DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1967 str. 72     <-- 72 -->        PDF

(D(9maća 6tcućna litecatuca


Stana Hočevar: BOLESTI ŠUMSKOG
DRVEĆA. — 1 svezak. Izdanje Institut za
gozdno in lesno gospodarstvo, Ljubljana,
Večna pot 30, 1967.


Za bolesti poljoprivrednih biljaka postoji
i u našoj zemlji, kao i u inozemstvu,
veći broj priručnika (»atlasa«) koji ukratko
opisuju i istovremeno daju slike u boji
pojedinih najvažnijih bolesti. Takovi se
priručnici mnogo upotrebljavaju i u praksi
u cilju brzog i lakšeg determiniranja
najvažnijih bolesti. Međutim, za bolesti
šumskog drveća postoji malo takvih slika
u boji, a i to samo za nekoliko najvažnijih
bolesti (osip iglica, bora, rak kestenove
kore i dr.). Naprotiv, nije nam poznato da
postoji ijedan priručnik (»atlas«) koji bi
sistematski dao — slike u boji i tekst —
pregled naivažnijih bolesti različitih vrsti
šumskog drveća.


U našoj se zemlji u novije vrijeme provodi
pošumljavanje u velikom opsegu.
Kod toga se na mnogo mjesta unose dotičnom
staništu i klimi strane vrste četinjača,
stvarajući istovremeno monokulture,
koje su same po sebi redovito izložene
jačem napadu bolesti. Stoga je i razumljivo,
da u šumarskoj praksi sve više raste
interes za bolesti četinjača, što nam i dokazuju
dnevne pošiljke oboljelih četinjača
u naš Zavod na analizu i diagnozu. Šumarskoj
praksi, naime, nedostaje mogućnost
sigurne diagnoze ni najčešćih bolesti,
jer ne postoji odgovarajući priručnik (»atlas
«) sa slikama u boji i opisom simptoma.


Ista je situacija i s kultivarima topola
gdje se — obzirom da su i to monokulture
— također javljaju različite bolesti u
.lakom intenzitetu.


Bolesti šumskog drveća javljaju se i na
»domaćim« vrstama, a neke od njih imaju
veliko značenje za te vrste čak i na prirodnim
staništima, kao npr rak ariša


Pomanjkanje jednog takvog priručnika
za širu šumarsku praksu ponukalo je autoricu,
da Institut za gozdno in lesno gospodarstvo
Slovenije, u kojem radi niz godina
kao fitopatolog, izda 1 svezak publikacije
»Bolesti šumskog drveća« u kojem
je u boji prikazano 8 bolesti šumskog drveća,
a slike su popraćene odgovarajućim
tekstom.


Izdanje je izašlo na slovenskom jeziku,
a istovremeno je potpisani referent tekst


preveo na hrvatskosrpski ,tako da je priručnik
pristupačan i našim stručnjacima.


Dakako da u 1 svesku autorica nije
mogla obraditi sve najvažnije bolesti
šumskog drveća, nego samo neke od istih


(8) ali je u predgovoru najavljen nastavak
tog vrijednog i korisnog priručnika.
U prvom svesku obrađene su slijedeće
bolesti: 1. Upala kore (Cronartium ribicola)
na borovcu; 2. Oštećenja od zimskog
mraza na duglaziji; 3. Mjehurasta rđa
iglica bora (Coleosporium spp.); 4. Sušenje
iglica jele (Cytospora pinastri); 5. Sušenje
kore topola (Dothichiza populea); 6.
Osip iglica smreke (Lophodermium macrosporum);
7. R.a´k kestenove kore (Endothia
parasitica) i 8. Rak ariša (Trichoscyphella
willkommii).


Upala kore na borovcu (Cronartium ribicola),
kao vrlo važna bolest, jer se često
javlja a borovac se mnogo sadi, obrađena
je s 3 slike u boji, a dat je i odgovarajući
opširniji opis simptoma biologije
i suzbijan;a bolesti.


Oštećenja od zimskog mraza na duglaziji
— česta pojava i kod nas u Hrvatskoj


— veoma su dobro u tekstu obrazložena i
popraćena s vrlo dobrom slikom u boji.
To će mnogo pripomoći da će stručnjaci
na terenu moći lakše prepoznati oštećenja
od zimskog mraza na duglaziji, jer su nam
tako oštećene sadnice vrlo često slali sa
sumnjom na gljivične bolesti
Mjehurasta rđa iglice bora (Coleosporium
spp.) prikazana je na 2 slike u boji,
a tekst je u izdanju na našem jeziku popunjen
podacima iz Hrvatske o nosiocima
uredo-i teleutogeneracija.


Sušenje iglica jele (Cytospora pinastri)
prikazano je jednom slikom u boji i kraćim
tekstom.


Veoma važna bolest topola sušenje kore
(Dothichiza populea) prikazana je na
jednom crtežu, ali sa svim detaljima simptoma,
a tekst je vrlo opširan i savrcmen,
te daje najnovije podatke o biologiji i suzbijanju
te bolesti.


Osip iglica smreke (Lophodermium macrosporum)
dat je na jednoj slici u boji i,
uz to, popunjen kraćim tekstom.


Detaljno je u tekstu opisan rak kestenove
kore (Endothia parasitica) — obzirom
na njegovu važnost — a jedna slika
u boji vrlo dobro prikazuje sve faze simptoma
te bolesti.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1967 str. 73     <-- 73 -->        PDF

Eak ariša (Trichoscyphella willkommii)
dat je na jednoj slici u boji, uz odgovarajući
tekst.


Priručnik obasiže ukupno 53 str., a broj


slika u boji iznosi 11.


Na kraju je autorica dala »rječnik« u
kojem kratko objašnjava sve u knjižnici
upotrebljene strane riječi, što će znatno
pripomoći da se istom može služiti i lugarsko
osoblje.


Iz prikaza što je i kako je u priručniku
obrađeno 8 važnih bolesti šumskog drveća
vidljivo je da će to izdanje biti za našu
šumarsku praksu veoma korisno. To
više, jer se istim mogu služiti, uz šum. inženjere
i tehničare, i lugarsko osoblje.


domoći 6tcućni čaSopiSi


ŠUMARSTVO — Beograd
5/6 — 1967. Nikolić D.: Povodom novog
zakona o šumama. — Vujičić L:
Uzdizanje visokokvalifikovanih stručnjaka
za potrebe drvarske industrije. — M arinkovi
ć P.: Lophodermium pinastri.


— Nikoli ć S.: Učestalost zarezanja kao
faktor o kome ovisi rentabilnost smolarenja.
— Š m i t S. i P 1 a v š i ć V.: Problem
Fomes annosus prouzrokovača truleži srčike
smrče na Kopaoniku. — Lukić Simonović
N.: Promena nekih mehaničkih
svojstava u deblu parene i neparene
bukovine.
7/8 — 1967. Todorović D. i S t amenkovi
ć V.: Tablice zapremina i pada
prečnika za bukvu sa Karaormana. —
Marovi ć R.: Primena preparata hlordana
i sevicina za uništenje pagusenica
obične borove zore. — Senić R. i Mihailovi
ć M.: Apsorpcioni ultravioletni
spektri etarskih ulja dobijenih iz nekih
domaćih vrsta četinara. — Kopitović
Š.: Piljevina kao sirovina za proizvodnju
ploča iverica uz primenu ljepila »Sinteks
«.


NARODNI ŠUMAR — Sarajevo


7/8 — 1967. Soljanik S.: Planinski
javor i mogućnost njegovog uzgajanja putem
vještačkog pošumljavanja. — C i v i ć


P. i Hadžidedić M.: Mogućnosti primjene
suvremene tehnologije u proizvodnji
bukovih šumskih sortimenata. —
P o p n i k o 1 a N.: Neke spoljne morfološke
razlike koje se pojavljuju između kalemljenih
bijelih borova, crnih borova i
Pojedine slike u boji mogu se izvaditi i
uramiti, te staviti na zidove.


Nadalje .priručnik će biti vrlo koristan
i za nastavu na šumarskim školama, kako
na šum. fakultetu, tako i na srednjim šumarskim
školama odnosno lugarskim školama
i tečajevima.


Stoga priručnik najtoplije preporučamo,
uz želju da autorica — ev. u suradnji s
drugim stručnjacima — nastavi i s drugim
svescima, te da u njima obuhvati i ostale
važne bolesti šum. drveća (npr. hrastovu
peoelnicu, Fomes annosus, Armillaria mellea
itd.).


Prof. dr J. Kišpatić


molika. — Malbašić V.: Unutrašnji
transport na stovarištu rezane grade
SIP-a Grmeč (Drvar). — Uščuplić M.
i M i d ž i ć S.: Razvoj raka pitomog kestena
u Cazinskoj krajini. — Rađano vić
2.: Ostvarivanje ciljeva šumsko-privredne
osnove putem doznake stabala za
sječu.


GOZDARSKI VESTNIK — Ljubljana


7/8 — 1967. Nastran Z.: Rezultati fitocenoloških
studija u mješovitim bukovo-
jelovim šumama na šumskoprivrednom
području Postojne i njihova praktična upotreba.
— Gašperšič F.: Razvojna
dinamika mješovitih šuma jele i bukve na
Sncžniku u zadnjem stoljeću. — R e b u-
la E.: Privlačenje drva konjskom spregom
na postonjskom kršu. — Ku d er M.:
Iskustva sa mehaničkim utovarom u S. G.
Postojna. — Kindlo r V.: Botanički rezervat
na Notranjskom Snežniku.


LES — Ljubljana


7 — 1967. Kav s L.: Neka uputstva s
obzirom na sigurnost u poslu, koja treba
uzeti u obzir prigodom projektiranja tehnološkog
postupka. — Dekorativni laminati
tvornice Melamin u Kočevju. — Značajke
proizvodnog progrema oruđa i pribora
za obradu drva poduzeća Sandvik.


BILTEN POSL. UDR. SUM. PRIVR. ORG.


— Zagreb
7 — 1967. Kreditiranje izgradnje šumskih
komunikacija. — Prostorno drvonjegov plasman. — Godišnji izvještaj o
radu 1966. g. Jug. inst. za četinjače u Jastrebarskom.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1967 str. 74     <-- 74 -->        PDF

PRIRODA — Zagreb


4 — 1967. Sreme c Z.: Međunar. turist,
god. 1967. i zaštita prirode u Jugoslaviji.
— Vrane š M.: Život mrava. —
Kori ć Sv. i M.: Utjecaj kemijskih supstancija
na stvaranje novoga bilja. —
Frkovi ć A.: Bijele i Samarske stijene
u Gor. Kotaru — prvi strogi prirodni rezervat
u Hrvatskoj.


RADOVI ŠUM. FAK. i INST. ZA ŠUM. —
Sarajevo


Knj. 10. sv. 2. — Lučić V.: Prilog poznavanju
klimatskih odnosa na Igmanu.


Knj. 10. sv. 1. — 1966. Ćirić M.: Zemljišta
planinskog područja Igman-Bjelašnica.
— Živadinović J.: Pregled faune
tla Igmana.


Knj. 10. sv. 4. — 1966. Pavlić J.: Prirast
stabla u zavisnosti o veličini krošnje
i njegovom položaju u sastojini.


Knj. 10. sv. 5. — 1966. Prolić N.: Taksacijske
osnove za gospodarenje izdanačkim
šumama crnog jasena i bijelog graba
na području Hercegovine.


cSIcana Ste. litecaluca i $umaz&l&(<)


Critchf ield W. B. et Little E. L:
Geographic distribution of the Pines of
the World, Washington, 1966, 97 str. velikog
formata, sa 20 str. teksta, 9 str. literature
i 94 areala borova na 61 karti.


Iza uvoda i izvora informacija, te razjašnjenja
kratica prikazane su sistematska
razdioba i geografske osobine borova s podacima
iz literature za dotične vrste. Zatim
je navedena literatura, gdje je obuhvaćeno
530 radova. Na 61 karti prikazani
su areali svih vrsta borova na Zemlji.


Rod Pinus jedan je od najrasprostranjenijih
rodova drveća na Sjevernoj poluči.
Od njega je i po broju vrsta i po površini
areala veći jedino rod Quercus. Rod Pinus
obuhvaća gotovo sto vrsta, koje su ovdje
prikazane. Vrste su obilato raščlanjene u
niže jedinice, ali te nisu u knjizi uzete u
obzir. Borovi se steru od polarnih krajeva
do troipa. Samo na području Indonezije,
na otoku Sumatri, prelazi Pinus markusii
na neznatnoj površini ekvator. Rod obu-


RADOVI INST. ZA ŠUM. ISTR. ŠUM.
FAK. — Zagreb


1 — 1966. Cestar-Kalinić-Milković-
Pelcer: Gospodarske jedinice
Veljun, Tržićka šikara, Zalije. Ekološkogospodarski
tipovi i meliorativni zahvati.


2 — 1966. Deret a B. Vađenje panjeva
pomoću stroja »Cavaceppi rotor«.


3 — 1966. Deret a B.: Bro´no stanje,
razvoj i upotreba motornih pila u Hrvatskoj
.


4 — 1966. Grupa autora: Evidencija rada
strojeva.


5 — 1966. Bertović-Cestar-Pelcer:
Prilog poznavanju proizvodnih mogućnosti
šume bukve s jelom na Ličkoj
Plješivici.


6 — 1967. Deret a B.: Buka, vibracija
i otrovni plinovi motornih pila.


7 — 1966. Cesta r D.: Prirast smreke u
šumama gorskog i pretplaninskog područja
Hrvatske.


i


LARUS — Godišnjak Od´ela za ornitologiju


1965. XIX. Zagreb, 1967. Ručn e r R.:
Prilog kvalitativnoj i kvantitativnoj analizi
ornitofauna nekih šumskih zajednica
zapadne Hrvatske.


hvaća diljem svijeta velik broj vrsta sa
vrlo vrijednim građevnim drvom.
Rod Pinu s razdijeljen je na tri podreda:
Ducampcpinus, Strobus i Pinus.


Podrodu Ducampopinus pripada
samo Pinus krempfii, koji se odlikuje
plosnatim iglicama, a nalazi se od
prirode samo u južnom Vijetnamu.


Podrod Strobus dijeli se na sekcije:
Strobus i Parrya.


Sekcija Strobu s obuhvaća podsekcije:
Cembrae i Strobi. U prvu pripadaju
borovi: P. koraiensis (ist. Azija),


P. pumila (ist. Azija s ist. Sibirom), P. sibirica
(Sibir), P. cembra (Sred. Evropa) i
P. albicaulis (zap. Sjev. Amerika). U drugu
podsekciju pripadaju: P. strobus (ist. Sjev.
Amerika), P. strobus chiapensis (juž.
Meksiko i Gvatemala), P. monticola, P.
iambertiana i P. flexilis (zap. Sjev. Amerika),
P. strobiformis (zap. Sjev. Amerika
i Meksiko), P. ayacahuite (Sred. Amerika),
P. peuce (Balk. Poluotok), P. armandii i P.