DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 45 <-- 45 --> PDF |
aktualne teme EKONOMSKO FINANCIJSKA OSNOVA GOSPODARENJA KAO SASTAVNI DIO ŠUMSKOPRIVREDNE OSNOVE Ing. FERDO ŠULENTlC Članom 25. Osnovnog zakona o šumama obavezno se predviđa izrada ekonomsko- financijske dokumentacije. Zakonodavac se pri tome ne upušta ni u kakva preciziranja, niti nabrajanja ključnih ekonomsko-financijskih elemenata koje u dokumentaciji treba obraditi. Evidentno je, međutim, da se uviđa nekompletiranost i nedovoljna organizaciono- ekonomska dokumentiranost u dosadanjem načinu obrade šumskouređajnih elaborata. To su već duže vremena osnovne zamjerke šumarstvu, koje raspolaže najčešće zalihama sirovina, akumuliranim od ranije (bez posebnog truda i financijskih ulaganja ekipe koja u određenom momentu gospodari na nekom šumskom području), i da ne poklanja dovoljno pažnje sistematskom i što racionalnijem gospodarenju. Glavna se pažnja poklanjala utvrđivanju drvnih zaliha, prirasta, obima sječe i šumsko uzgojnih radova, no najčešće je i to šablonski napravljeno, bez dovoljno diferencijacije drvnog fonda u sastojinama i prirasta po tehničkoj i financijskoj vrijednosti, i ujedno lišeno ostalih organizaciono-ekonomskih rješenja (pojedinačno i komparativno) koja bi poslužila kao dokumentacija o privrednom stanju šumarstva, tj. stanju nekog užeg šumskog područja ili organizacione jedinice, a također i kao analitička dokumentacija o racionalnosti i stupnju ekonomičnosti načina rada i proizvodnje, sada i u odnosu na novo projektirano stanje. Ukratko, osim malih izuzetaka, šumarstvo se ne bi moglo pohvaliti, da se u gospodarenju kretalo u granicama najracionalnije organizacije gospodarenja i da je u tu svrhu u svom sastavu razvijalo i njegovalo instituciju ekonomske dokumentacije. Neugodno zvuči, no to je činjenica, da se kod šumsko-privrednih organizacija rijetko i samo izuzetno nalaze dokumentacije, koje su po organizacionim i ekonomskim rješenjima potpuno kompletne i na dovoljno kvalitenoj visini. Ovo vrijedi, kako za redovito (svakodnevno) gospodarenje, tako i za slučajeve raznih investicionih ulaganja, gdje pretežno odigravaju ulogu, više od svega drugog, oni elementi koje se upravo željelo istaći i naglasiti, pa ih se prikazuje u svima mogućim optimalnim i uljepšanim oblicima, dok su ostali prisutni faktori analitički šturo obrađeni, ili pak sasvim zanemareni. Takovo organizaciono i ekonomski nesistematsko sagledavanje privredne strane gospodarenja šumarstvo često plaća osjetno povećanim troškovima proizvodnje, kao i velikim podbačajima ili totalnim neuspjehom pojedinih poduhvata. Za opisano stanje postoji prilično i realnih uzroka, da ne kažemo opravdanja. Glavni je uzrok taj, što je naša generacija i prije nas u šumama našla i naslijedila gotovu i nagomilanu riznicu prihoda i riznicu velikih sirovinskih vrjednosti. Prema tome, glavna se briga bila svela na sječu i unovčenje onos dijela nagomilanih sirovina (po određenom ključu), od kojeg je ostajala pozitivna razlika financijske vrijednosti (vrijednost sirovine — troškovi proizvod |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 46 <-- 46 --> PDF |
nje). Tko je zapravo morao pomišljati i razbijati glavu, da li se pri tome ostva ruju realni troškovi proizvodnje i da li je određeni način rada privredno do voljno koristan ili nije, ili je čak i štetan. Na ovu neposlovnost i privrednu nedinamičnost uveliko je utjecao i do nedavno sistem budžetskog financiranja radova u šumarstvu. Postepenim smanjenjem drvnog fonda (redovita pojava u vezi populacije i industrijalizacije) i ujedno povećanom potražnjom sirovina od drveta, u mo mentu kad se je moralo početi pomišljati i na organizaciju proizvodnje novih i povećanih drvnih masa, i kada je budžetsko financiranje otpalo, šumsko go spodarenje, sticajem tih okolnosti, prisiljeno je da pomišlja na organizaciju što efikasnije i racionalnije proizvodnje. Ovo postaje tim više važno i aktuelnc, što se u šumarstvu i inače uložena financijska sredstva nisko ukamaćuju. Dakle, šumarstvo, kada treba pristupiti financijskim ulaganjima u novu pro izvodnju, često je u opasnosti da se nađe ispod granice pozitivnog i rentabilnog poslovanja. Kod izloženog stanja i opisanih uslova financiranja i privređivanja, prije od mnogih drugih privrednih grana, šumarstvo je sve više prisiljeno da po svećuje maksimalnu pažnju ekonomici poslovanja. To je ujedno jedini i ulti mativni preduvjet, ukoliko šumarstvo želi napredovati u svojoj proizvodnji, umjesto nazadovati. Nećemo pogriješiti, ako ustvrdimo, da je opisano stanje postalo sada već toliko akuelno i uočljivo, da je i zajednica našla za potrebno da putemu za kona predvidi, kao obaveznu instituciju, ekonomsku dokumentaci ju u šumarstvu, da bi se na taj način koliko toliko osigurala od ev. sti hijskih kretanja u ovoj privrednoj grani. Objektivno gledano i sagledavano, opisano stanje je u stvari vremenska faza (isječak) u razvitku šumarstva u našim konkretnim uslovima postepenog razvitka. BIOLOŠKO EKONOMSKA DOKUMENTACIJA Da bi šumarstvo moglo dugoročno i kompleksno usmjeravati politiku gospodarenja, a za to je zainteresirana i cjelokupna zajednica, smatramo da mora raspolagati slijedećim podacima o stanju, potrebama i perspektivama te privredne grane. 1. Analiza potreba tržišta. Prilikom projektiranja i dugoročnog privrednog planiranja u ma kojem poduhvatu i ma kojoj privrednoj grani osnova i polazna tačka u elaboratu je analiza stanja i potreba tržišta. Rezultati takve analize služe kao osnovno ishodište za donošenje zaključaka o dugoročnom usmjeravanju proizvodnje i to po svima elementima od količina do kvalitete, kao i perspektivnosti i rentabilnosti proizvodnje pojedinog proizvoda. U ovoj analizi treba obraditi: a) potražnju i mogućnost plasmana šumskih proizvoda po sortimentima, količini i jediničnoj tržnoj vrijednosti; b) bilans godišnjih prosjeka raspoloživih i potrebnih sirovina; c) kalkulaciju ekonomičnosti proizvodnje pojedinog proizvoda za konkretni slučaj i konkretno područje. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Prilikom razrade podataka pod a) važno je obuhvatiti i analizirati sva ona tržišta za koja je naše šumarstvo neposredno ili posredno zainteresirano. Također svim analizama treba obuhvatiti i one mogućnosti buduće potražnje i plasmana neke vrsti sirovina, koje se u tome momentu tek naziru. Taj slučaj imamo npr. sada sa mogućnosti i potrebom plasmana velikih količina prostornog drveta tvrdih lišćara s tim, da se izlaz sagledava u preradi u razne vidove papira i kartona, kao i raznih ploča, koje se proizvode od iver ja i slično. Ovakovo sređivanje dokumentacije zahtijeva solidan i opsežan rad i oslanjanje na razne ekspertize, koje često prelaze uske okvire samog šumarstva. Ovo naročito dolazi do izražaja onda, kada je potrebno prikazati vrijednost neke sirovine, čiji će plasman postati aktuelan tek onda, kada proradi tržište za neku novu tehnologiju prerade tih i takvih sirovina. Bilans godišnjih prosjeka raspoloživih i potrebnih sirovina (podaci pod toč. b) u pravilu treba komparativno obuhvatiti stanje na početku i stanje na kraju planskog razdoblja. Prikaz stanja raspoloživih sirovina ovisan je o podacima o planiranom i predviđenom etatu. Međutim, i visina etata često ovisi o prikazu stanja na tržištu. Na taj način je obrada ovih podataka tijesno i funkcionalno međusobno povezana. Mogućnost i kvaliteta iskazivanja podataka pod točkom c) također je u tijesnoj i funkcionalnoj ovisnosti o raspoloživim podacima i ekspertizama od sječne zrelosti i rentabilnosti proizvodnje pojedinih vrsta drveća i prikaza relativnih vrijednosti pojedinih konkretnih kategorija sastojina, do podataka i ekspertiza o najekonomičnijim troškovima proizvodnje nekog sortimen´ i proizvodnje uopće. Valja napomenuti, da podaci pod a) u pravilu prelaze granice nekog šumsko- privrednog područja. Radi toga ih treba srediti zajednički za područje Republike, pa i cijele SFRJ. Tako sređeni podaci svakako dolaze do primjene u konkretnim slučajevima za pojedino šumsko-privredno područje u svima naprijed navedenim alternativama od a) do c). Ovi podaci obrađuju se u sastavu ŠUMSKOPRIVREDNE OSNOVE ZA SUMSKOPRIVREDNO PODRUČJE. 2. Stanje šumskog fonda. Od pravilnog sagledavanja stanja postojećeg drvnog fonda u znatnoj mjeri ovisi kvaliteta i sigurnost zacrtavanja poslovne politike. Za razliku od jednostavnog iskazivanja količinskih pokazatelja za pravilno, ekonomsko i dinamično određivanje smjernica budućeg gospodarenja, presudno je važno prema određenim kriterijima izvršiti doslovn o diagno sticiranje stanja šumskog fonda. Osnovni elementi u takvoj obradi podataka jesu svi oni koji nam mogu poslužiti kao podloga za sagledavanje svih intervencija i zahvata u organizaciji proizvodnje, a ovisni su od sagledavanja intenziteta iskorišćenosti potencijalnih proizvodnih mogućnosti šumskih tala u odnosu na konkretno stanje, do svih ostalih kvalitetnih analiza biološke, tehnološke i ekonomske naravi. U tu svrhu, smatram, da je potrebno drvni fond prikazati i analizirati prema slijedećim elementima: a) Srediti iskaz stanja drvnog fonda prema kategorijama uzgojnih oblika konkretnih sastojina, razvrstano po klimatogemm zajednicama, ili po ekološkogospodarskim tipovima, tamo gdje su ti tipovi već definirani. 313 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Evo npr. jedne sheme kategorizacije sastojina samo prema sadanjoj strukturi i izgledu: 1. Prašumski tip. 2. Nepravilne preborne šume (jače odstupanje učešća debljinskih razreda u odnosu na normalno stanje), sa zalihom koja je po masi i strukturi znatno iznad ili ispod normale — ovdje većinom spadaju manje ili više nadrte prašume: a) jelove (sa učešćem bukve do 25%), b) mješevite. 3. Preborne sastojine (sa zalihom koja je blizu normalnoj): a) jelove (sa učešćem bukve do 25%), b) mješovite. 4. Jednodobne visoke i raznodobne jednoslojne sastojine sa obrastom 0,7-1: a) mješovite (četinjača i listače), b) čiste četinjače, c) čiste listače. 5. Progaljene jednodobne i raznodobne jednoslojne sastojine: a) mješovite (četinjače i listače), b) čiste četinjače, c) čiste listače. 6. Degradirane visoke sastojine. 7. Sreanje šume (samo ako stabla iz sjemena imaju potrebnu uzgojnu vrijednost). 8. Panjače. 9. Zaštitne šume. 10. Šikare. 11. Šibljaci. 12. Neobrasla produktivna šuma — tla. 13. Goleti i krš. 14. Neplodne površine. 15. Poljoprivredna zemljišta. 16. Plantaže. 17. Intezivne kulture. Jedino ovakvim ili sličnim razvrstavanjem sastojina po tipovima privredna organizacija prilikom razrade planova može pravilno sagledavati stanjp šumskih sastojina. To je ujedno podloga za usmjeravanje određene politike i smjernica gospodarenja u šumama. Dalje, podjelom na tipove eliminirat će se šablonizam, koji je bio prilično proširen prilikom izrade posebnih elaborata za gospodarsku jedinicu. U tim elaboratima svi kriteriji najčešće su bili podčinjeni pojmovima i načinu gospodarenja normalnim sastojinama (kakvih većinom nismo imali) na pojedinim šumskim regijama odnosno oblastima (preborna i jednodobna), bez obzira što pojedine konkretne sastojine u zatečenom stanju zahtijevaju potpuno drugi tretman. Samo ovakvim, ili sličnim razvrstavanjem sastojina možem ostvoriti podlogu za dinamičnije i konkretnije gospodarenje. Tada će pojedini tipovi sastojina biti potpuno privredno određeni i neće se događati da nekvalitetne sastojine trpamo u isti koš sa kvalitetnim, ili da se jedna kategorija utopi (nestane) u drugoj. To je ujedno jedini potpuno određen i opipljiv podatak o rasprostra |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 49 <-- 49 --> PDF |
njenosti stvarnih uzgojnih tipova sastojina (poželjnih i nepoželjnih) i jedina konkretna podloga za razliku od šablonizma, za stvarno određivanje smjernica gospodarenja. Onda nam se neće više događati da devastirane sastojine uđu u istu kategoriju sa regularnim prebornim sastojinama i na taj se način izgube sa liste sastojina u kojima treba vršiti intenzivnu sječu i rekonstrukcije. Takovo razvrstavanje sastojina podjednako je potrebno, kako za određivanje realne visine etata siječa, tako isto i za sagledavanje obima svih i raznih uzgojnih i melioracijskih radova, a sve je to prethodno potrebno uraditi, da bi se moglo pristupiti izradi solidne i realne (privredno kvalitetne) ekonomske dokumentacije. b) Po dobnim razredima i debljinskoj i kvalifikacionoj strukturi sastojina. c) Prikaz ekonomske zrelosti za pojedina staništa i pojedine kategorije konkretnih sastojina. d) Po otvorenosti sastojina u naturalnim jedinicama brutto drvne mase. e) Vrijednost drvnog fonda komparativno na početku i na kraju planskog razdoblja u ukupnom iznosu, i po prosječnoj vrijednosti jedinice brutto drvne mase, i također po prosječnoj vrijednosti 1 m2 temeljnice. Komparativno iskazivanje po prosječnoj vrijednosti jedinice temeljnice naročito je važno primjenjivati individualno uz ostale podatke o sastojinama. Ti su podaci značajni kao indikator u pravcu selekcijskih zahvata u sasLojinama u korist što kvalitetnijih stabala i ujedno (u većini slučajeva), što manjeg broja stabala (u određenim granicama) po jedinici površine iste normalne temeljnice. Podaci po a), b) i c) obrađuju se u osnovama za PODRUČJE i GOSPODARSKU JEDINICU, a pod c) i d) samo za PODRUČJE. 3. Stanje sporednih djelatnosti u sastavu šumske proizvodnje. Ovi se podaci obrađuju prema potrebi za konkretne slučajeve, uz prikaz sadanjeg i projektiranog stanja u sastavu osnova za PODRUČJE i GOSPODARSKU JEDINICU. 4. Stanje prirasta. a) Prema tipovima staništa i kategorijama konkretnih uzgojnih oblika sastojina, i u odnosu na prirast kod optimalne proizvodnje i iskorišćenosti proizvodnih mogućnosti pojedinih tipova staništa i sastojina na tim staništima. b) Prikaz vrijednosti prirasta sada na početku i na kraju planskog razdoblja i u odnosu na normalno stanje prema kriterijima kao pod a). Podaci pod a) i b) obrađuju se u osnovi za PODRUČJE. Samo dio podataka pod a), koji se odnosi na konkretno stanje prirasta na početku i kraju planskog razdoblja obrađuje se u osnovi za GOSPODARSKU JEDINICU. 5. Iskaz etata. a) Po vrsti drveća i sortimentima sada i u odnosu na optimalni slučaj. b) Po otvornosti u naturalnim jedinicama brutto drvne mase i sortimej nata. c) Po vrijednosti sada i na kraju planskog razdoblja, i u odnosu na optimalni slučaj, posebno za otvorene sastojine, a posebno za neotvorene. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 50 <-- 50 --> PDF |
U kategoriju otvorenih sastojina ulaze sve one sastojine koje su sada otvorene, ili će se otvoriti u planiranom (operativnom) razdoblju. Podaci pod a) i b) obrađuju se u osnovi za GOSPODARSKU JEDINICU samo za stanje sada (plansko razdoblje), s tim da se u cijelosti podaci pod a), b) i c) obrađuju u osnovi za PODRUČJE. U etatu se podrazumijevaju i svi ostali proizvodi koji se stavljaju na tržište. * ´-.,´ -J&? 6. Iskaz potrebnih uzgojjiih radova i zahvata. Ovdje se podrazumijeva registriranje svih potrebnih radova i zahvata koje je bilo potrebno izvršiti, da bi se sastojine mogle privesti normalnoj proizvodnji. Prema tome kod iskazivanja treba pojmovno razlučivati sve potrebne radove od dijela radova od svega toga (minimalni obim radova), koji se mogu u planiranom razdoblju izvršiti, obzirom na financijske i fizičke mogućnosti. Sve te radove treba iskazati u naturalnim i financijskim pokazateljima. Kod toga treba razlučivati: a) radove na račun godišnjih režijskih troškova, b) radove na račun investicija, c) radove na račun investicija za podizanje plantaža i kultura s intenzivnom obradom. Podaci pod a), b) i c) obrađuju se i u osnovi za PODRUČJE i u osnovi za GOSPODARSKU JEDINICU. 7. Analiza potrebne radne snage. Podaci se obrađuju u sastavu osnove za PODRUČJE. Analiza se zasniva na količini predviđenih radova i normativima utvrđenih za planiranje izvršenja proizvodnje. 8. Analiza potreba zaprežne stoke. Podaci se obrađuju u sastavu osnove za PODRUČJE. 9. Stanje i konačno rješenje saobraćajnica. Na bazi ekspertiza, s kojima treba raspolagati svaka šumskoprivredna organizacija o najekonomičnijoj gustoći saobraćajnica za konkretne terene i konkretne slučajeve, podrazumijevajući tu šumske magistrale, lateralne ceste, kamionske vlake i ostale saobraćajnice po kojima se vrši prijevoz šumskih proizvoda, osim postojećih saobraćajnica, potrebno je idejno isprojektirati i sve ostale, koje se prije ili poslije moraju izgraditi, da bi se proizvodnja mogla odvijati normalno i relativno najekonomičnije. Prema tome treba ukupnu dužinu saobraćajnica isprojektirati idejno prema vrsti i namjeni, koja su inače potrebne za funkcionalnu organizaciju poslovanja. Ti se podaci iskazuju u: — ukupnoj dužini u km, — postojeće saobraćajnice u km, — ukupna dužina koju treba izgraditi u km, — dužina koja se predviđa izgraditi u planiranom razdoblju u km. Podaci se iskazuju u osnovi za PODRUČJE i GOSPODARSKU JEDINICU. 316 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 51 <-- 51 --> PDF |
10. Stanje potrebnih sredstava mehanizacije. Podaci se obraduju na isti način kao pod točkom 9. u sastavu osnove za PODRUČJE, a u sastavu osnove za GOSPODARSKU JEDINICU predviđa se samo upotreba konkretnih tipova i za konkretne slučajeve (objekte) prema planiranom obimu radova. Prema tome u sastavu elaborata za PODRUČJE, na bazi investicionih ulaganja i ostalih proizvodnih troškova, obraduje se cjelokupna ekonomska dokumentacija, dok se u sastavu osnove za GOSPODARSKU JEDINICU obraduje samo obračunska kalkulacija — troškovi proizvodnje po jedinici proizvoda. 11. Stanje ostalih sredstava proizvodnje. Podaci se obrađuju isto kao pod točkom 9. 12. Stanje i potreba izgradnje upravnih i pogonskih građevinskih objekata. I ovi se podaci obrađuju u sastavu osnove za PODRUČJE na isti način kao pod točkom 9. i 10. Pri tome ne treba ispustiti iz vida da se osnovni podaci crpe iz osnove za GOSPODARSKU JEDINICU. Ovdje se također polazi od postavke, da treba predvidjeti sve građevinske objekte, koji su potrebni za trajniji normalan tok proizvodnje. Elaboratom treba obuhvatiti sve od vodoopskrbnih, sanitarnih i drugih objekata, do radničkih nastambi, pomoćnih i upravnih zgrada. 13. Završni račun. Završni račun izrađuje se u sastavu osnove za PODRUČJE. Radi se komparativno, i to za stanje u godini prije početka planskog razdoblja i za zadnju godinu toga razdoblja, ili godišnji prosjek planskog razdoblja. 14. Obračunske kalkulacije . Ovi se podaci obrađuju komparativno u sastavu osnove za GOSPODAR SKU JEDINICU za stanje u godini prije početka planskog razdoblja i u zad njoj godini toga razdoblja, ili za godišnji prosjek planskog razdoblja. Zadatak je, da se ovim kalkulacijama istovremeno prikažu razlike u stup nju produktivnosti i rentabilnosti proizvodnje za pojedine proizvode prije po četka i na kraju planskog razdoblja, kao i privredni bonitet gospodarske je dinice sada i na kraju planskog razdoblja. 15. Program investicija. Program investicija trebao bi obuhvatiti: a) Sve investicije, kao što je već naprijed spomenuto, koje su potrebne za provođenje suvremene i na odgovarajućem stupnju produktivne proizvodnje. bez obzira kada će se ostvariti. b) Od potrebnih, one prioritetne investicije koje su predviđene i koje se mogu ostvariti u planskom razdoblju. Prema vrsti i namjeni investicije se iskazuju u tri grupe: a) biološke investicije, b) tehničke investicije, c) investicije za građevinske objekte. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Logično je, da se za investicije u planskom razdoblju razrađuje i način financiranja, povezujući to s podacima i rezultatima iz završnog računa. Podaci o investicijama obrađuju se u sastavu osnove za PODRUČJE u cijelosti, a u sastavu osnove za GOSPODARSKU JEDINICU obrađuje se samo rentabilitet predviđenih objekata i sredstava proizvodnje, obzirom na količine proizvoda za koje su predviđeni. 16. Ekspertize. Privredna organizacija mora raspolagati potrebnim ekspertizama prije pristupanja obradi šumsko-privrednih elaborata. Takvim elaboratima bi trebalo npr. obuhvatiti: a) Optimalnu organizaciju tehnološkog procesa, okvirno i po djelatnostima za cijelo šumsko-privredno područje. b) Analize rasta i prirasta po tipovima staništa i kategorijama sastojina, te optimalne sječne zrelosti, bazirano na optimalni prsni promjer i temeljnicu individualno i za sastojinu, vodeći kod konkretnih sastojma računa o kvalifikaciji istih. c) Analize o optimalnoj i relativnoj primjenljivosti i ekonomičnosti pojedinih sredstava mehanizacije za razne konkretne slučajeve koji se pojavljuju na šumsko-privrednom području. d) Analize o rentabilnosti rekonstrukcije raznih degradacijskih tipova sastojina, obzirom na tipove staništa na kojima se takve sastojine nalaze. c) Analize rentabilnosti ulaganja u podizanje plantaža i kultura intenzivne obrade za konkretne tipove staništa. Podaci pod a) do e) dolaze u sastav osnove za ŠUMSKO-PRIVREDNO PODRUČJE. KOMENTAR Osnovna zamisao o predloženoj dokumentaciji u šumarstvu polazi od postavke o potrebi sagledavanja stvarnog položaja i boniteta ove privredne grane. Da bi u tome uspjeli, potrebno je srediti i obradili sve podatke o sadanjem stanju u komparaciji s potencijalnim mogućnostima. Takva obrada podataka zahtijeva, ne samo registriranje onih radova i zadataka koji će se ostvariti u planskom razdoblju, već svih onih radova, intervencija i ulaganja koje je, bez obzira kada, potrebno izvršiti da se šumski objekti i šumska privreda privedu u ono stanje, koje u šumarstvu obično nazivamo normalnim. Dosadanji način, u ekonomskom smislu, samo djelomičnog sređivanja privrednih podataka i pokazatelja opterećen je osnovnim nedostatkom, da šumarstvo i šumska privreda nije bila u stanju dovoljno jasno sagledavati vlastiti položaj i vlastite perspektive. To je upravo glavni kamen spoticanja, da se ponekad od šumarstva traže i oni doprinosi narodnoj privredi, koje ono realno nije u stanju podnijeti. Međutim, u takvim prilikama, kada je god trebalo dokazivati o tome šta šumarstvo može, a šta stvarno ne može, u tome se nije uspijevalo ili nije dovoljno, samo zato što ne raspolaže kompletnom i sistematski sređenom dokumenta |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 53 <-- 53 --> PDF |
čijom. U ostalom, u takvoj se dilemi pojedine šumske organizacije nalaze i same uvijek onda, kada se nadu pred zadatkom da vlastite perspektive sigurnije i određenije izvažu. Nadalje, samo ovako sređena dokumentacija pruža mogućnosti za osvjetljavanje stvarnog stanja, mogućnosti i organizacijske funkcionalnosti šumarstva u cjelini, ili pak na užim područjima. Uvođenjem institucije ustanovljenja vrijednosti drvnog fonda u sadanjem stanju, kao osnovnog sredstva, srna tramo, da taj cilj nije postignut. Osim toga, ako se radi samo o određivanju stope amortizacije, onda se slažemo s tezom predstavnika slovenskog šumarstva, da se ta stopa može odrediti kao funkcija godišnjeg ili periodičnog etata, koji je također odraz sadanjeg stanja drvnog fonda. Takav postupak je međutim daleko jednostavniji i jeftiniji. Niska stopa ukamaćenja u šumarstvu tim više nas prisiljava na sistematsko sređivanje biološko-ekonomske i kompletne dokumentacije o stanju i perspektivama pojedinih šumskih objekata, jer samo na taj način možemo ostvariti ekonomsko rangiranje pojedinih proizvodnih zadataka. Smatramo, dakle, da šumarstvo mora i treba da raspolaže sa svima komparativnim podacima o stanju šumskih objekata i organizacijskom stanju, pa je potrebno prikazati: a) stanje na početku planskog razdoblja, b) stanje na kraju planskog razdoblja, c) optimalno stanje koje se može i treba ostvariti. Prilikom obrade podataka naročito treba voditi računa o tome, da se taksacijski elementi kao npr. temeljnica, prsni promjer, pa i oblikovisina što više osvijetle i zaodjenu u praktično ekonomsko ruho, umjesto da ostanu, što se često događa, mrtvi pokazatelji i koeficijenti. Uviđamo, da predloženi način kompletiranja šumsko-privrednih osnova zahtijeva znatno kompleksniji pristup i način obrade podataka. To zahtijeva potpuno izmijenjen sastav stručnog kadra, koji radi na uređivanju šuma, od dosadanjeg sastava. To također zahtijeva i drugu organizaciju sređivanja podataka, a da bi se to moglo i ostvariti, primjena mehanografije nameće se kao neizbježivi preduvjet. Smatramo, međutim, da je početak primjene i uvođenja mehanografije već sada dostupan. Predloženi način kompletiranja šumsko-privrednih osnova treba shvatiti kao teze. Tek nakon diskusije u određenom stručnom sastavu i na određenom nivou i konačnog usvajanja načina obrade, može se govoriti o prijedlogu obrade i forme tabelarnog dijela. Smatramo, međutim, da bi bilo bolje i praktičnije, nakon prihvatanja elemenata obrade, da se pristupi prethodnoj slobodnoj obradi nekoliko pokusnih osnova, pa tek na osnovu tih iskustava da se pristupi konačnoj redakciji uputstva za izradu šumsko-privrednih osnova. Naglasimo na kraju, da kod sagledavanja vlastitog stanja i vlastitih perspektiva šumarstvo mora primjenjivati i služiti se svima principima i metodama ekonomike kao i svaka ostala privredna grana. Šumarstvo zapravo od početka do kraja mora samo sebe isprojektirti i izanalizirati. To međutim nije bio slučaj u dosadanjoj praksi. |