. zaposlio se kao
demonstrator u Botaničko-fiziološkom zavodu
Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
God. 1917. promoviran je na čast doktora
filozofije. Naredne godine položio je profesorski
ispit i postavljen za asistenta u
Botaničko-fiziološkom zavodu. God. 1919.
povjerena su mu predavanja iz sistematske
botanike na Poljoprivredno-šumarskom
fakultetu u Zagrebu. God. 1922. habilitirao
je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu
iz sistematske botanike i geobotanike.
Poslije toga povjerena su mu predavanja
iz čitave botanike na Poljoprivredno-
šumarskom fakultetu. Već 1924. g.
izabran je za izvanrednog, a 1926. g. za
redovnog profesora Poljoprivredno-šumarskog
fakulteta. U tome zvanju ostao
je do I960., kada se Fakultet podijelio na
Poljoprivredni i Šumarski, a prof. Peva lek
nastavio je svoj rad kao profesor botanike
na Šumarskom fakultetu, gdje je
ostao do umirovljenja 1963. g.


U svrhu usavršavanja boravio je prof.
Pevale k 1914. g. u Hidrobiološkoj stanici
u Lunzu. Od 1921—1922. radio je u
Botaničkom muzeju u Dahlemu, gdje se
upoznao radom tadašnjih vodećih stručnjaka
na polju sistematske botanike
(Graebner, Diels, Ascherson i
dr.). God. 1924. učestvovao je na Sveslavenskom
kongresu etnografa i geografa u
Pragu. God. 1927. prisustvovao je trotjed-


DR IVO PEVALEK


nom tečaju iz fitocenoloških proučavanja
planinske vegetacije u švicarskim Berninima,
koji je organizirao prof, dr Braun -
Blanquet. God. 1928. sudjeluje Pevale
k među vodećim evropskim botaničarima
kao član naučne ekspedicije, koju je
također organizirao dr Bra u n-B 1 a n-
q u e t, u Alžiru, Maroku, Atlasu i velikom
dijelu Sahare. Iste godine u okviru Internacionalne
biljno-geografske organizacije
učestvovao je na dvomjesečnoj ekskurziji
po Poljskoj i Čehoslovačkoj, a 1931.
po Dobrudži i području Dunavske delte u
Kumunjskoj. God. 1920. sudjelovao je na
Sveslavenskom kongresu etnografa i geografa
u Zagrebu i Samoborskom gorju, a
1934. na Kongresu Internacionalnog limnološkog
društva u Beogradu i Plitvičkim
jezerima.


God. 1924. izabran je prof. Pevale k
za dopisnog člana Cehoslovačkog botaničkog
društva. Od 1926. g. bio je dopisni, a
poslije 1960. redovni član Jugoslavenske
akademije znanosti i umjetnosti. Za svoj
rad primio je više raznih priznanja i odlikovanja.


Prof. Pevale k razvio je na Poljopri


vredno-šumarskom fakultetu intenzivan


naučno-istraživački i pedagoški rad. Os


novao je Zavod za botaniku i organizirao


u njemu naučni i nastavni rad. Pomagao


je izgradnju Fakulteta u Maksimiru, gdje


je osnovao Botanički vrt i naučne kolek


cije tropskog i suptropskog bilja. Bio je


4 puta dekan i 4 puta prodekan Fakulteta.


Naučni lik prof. Pevaleka vrlo je
velik i širok. Izgrađivao se preko 50 godina.
Izgrađivao se u raznim područjima
botanike.


Od osobitog su interesa njegova opsežna
i dugogodišnja istraživanja vaskularne
flore u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini,
kao i Crnoj Gori, na čemu je počeo raditi
već kao gimnazijalac. Od onda pa
kroz cio svoj život bavio se proučavanjem
autohtonog bilja i prikupljanjem herbarskog
materijala. Obraćao je pažnju ne
samo vrstama nego i njihovim nižim svojtama.
Temeljito je proučavao i drvećegrmlje. Pojedine važnije rodove studirao
je i po nekoliko godina. Prikupio je i obradio
ogroman materijal za svoje djelo




ŠUMARSKI LIST 5-6/1967 str. 85     <-- 85 -->        PDF

»Flora croatica«, koje — nažalost — nije
dospio završiti.


Veliki dio aktivnosti prof. Pevalek a
otpada na njegove algološke studije Hrvatske
i Slovenije. Iz te oblasti objavio je
veliki broj opsežnih naučnih radova. Većinu
ih ;e objavio u edicijama Jugoslavenske
akademije znanosti i umjetnosti.
Otkrio je velik broj vrsta i nekoliko novih
rodova dezmidijaceja, koje su endemične
za naše krajeve.


Dugogodišnja algološka istraživanja dovela
su prof. Pevalek a na proučavanje
biodinamskih odnosa na slapovima naših
krških rijeka. Od posebnog su interesa
Pcvalekov a proučavanja geneze, razvoja
i biodinamike sedrenih barijera filogenog
podrijetla u našim krškim rijekama.


Pogledi prof Pevaleka o značenju
sedrotvornog bili a prihvaćeni su u nauci,
a osim toga oni su unreli nove momente
u zaštiti i očuvanju naših prirodnih vodotoka
i njihov´h slapova, kao što je to bilo
na Plivi, Krk´ i Plitvičkim jezerima.


Kao odličan poznavalac naše autohtone
flore prof. Pevalek bio ie i naš najbolji
stručnjak iz oblasti zaštite prirode u
tomo podruučinio ie velike usluge u pogledu
očuvanja i zaštite naših prirodnih rijetkosti.


Kad je za prošloga rata trebalo braniti
Maksimir od okupatora i njegovih pomagača,
prof. Pevalek među prvima se založio
za naš stari Maksimir.


Kada je poslije rata trebalo odrediti osnovne
smjernice u pravcu uređivanja naših
najljepših parkovnih i nejzažnih objekata,
kao što su to park Maksimir i parle
Opeka, kao što to naši nacionalni parkovi:
Plitvička iezera, Risniak, Paklenica i
Mliet, kao što su to naši rezervati: Štirovača,
Prašnik i dr., kao što su park-šumice
na Brionima, park-šuma Medvednica
i dr.. bilo je pri tome odlučno mišljenje
prof. Pevaleka.


Pedagoška aktivnost orof. Pevalek a
bila je vrlo velika. Stekao je velike zasluge
i time što je odgojio nizove generacija


— i agronoma i šumara, koji su od njega
primili temeljito i solidno znanje o poznavanju
bilja.
Uz redovni pedagoški posao pokazivao
je prof. Pevale k svakom prilikom velik
interes za naučno uzdizanje mladih
stručnjaka. Podstrekavao ih je na produbljeni
naučno-istraživački rad iz botanike
i dodirnih oblasti, kao što su: dendrologiia.
fiziologija i ishrana bilja, fitogeografija,
fitoekologija, fitogenetika, anatomija
drva i dr., dajući im savjete kao


i upute u naučni rad. Radove iz oblasti
šumarsko-bioloških i agronomsko-bioloških
predmeta povezivao je sa pogledima
botaničara i davao im time zaobljenu naučnu
cjelinu.


Kao član mnogobrojnih komisija za disertacione
radove i kao voditelj disertacionih
radova na našim fakultetima pokazivao
je prof. Pevale k veliku širinu i
pružao znatnu pomoć.


Smrću prof. Pevaleka izgubili su
Šumarski i Poljoprivredni fakultet u Zagrebu
svog odličnog profesora i stručnjaka
za razne probleme iz oblasti osnovnih
bioloških disciplina u šumarstvu i poljoprivredi.
Izgubili smo izrazitog specijalistu
u zasebnoj oblasti prirodnih nauka.


Prof. dr Ivu Pevaleka zadržat ćemo
u trajnoj uspomeni.


Popis radova prof, đr I. Pevaleka


1.
Snimka vegetacije otoka Silbe, Nastavni
v;esnik, 23, Zagreb, 1915, p.
350—356;
2.
Sisvrinchium angustifolium u Hrvatskoj,
Prirodoslovna istraživanja J. A.
7, Zagreb, 1915, p. 1—2;
3.
Prilog poznavanju gljiva zagrebačke
okolice, Prirodoslovna istraživanja,
Zagreb, 1915, p. 17—25, zajedno s V.
Voukom;
4.
Život u snijegu i ledu, Priroda, 6, Zagreb,
1916, p. 18—20;
5.
Prilog poznavanju baziđiomiceta sjeverne
Hrvatske. Prirodoslovna istraživania,
Zagreb, 1916. p. 18—24, zajedno
s V. Voukom; Bulletin des travaux,
Zagreb, 1916, p. 12—121;
6.
Zur Kenntnis der Biologie und der
geographischen Verbreitung der Algen
in Nordkroatien, Bulletin des travaux.
Zagreb. 1916, n. 121—132; Prirodoslovna
istraživanja, Zagreb, 1916,
p.
25—55;
7.
Prilog poznavanju alga Hrvatske i
Slavonije, Prirodoslovna istraživanja,
Zagreb, 1919, p. 155—162; Bulletin de
travaux, 1919, p. 61—62; zajedno s V.
Voukom;
8.
O šafranu (Crocus vittatus Schloss. et
Vuk), Glasnik Hrv. prirodoslovnog
društva, Zagreb, 1922. p. 39—44;
9.
Geobotanička i algološka istraživanja
cretova u Hrvatskoj i Sloveniji. Rad
J. A.. Zagreb, 1924, p. 29—117; Bulletin
de travaux, 1924, p. 23—38;
10.
Le travertin phytogene des Lacs de
Plitvice, Prague, 1924, p. 208;
11.
Prilog poznavanju naših breza, Farmaceutski
vjesnik, 15, Zagreb, 1924,
p.
662—665;
263




ŠUMARSKI LIST 5-6/1967 str. 86     <-- 86 -->        PDF

12.
Zaštita prirode, Planinarski kalendar,
I, Zagreb, 1924;
13.
Prilog poznavanju epizojskih vrsta
roda Characium, Glasnik Hrvatskog
prirodoslovnog društva, Zagreb, 1925,
p. 115—117;
14.
Prilog poznavanju alga Jezera i Poljane
kod Dednog polja u Julijskirn
Alpama, Nuova Notarisia, Padova,
1925, p. 283—295;
15.
Oblici fitogenih inkrustacija i sedre
na Plitvičkim Jezerima, Glasnik Hrvatskog
prirodoslovnog društva, Zagreb,
1925, p. 101—110;
16.
Oblici vrste Laserpitium peucedanoides
L., Acta botanica, Zagreb, 1925, D.
115—120;
17.
O zaštiti bilja u zagrebačkoj okolici,
Planinarski kalendar, II, Zagreb, 1925;
18.
Prilog poznavanju alga Kamniških
Alpa, Glasnik Hrvatskog prirodoslovnog
društva, Zagreb, 1925, p. 127—131;
19.
Prilog poznavanju slatkovodnih alga
Krke, Acta botanica, Zagreb, 1929, p.
1—16;
20.
Prilog poznavanju dezmidijaceja Julijskih
Alpa, Godišnjak Sveučilišta u
Zagrebu za 1925. g., Zagreb, 1930, p.
446—472;
21.
Vaskularna flora otočja Dugi i Kornati,
Prirodoslovna istraživanja, Zagreb,
1930, p. 119—158; Bulletin de
travaux, 1930, p. 37—44;
22.
Novo nalazište sapunike, Saponaria
bellidifolia, Zbornik III, Kongres slav.
geografa, Beograd, 1930. p 113;
23.
Dr S. Gjurašin, Acta botanica, Zagreb,
1935, p. 5—8;
24.
Der Travertin in den Plitvice Seen,
Verhandlungen der Intern. Vereinigung
für Limnologie, Beograd, p. 165—
181;
25.
Prilog poznavanju oblika Gentiana
crispata, Glasnik Hrvatskog prirodoslovnog
društva, Zagreb, 1936;
26.
Zaštita bilja, Zaštita prirode, I, Zagreb,
1938, p. 1—9, zajedno sa I. Horvatom;
27.
Biodinamika Plitvičkih jezera, Zaštita
prirode, Zagreb, 1—2, 1938, p.
28.
Botanički članci u Leksikonu »Minerva
«, Zagreb, 1936;
29.
Accurti J., Acharius E., Adamović L.,
Adanson M., Afzelius A., A^ardh V.
A., Agosti G., Aiton W., Alschinger A.,
Aljehin V., Andrić A., Antoine A., Ascherson
P.. Hrvatska enciklopedija,
T. Zagreb, 1941;
30.
Flora i vegetacija Afrike, Hrv. enciklopediia
I., Zagreb, 1941, p. 70—72;
31.
Alge, Hrv. enciklopedija, I, Zagreb,
1941, 232—236;
32.
Biljni pokrov srednje Amerike, Hrv.
enciklopedija, I., Zagreb, 1941, p. 335—
347;
33.
Biljni pokrov Južne Amerike, Hrv.
enciklopedija, I., Zagreb, 1941, p. 357—
359 ;
34.
Antarktičku florno carstvo, Hrv. enciklopedija,
I., Zagreb, 1941, p. 467;
35.
Biljni pokrov Australije, Hrv. enciklopedija,
I., Zagreb, 1941, p. 755—
756;
36.
Biljni pokrov Azije, Hrv. enciklopedija,
II., Zagreb, 1941, p. 31—35;
37.
Baldacci A., Bartling F. G., Bauhin C,
Baumgartner A., Beck G., Beguinot
A., Bentham G., Bertoloni A„ Bioso-
Ictto B., Bischoff F. i Blagaić K., Hrv.
enciklopedija II., Zagreb, 1941;
38.
Borbas V., Bornmüller J., Bošnjak K.,
Botteri M., Bower F., Brandis E.,
Braun A., Breidler, Britton N., Brown
R. i Clementi G., Hrv. enciklopedija,
III., Zagreb, 1941;
39.
Conwentz H., Cohn F., Coulter J. M.,
Celakovsky L., Dalechamp J., De Bary
A., De Canđolle A., De Candolle P..
Darwin F., Degen A. i Dergenc L.,
Hrv. enciklopedija, IV, Zagreb, 1942;
40.
Cret, Hrv. enciklopedija, IV, Zagreb,
1942, p. 93—94;
41.
Dillenius J. J., Dokturovskij V., Drude
O., Duhamel M., Hrvatska enciklopedija,
V, Zagreb, 1945;
42.
Dichrocephala latifolia u okolici Zagrebačkoj,
Glasnik Hrvatskog prirodoslovnog
društva, Zagreb, 1947;
43.
Prof. dr V. Skorić, Glasnik Hrvatskog
prirodoslovnog društva, Zagreb, 1947,
p. 156—157, Poljoprivredna smotra,
Zagreb, 1948;
44.
Dvije adventivne araceje u južnoj
Dalmaciji, Godišnjak Biološkog instituta
u Sarajevu, V. Sarajevo 1953, p.
331—334;
45.
Zaštita prirode s obzirom na Plitvička
jezera i Krku, Glasnik biološke
sekcije Hrv. prirodoslovnog društva,
Zagreb, 1955;
46.
Slap Plive u Jajcu u samrti, Čuvajmo
naše starine, Sarajevo, 1956;
47.
Sedreno područje Une u Martin-Brodu
i pitanje njegove zaštite, Sarajevo,
1957;
48.
Biodinamika Plitvičkih jezera i njena
zaštita, Plitvička jezera, Zagreb, 1958,
p. 275—293;
49.
Sur le plantes rares et menacees de la
region mediterraneenne de la Yougoslavie,
Union Intern, pour la Conservation
de la Natur, 1958.
Prof, dr M. Anić