DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Tabela br. 1 Debljinski razred Li s tac ebukva ostalo1 svega Četinjače cm postotak drvne mase 10 do 20 54 15 69 31 21 do 30 57 16 73 27 31 do 40 61 13 74 26 41 do 50 61 8 69 31 51 do 60 56 5 61 39 61 — 45 3 48 52 Prema podacima tabele br. 1, omjer četinjača naglo pada od posljednjeg deblj. razreda do trećeg; zatim se povećava: najprije polagano i zatim mnogo. U obratnom smislu razvijao se postotak listača; ali za samu bukvu razvitak njenog omjera smjese je nešto zamršeniji, jer se od trećeg deblj. razreda do prvog naglo povećao postotak drugih vrsta drveća. Pregledom na terenu opazili smo, a to može konstatirati i oko nestručnjaka, da u mnogim bukovim sastojinama, koje su nekad bile mješovite jelove, nadire i širi se jela, i to veoma snažno, upravo agresivno osvaja prostore iz kojih ju je u dalekoj prošlosti čovjek sječama istisnuo. Prema tome, pojava širenja jele, utvrđena podacima tabele br. 1 za I i II deblj. razred, razvija se i danas. Jela se pojačano širi ne samo u bukovim sastojinama nego i u jasenovim i hrastovim sastojinama, osobito mnogo na sjevernim i istočnim padinama te na ravničastim zemljištima i u uvalama. Takav tok prirodne izmjene vrsta drveća u nedavnoj prošlosti i u sadašnjosti veoma je povoljna okolnost u kraju deficitarnom četinjačama. Zato ga treba intenzivno pomagati uzgojnim zahvatima, tj. oslobađanjem jele od konkurencije loše oblikovanih stabala listača, intenzivnije nego li se to do danas činilo. Ne samo iz šumsko-privrednih razloga, nego i iz turističkih jer je Zagrebačka gora proglašena rezervatom posebne namjene. MACELJ-GORA Macelj-gora blizu je slovenske granice, kod Krapine, nedaleko Zagreba. Osnovni smjer glavnog grebena je istok-zapad. Najviša nadm. visina je 621 m. a najniža je oko 250 m i čini donju granicu prirodnog rasprostranjenja jele (na južnoj strani!). Reljef je, kao na gotovo svima panonskim gorama, veoma isprekidan. Tla su nad silikatnim kamenjem. Veoma je značajno da se u dubukim i zatvorenim uvalama zbog inverzije klime nalaze sastojine bukve i jele, a na višim položajima razvila se zona termofilnije zajednice hrasta kitnjaka i običnog graba s primjesama jele i bukve. U toj toplijoj zoni jela se previše forsirala te je ponegdje fiziološki oslabila, mnogo je napada imela i povremeno se suši (v. »Problem sušenja jele i načina gospodarenja na Macelj-gori, Šumar, list 1965, br. 1/2, str. 1—16). Prosječni omjeri smjese po deblj. razredima za površinu 2060 ha prebornih šuma iznose se u pril. tab. br. 2. |