DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 72 <-- 72 --> PDF |
nesu u Program rada i budžet FAO. Delegati su se vrlo odlučno zalagali za zasjedanja svake druge godine s obzirom na potrebu redovnog razmatranja sadašnjih vrlo ozbiljnih problema evropskog šumarstva i donošenja preporuka o institucionalnim i političkim mjerama koje treba preduzeti da bi se zadovoljili zahtjevi u odnosu na šumu, u uslovima u kojima evropsko šumarstvo treba da djeluje, a koji se veoma brzo mijenjaju. Pretresa :ući program svog budućeg rada, Komisija se jednodušno saglasila da se njena uloga sastoji u razmatranju problema koji zadiru u šumarsku politiku na nacionalnim nivoima. Prihvaćajući spisak važnih problema sa kojima se suočava evropsko šumarstvo, izrađen od strane Sekretarijata, Komisija je odlučila da Izvršni komitet razmotri slijedeća četiri najprioritetnija pitanja radi njihovog uključivanja u dnevni red narednog, četrnaestog, zasjedanja Komisije 1970. godine, ili daljnjih zasjedanja: 1. Unapređivanje ekonomskog položaja šumskih gospodarstava. 2. Usmjeravanje gospodarenja šumama u svijetlu novih zahtjeva na šume, uključivo i zahtjeve u pogledu rekreacije i zaštite. (jiomaći Mcucni ća&OpL&l 3. Prilagođavanje institucionalnih struktura novim uvjetima koji se nameću šumarstvu Evrope. 4. Svjetski indikativni plan FAO za razvoj poljoprivrede i njegov uticaj na evropsko šumarstvo. Za ostale probleme, koji nisu obuhvaćeni među ova četiri prioritetna, Komisija je zadužila Sekretarijat da neposredno konsultira sve vlade-članice o njihovim mišljenjima u pogledu hitnih pitanja šumarske politike i ostalih problema koje bi trebalo raspravljati u tijelima Komisije. Ostavljena je, isto tako, mogućnost Sekretarijatu da neke posebne probleme ustupi na rješavanje pojedincima ili ustanovama koji bi se pripremili za potrebna istraživanja ili izradili određene izvještaje. Trinaesto zasjedanje Evropske komisije za šumarstvo završilo se izborom novog Izvršnog komiteta. Na predlog šefa francuske delegacije, za koji su se izjasnile sve delegacije, za predsjednika Komisije izabran je F. Tomulescu, zamjenik ministra šumske privrede SR Rumunije. Za podpredsjednike su izabrani: L. Velay, generalni direktor šuma Francuske. F. Ebeling, generalni direktor Nacionalne uprave privatnih šuma Švedske i A. Stoffels, generalni direktor šumarstva Nizozemske. Ing. Ante Radovčić PITANJE EKONOMIČNOSTI DONJE TAKSACIJSKE GRANICE Potreba da se na temelju analiziranja smanje troškovi radnog procesa, poveća racionalnost rađa i unaprijedi ekonomičnost proizvodnje pojavljuje se povremeno i u uređivanju šuma. To je osobito važno u gospodarenju prebornim i tzv. prebornim šumama, jer se inventura drvne mase i njene strukture obavlja stablimično, a takav rad zahtijeva velike izdatke. To pitanje nastojali smo pokrenuti još pred oko jedan i pol decenij, kad se postavio zahtjev tačne inventure preboimih saStojina i to na temelju podataka o postocima broja stabala od 10—.15 cm i 10—20 cm p>r. pr. Taj prijedlog nije bio prihvaćen. Pitanje racionalnosti donje taksacijske granice opsežno razmatra u svojoj studiji prof. M. Cokl: Meritveni prag ter njegov vpliv na stroške in natančnost meritev (Gozdarski vestnik 1967. br. 5—6, str. 129 do 142). Slovenija uskoro završava prvo uređivanje šuma i započinje obnovu gospodarskih planova. Zato je pisac ispitao racionalnost upotrebe dosadašnje taksacijske granice od 10 cm pr. pr. Taj je rad obavljen u prebornoj šumi u Lehnu na Pohorju, a po Speideiovoj formuli izračunato je potrebno vrijeme hodanja od stabla do stabla u određenim radnim okolnostima (gustoća sastojine, oblik zemljišta i dr.). Rezultati za prelaz taks. granice od 10 cm na 15 cm odin. 20 cm pokazuju ova smanjenja: — broj stabala je manji za 28´Vo odn. 47»/» — drvna masa je manja za 4l()/o odn. 10"Vo |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 73 <-- 73 --> PDF |
— izmjeren prirast je manji za 4,5´% odn. 12,5»/o — ušteda kod premjeravanja stabala iznosi za loše radne okolnosti 20B/o odn. 35!l/<>, za najbolje okolnosti 21´% odn. 37»/». S prelazom ;na višu taksacijsku granicu može se radna grupa fod 1 vođe odn. zapisničara i 2 mjeritelja promjera) povećati na 3 pa i 4 mjeritelja jer je u sastojim broj stabala određenih za promjera van je manji. Pisac je i te odnose obračunao. Takvim se postupkom još više poveća ušteda na troškovima promjeravanja stabala. Ukupna ušteda iznosi, dakle, kod povišenja talks, granice od 10 na 15 cm za 20—32^/o (oko 2510/»), odnosno kod taks. granice 20 cm 35—4Ö"/o (oko 40»/»). K tome treba dodati i druge uštede (računski radovi i dr.). Od te uštede treba odbiti troškove ocjene ili procjene drvne zalihe tanjih stabala (od 10—15 cm odn, 10—20 cm). Za taj rad pisac dokumentirano preporuča po tri postupka: za šume koje su već bile uređene odn. inventarizirane po deblj. razredima i za neuređene; za dokumentiranje određenih pokazatelja služi se i poznatom metodom relaskopiranja po Bitterlichu. Uštede koje bi se tom metodom dobile mogu se prvenstveno upotrijebiti za produbljivanje drugih radova uređivanja koji se zbog velikih troškova promjeravanja stabala nisu mogli potpunije obaviti i za nove radove; na primjer, obračun sortimenata, računi ekonomike gospodarenja. U raznim oblicima prebornih i njima sličnih šuma Hrvatske gdje su se razvile dvoje (bu) bu-je slojne sastojime (npr. ili ) sa bu (je) je-bu vrlo velikim brojem stabala u donjem sloju, u takvim šumama mogli bi se navedenim povišenjem taksacijslke granice troškovi promjeravanja stabala veoma sniziti. Ako se prihvati zahtjev da se, zbog bolje primjene načela gospodarenja, sastojine sličnih sastava i staništa uređajno akumuliraju u proizvodne skupove, mogle bi se za pojedine skupove sastojina odrediti različite visine taksacijske granice. J. Safar ŠUMARSTVO — Beograd 3/4-1967. Jovanović B. iTucović A.: Neka zapažanja o Fagus oirientalis Lip. u istočnoj Srbiji. — Zubovi ć J.: Inventarisanje u šumarstvu. — Jevti ć Lj.: Pokušaj da se ustanovi stvarna površina sliva koja utiče na pojavu maksimalnih voda kod bujičnih tokova. — M i h a i 1 o- v i ć M. i P o t r e b i ć M.: Kinema tika rezanja brusnog zrna i ugao brušenja kod cilindričnih brusilica. — Jevti ć M.: Kako tretirati izđanačke šume u fazi konverzije. GOZDARSKI VESTNIK — Ljubljana 5´6-1967. Co kl M.: Donja taksac. granica izmjere sastojina i njezin utjecaj na troškove i tačnost mjerenja. — Kervin a Lj.: Preventivne mjere u zaštiti drva od napada kućne strižibube (Hylotrupes bajulus). — Bleiweis S.: Vilinski konjici — korisni kukci u šumskoj biocenozi. — Čelik J.: Neka proizvodno ekonomska pitanja pri izgradnji i održavanju šumskih cesta. — Deanković A.: Cedar (C. ribani) u jugoslavenskom primorju. BILTEN POSL. UDR. S. P. ORG. Zagreb 5-1967. Šuleintić F.: Noirmiiranje rada u šumskoj proizvodnji. — Nov a ko v i ć M.: Šumska gospodarstva na radu u Švicarskoj. — Plan sječa u 1967. g. — Opa tičk i S: Mogućnost primjene živinih i ultravioletnih sijalica u borbi protiv šumskih štetnika. — Vajd a Z.: Biologija jasenove pipe. — A n d r o i ć M.: Proučavanje efikasnosti mjera za ´suzbijanje borova četnjaka. 6-1967. Albreh t R.: Zašto sam predložio izmjenu nekih odredaba Ustava? — Dva ekstremna mišljenja o radnim jedinicama. — Sav. p r i v. komora: Analiza poslovnih rezultata radnih organizacija šumarstva Jugoslavije 1966. LES — Ljubljana 4/6-1967. Zume r L : Kako se ostvaruju srednjoročne prognoze studija o razvitku šumarstva i drvarske industrije u Evropi? — Slovni´k M.: O izboru pogodnih testera za puni gater. — Pristavec P.: Brušenje profiliranih izrađevina iz masivnog drva i pravilan izbor materijala i strojeva za brušenje. — Tur k Z : Export namještaja nikako ne počinje s prodajom. ŠUMARSKI GLASNIK — Sarajevo 1/4-1967. Gl ig i ć M.: Šuma. — P eh a r J.: Važnost pravog naziva radnog mjesta čuvara šuma. — Radne zajednice čuvanja i uzgoja šuma u uslovima raspodjele. — Ko s a ć S.: Upotreba gabiona kod šumskokulturnih radova. - - Ćemalović M.: 339 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 74 <-- 74 --> PDF |
Rezultati suzbijanja gubara u Harcegovind 1965 ´66. g. — Gladan ac N.: Koristi od sporednih šumskih proizvoda. — Rijetko šumsko drveće. — 2 i 1 e n ik o v N.: Organizacija i izvođenje radova na izgradnji i održavanju šumskih kamionskih putova. ZAŠTITA PRIRODE — Beograd 32-1966. Colić D. B.: Problem stanja zemljišta i erozije kod nas. — Vančetovi ć Z : Erozija zemljišta i bujice u Srbiji. HORTIKULTURA — Split 1-1967. Fiskovi ć C.: Problemi zaštite i konzervacije pejzaža i prirode. — Kule novi ć M.: Zaštita pejzaža je životno pitanje našeg vremena. — Perši n V.: Prilog flori i hortikulturi okolice Karlovca. — Znidarči ć M.: Svjetski šumski inventar. — Šili ć Č.: Prilog poznavanju dendrofloire Banja Luke i okolice. 2-1967. — Krsti ć A.: Komunalni rekreativni program kao osniov za planiranje zelenih površina. — Klai ć S.: Hortikulturno pejzažni problem obrade nebodera i njegove okoline. — K i š D.: Principi hortikulturno pejzažne obrade Jadranske magistrale. — Sin obad M.: Deformacije na stablu četinjarskih biljaka roda Pinus, koje nastaju kao posledica obolenja parazitskim gljivicama. PRIRODA — Zagreb 1-1967. Kori ć S. i M.: Stogodišnjica Mendelovih otkrića. — Tadi ć A.: Borovim šumama na jadranskim otocima prijeti opasnost. 2-1967. Suga r I.: Bilješke s botaničke ekskurzije po Maroku. — M a celjski M.: Korist od insekata. 3-1967. Kuša n F.: Zagtita prirode i turizam. — Bevilacqua Lj.: Što je »etiolmam«. ö. K. 7f6i6t&ciLa Štampe SYLLABUS FLORAE CROATICAE ADDITIS DESCRIPTIONIBUS specierum novarum (povodom 110 godišnjice) Ilirski je preporod zahvatio sav naš javni, kulturni i politički život. 24. XI 1841. osniva se Gospodarsko društvo, a već 26. I 1842. izlazi organ ovoga društva: »Priob ćonje člamovom hervatsko-slavonskoga Gospodarskoga društva«, koji, promijenivši nekoliko puta ime, izlazi i danas kao jedan od najstarijih poljoprivrednih listova u Evropi nakon 125 godina pod imenom Gospodarski List. U to je vrijeme Gospodarsko društvo imalo više odsjeka. Tako je postojao i Naravoslovni odsiak, čiji je rad ostavio vidne tragove u hrvatskoj ´kulturi. U okviru rada Naravoslovnog odsjeka organizirano je prikupljanje materijala za »Narodni muzeum «, iz kojega su se razvili uglavnom ostali muzeji u Zagrebu. Naravoslovni odsjek Gospodarskog društva u to je vrijeme bio zapravo preteča Akademije. Naravoslovni odsjek Gospodarskog društva je 3. I 1857. u Gospodarskom listu br. I., str. 6—8 započeo s izdavanjem prve sveukupne flore tadanje Hrvatske (Hrvatska ea Slavonijom), tj. započeo je izlaziti u 11 nastavaka Syllabus Florae Croaticae-Additis Descriptionibus specierum novarum — d.r. Josepho Calas. Schlosser et Luđovico Farkaš Vukotinović plur. societ. erudit scdalibus. »Syllabus. . .« je izlazio u 11 brojeva Gospodarskog lista: 1. 4, 5, 11, 17, 22, 26, 32, 38, 44 i 51. Izlaženje »Syllabusa. . .« objašnjavalo je čitaocima Gospodarskog lista ovai prolog Naravoslovnog odsjeka: »Namjera Naravoslovnog odsjeka je domovinu našu, koliko to sile slabahne još u početku đopuštaiu, u obziru naravoslovncrn istražiti, zbirke sakupliati, međusobnu pođiporu si oodieliti i Narodni muzeum pomnožiti; odsjek će od vremena priobćavati rezultate svoje putem ovog lista; oisnova, polag koje će raditi, priobćit će se doskora obširniije. Početak djelovanja ovovrsnom postavlja se evo sada ovdje sa priotoćenjem flore hrvatske, kako je sada trudom gg. đra J. C. Schlossera i Lj. Vukotiruoviića pronađena. U tom poslu poslužila su se ova gospođa pomoću također g. đra Klinggräfa i c. fcr. majora Sabljara, kojim ovdje hvalu svoju izrazuju. Do sada poznamo bilje navada se samo po imenu s naznačenjem mjesta, gdje rastu, nove vrsti navađaju se sa opisom i novim nazivom.« »Syllabus« je opisan botaničkom latinštinom, pa je tako bio pristupačan svjetskoj javnosti. Građa za ovo djelo prikupljena je |