DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1967 str. 76 <-- 76 --> PDF |
tinskih, jer se pojedine biljke nazivlju u domaćem jeziku sa više imena. U drugom dijelu, koji zaprema 33 stranice, dano je težište latinskim nazivima, gdje su dodane kratice autora i odgovarajući etiopski nazivi biljke, s oznakom koja se odnosi na područje, odnosno lokalitet gdje se biljka nalazi. Latinski nazivi posebno su navedeni za Fungi, Pteridophyta, Gymnospermae, Dicotyledones i Monocotyledones. Latinskih naziva ima nešto preko 1000. Od golosjemenjača nalaze se ondje samo: Juniperus procera i Podocarpus gracilior. Na dvosupnice otpada oko 900, a na jednosupnice oko 100 naziva. Zanimljivo je da je veliki broj biljnih vrsta dobio latinske nazive prema Abesiniji, odnosno Etiopiji. U rječniku ima takvih naziva preko 60. Od drvenastih vrsta spominjemo ove: Acacia abyssinica. Aloe abyssinica, Diospyrus abyssinica, Erythrina abyssinica, Jasminum abyssinicum, Lavatera abyssinica, Lippia abyssinica, Micromeria abyssinica, Osyris abesinica. Pittosporum abyssinicum, Rhus abyssinica, Rosa abyssinica, Rubus aethiopica, Zizyphus abyssinica i dr. Prof dr M. Anić B e n č a t F.: Dendroflöra Arboreta Mlynany, Bratislava, 1967, 122 str., Izdala Slovačka Akademija nauka. Arboretumom Mlynany rukovodio je od osnutka 1892. pa do 1914. njegov osnivač dr S. A m b r o z y - M i g a z z i. Za to vrijeme u Arboretumu je intenzivno rađeno na introdukciji drveća i postignuti su znatni rezultati, ali podaci o tome nisu objavljeni. Materijal koji je u vezi s time prikupio dr Ambroz y izgubio se poslije njegove smrti 1933. Od 1953. g. pa dalje Arboretum se nalazi pod upravom Slovačke Akademije nauka. U tome periodu rad se na introdukciji drveća nastavio još intenzivnije i opsežnije. Benča t je u svojoj knjizi analizirao sve dosadašnje radove i prikazao postignute rezultate. Popisao je vrste, varijetete, forme i kultivare. Naznačio je njihove podrijetlo, vrijeme introdukcije i količinu uzgojenih primjeraka. Prikazao je dimenzije dendrološkog materijala s obzirom na visinu i prsni promjer. Registrirao je i biološke osobine pojedinog drveća i grmlja s obzirom na cvatnju, fruktifikaciju, pojavu pomlatka i si., kao i njihov odnos s obzirom na otpornost prema studeni u periodu od 1951—1956. Prikaz je izvršen posebno za golosjemenjače, a posebno za kritosjemenjače. Kod kritosjemenjača razmatrani su zasebno sempervirenti, a za sebno listopadne drvenasto bilje. Čitav taj prikaz izvršen je vrlo pregledno na tabeli koja zaprema 83 stranice. Pregled i stručna analiza dendrološkog materijala odnose se na stanje početkom 1966. U knjizi je konstatirano da je od golosjemenjača bilo u Arboretumu zastupano 8 porodica, 26 rodova, 117 vrsta, 42 varijetete, 13 forma i 88 kultivara, a od kritosjemenjača 70 porodica, 246 rodova, 1128 vrsta, 149 varijeteta, 45 forma i 150 kultivara. S obzirom na podrijetlo konstatirano ie da u Arboretumu najveći broj uzgojenih vrsta, tj. 44´Vo ili ukupno 549, potječe iz Azije, te da od toga otpada na četinjače 45, a na vazda zelene listače 124 vrste. Iz Sjeverne Amerike potječe ih 20!;l/o ili ukupno 247 vrsta, od čega 43 četinjače i 19 vazda zelenih listača. Broj porodica, rodova, vrsta, varijeteta, forma i kultivara iznosio je kod golosjemenjača do 1952. g. 128, a do početka 1966. povisio se za 125. Kod kritosjemenjača iznosio je taj broj do 1952. g. 422, a poslije toga, tj. do početka 1966., povisio se za 983. Do 1952. g. iznosio je broj golosjemenjača i kritosjemenjača 550, a poslije toga povisio se za 1108. Ukupno je uzgojeno u Arboretumu raznih svojta 1658. Poslije 1952., tj u vremenu otkad se Arboretum nalazi pod upravom Slovačke Akademije nauka, povisio se broj od prvotnih 550 raznih svojta na 1658, tj. za trostruko. Povećanje iznosi 200"/o kod listopadnih i vazda zelenih listača, a lOO´Vo kod četinjača. Prof. dr M. Anić Streets R. J.: Exotic Forest Trees in the British Commonwealth. Uredio Prof. H. Champion, Oxford, 1962. 765 str. velikog formata. Djelo je sastavljeno iz materijala iznesenog na Sedmom Šumarskom savjetovanju Britanske Zajednice naroda, na kome je raspravljano o problemima šumskog drveća izvan prirodnih areala. Djelo je dopunjeno podacima o drveću iz autohtonih šuma i kultura. Zamišljeno je kao revizija originalnog djela Prof. Trou p a »Exotic Forest Trees in the British Empire «, 1932, a ujedno i kao pregled rezultata pokusa zemalja Zajednice koje su se bavile introdukcijom egzota. U uvodu izložena je važnost egzotičnog drveća, svrha introdukcije, osnovni principi izbora vrste drveća i dr. U prvo m dijel u obrađena su pojedina područja, i to Afrik a (južna, centralna, istočna i zapadna), Azij a (Cejlon, Indija s Anda 423 |