DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 22     <-- 22 -->        PDF

PRILOG NAČINU DOZNAKE STABALA KOD PREBORNOG
GOSPODARENJA


Dr DRAŽEN CESTAR i ing. VLADIMIR HRENT


Iz Instituta za šumarska istraživanja Šumarskog fakulteta Sveučilišta
u Zagrebu


I.
Uvod
Na području Hrvatske nalazi se oko 320.000 ha u kojima se gospodari prebornim
načinom a to je 16 % od ukupne površine šuma. Dosada su se na tem
području najvećim dijelom provodile preborno-stablimične sječe. Na temelju
naših istraživanja u okviru radova na određivanju tipova šuma i šumskih staništa
jednog dijela zapadne Hrvatske utvrđeno je da takvo gospodarenje ne
odgovara svima ekološko-gospodarskim tipovima i podtipovima. U nekima bolje
bi odgovarao grupimični ili skupinasti način prebornog gospodarenja,. Primjenom
navedenih načina gospodarenja normalno je da dolazi i do promjene kod provedbe
doznake u sastojinama.


II. Način doznake
U ovom prikazu nećemo razmatrati preborno stablimičnu doznaku jer se
ona dosada obavljala u sastojinama s prebornim gospodarenjem, i dobro je poznata.
Cilj nam je prikazati tehniku doznake stabala kod grupimičnoga i skupinastog
načina gospodarenja. Navedeni načini gospodarenja i njihove prednosti
opisani su u našim prijašnjim radovima (Cestar—Hren 1960—1967).


Kao prvo pitanje kod grupimičnoga i skupinastog gospodarenja nameće nam
se potrajnost prihoda i određivanje etata. Za pojedini odjel određuje se etat
prema dosadašnjim metodama te se ne smije prekoračiti isto kao ni kod stablimične
doznake.


Tako određeni etat realizira se doznakom:


1.
Bolesnih i oštećenih stabala,, nesposobnih za daljnji rast i normalno prirašćivanje;
2.
U grupama i skupinama gdje ima više od 50. % zrelih stabala. Zrelima smatraju
se takva stabla koja imaju prsni promjer jednak, veći ili za jedan
debljinski stepen manji od promjera određene sječive zrelosti;
3.
U grupama i skupinama sa svrhom razmicanja krošanja radi pomlađivanja,
oblikovanja
i proreda.
Redoslijed radova kod doznake je slijedeći:


Ovaj su rad financirali Savezni fond za financiranje naučnih djelatnosti, Republički
fond za naučni rad i Poslovno udruženje šumsko privrednih organizacija Zagreb.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 23     <-- 23 -->        PDF

a)
U odjelu se izvrši doznaka stabala, navedenih pod tačkom 1. Tu doznaku


može vršiti i pomoćno tehničko osoblje. Prilikom takve doznake radi se skica


grupa i skupina:



s više od 50´% zrelih stabala, s naznakom približne veličine grupe ili skupine
te opisom i ocjenom prirodnog pomlatka, ukoliko ga ima;
— gdje se treba vršiti razmicanje krošanja radi pomlađivanja, (pripravni
sjek);


— za oblikovanje sastojina;
— gdje se trebaju vršiti prorede.
b) Od ukupno obračunatog etata odbije se masa doznačenih stabala pod tačkom
1. Ostatak etata realizira se doznakom u grupama i skupinama, opisanim
pod tačkom 2 i 3;
c) Razmatranjem napravljene skice i njezina opisa na osnovu stanja odjela
stručnjak već u uredu odlučuje gdje će prvenstveno vršiti daljnju doznaku.
Prilikom prijelaska na grupimični i skupinasti način gospodarenja — a s
obzirom na stanje naših sastojina u kojima je već kroz dulji vremenski period
vršena stablimična sječa — skoro i neće biti površina za proređivanje. Također
će biti vrlo malo grupa i skupina gdje bi se trebalo vršiti razmicanje krošanja
(pripravni si jek). Prevladavat će, uglavnom, grupe i skupine zrelih stabala tj.
grupe i skupine gdje treba provesti oblikovanje (naročito u čistim bukovim
sastojinama). Zbog toga ćemo se zadržati na zadnje navedenim grupama i skupinama
te detaljnije obrazložiti kriterije za njihov izbor.
Prilikom izbora grupa i skupina s više od 50% zrelih stabala prvenstvo
kod doznačivanja imaju
— one gdje postoji prirodni pomladak koji odgovara cilju gospodarenja,
— one grupe koje imaju približno najmanji promjer kruga jedne visine domi


nantnih stabala, i one skupine koje imaju približno najmanji promjer kruga


dvije, a najviše tri visine dominantnih stabala.


Racionalna površina prirodnog pomlatka koji treba oslobađati je oko 5 ara,
a visina do 75 cm. Pomladak treba imati gustoću od najmanje 3—4 biljke na
1 m2. Mladi naraštaj, viši od 1,30 cm može se oslobađati samo ako je dobre
kvalitete i gust. Može se osloboditi i pomladak na površini koja je manja od 5
ara (minimum 1 ar) ako je vrlo gust, a biljke lijepe i kvalitetne, ali se pomladna
površina mora proširiti do određenog promjera grupe ili skupine te nadopuniti
sadnjom.


Ukoliko nema dovoljno grupa i skupina s osiguranim prirodnim pomlatkom,
za doznaku će se izabrati grupe i skupine zrelih stabala bez njega. Prioritet
imaju grupe i skupine s većim postotkom zrelih stabala. U takvim grupama i
skupinama treba nakon sječe izvršiti sadnju 3—4 godišnjih biljaka četinjača.
Saditi treba 6.000 biljaka na 1 ha.


U grupama i skupinama zrelih stabala doznačuju se sva stabla iznad taksacijske
granice, a u mješovitim sastojinama listača i četinjača stabla listača i ispod
taksa ci jske granice.


Grupe i skupine za oblikovanje biraju se prema učešću kvalitetnih stabala.
Oblikuju se prvenstveno takve grupe i skupine gdje je veće učešće kvalitetnih
stabala. Izbor grupa pod tačkom 2 i 3 svakako treba obaviti visoko-kvalificirano
stručno osoblje.


453




ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 24     <-- 24 -->        PDF

Kod izbora grupa i skupina za doznaku mora se voditi računa da budu podjednako
raspoređene po cijelom odjelu. Njihov raspored će također utjecati —
ma da u manjoj mjeri — na određivanje prioriteta grupa i skupina za doznaku.
Načinjene skice treba sačuvati u arhivi jer će poslužiti pri kasnijem radu prilikom
pošumljivanja, njege, čišćenja i proreda. Skice će poslužiti nakon isteka ophodnjice
i za lakši izbor grupa i skupina koje još nisu došle na red prilikom prve
doznake.


III.
Razmatranje o predloženom načinu doznake
Gospodarenje u grupama ili skupinama s prirodnim obnavljanjem — kombinirano
s unošenjem sadnica četinjača — poboljšat će stanje sastojina te dati
veću i vredniju drvnu masu. Vrijeme koje utroši visokokvalificirano stručno
osoblje kod ovakvog načina doznake iznosi svega V3 terenskog vremena koje se
utroši kod stablimične doznake i to iz slijedećih razloga:



doznaku bolesnih i oštećenih stabala može obaviti pomoćno tehničko
osoblje,

prilikom doznake grupa i skupina zrelih stabala dovoljno je označiti
bojom samo granicu površine unutar koje se moraju doznačiti sva stabla,

u grupama i skupinama za oblikovanje označiti bojom samo stabla koja
ostaju u sastojini kao kvalitetna i koja treba favorizirati.
Takvim načinom skraćuje se vrijeme doznake i povećava produktivnost
visokokvalificiranoga stručnog osoblja.
Sječa i izrada približno 80 % drvne mase etata koncentrira se na nekoliko
mjesta u odjelu. Takvo sažimanje sječive mase na malu površinu pojeftinjuje
sječu, izradu, privlačenje i iznos. Radniku na izradi sječine smanjuje se neproduktivni
hod prilikom traženja doznačenih stabala, što je neizbježno kod stablimične
sječe. Kod privlačenja trupaca i iznošenja prostornog drva mogu se unaprijed
odrediti vläke i putevi, da se što manje oštećuje prirodni pomladak.
Skraćuje se put privlačenja te iznošenja i umanjuje neproduktivno vrijeme za
pronalaženje trupaca i prostornog drva. Također je lakša kontrola izrade, privlačenja
i iznošenja drvnih sortimenata.


IV Zaključak
Na temelju navedenoga možemo donijeti slijedeće zaključke:


1.
Kod grupimične i skupinaste doznake potrajnost prihoda u odjelu je zagarantirana
jer je visina sječa ograničena etatom;
2.
Redoslijed realizacije etata je slijedeći:

prvo se doznačuju bolesna i jako oštećena stabla,
-»— preostali dio etata realizira se u grupama i skupinama zrelih stabala te
grupama i skupinama za oblikovanje;


3.
Kod doznake imaju prioritet grupe i skupine

s prirodnim pomlatkom,

s većim postotkom zrelih stabala,

s većim postotkom kvalitetnih stabala kod oblikovanja.
Takvim načinom doznake povećava se produktivnost šumskih radnika, kirijaša
i samaraša s obzirom na koncentraciju sječive mase unutar odjela te se
smanjuje vrijeme rada visokokvalificiranog stručnog osoblja prilikom doznake.


454




ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 25     <-- 25 -->        PDF

LITERATURA


Bertović S., Cestar D. i Pelcer Z.: Prilog poznavanju proizvodnih mogućnosti
bukve s jelom (Fagetum croat. abietetosum Horv.) na Ličkoj Plješevici,
Radovi, H/5, Zagreb 1966.


Bertović S., Cestar D., Glavač V., Hren V., Kovačević Z., Martin o-
vi ć J.: Tipološke značajke šuma gospodarske jedinice Brod na Kupi, Zagreb
1964. (U pripremi za štampu)


Cesta r D.: Prirast i vrijeme prijelaza s obzirom na način gospodarenja, Šum. list,
5/6, 1960.
Cesta r D.: Prirast smreke u šumama gorskog i pretplaninskog područja Hrvatske,
Radovi, IH/7, Zagreb 1967.
Cesta r D., Hre n V.: Prilog definiciji sastojinskih oblika gospodarskih šuma, Šiim.
list, 5/6, 1967.
Hre n V.: Odnos debljinske i visinske distribucije stabala u čistim sastojinama bukve
nekih biljnih zajednica jugozapadne Hrvatske, Šum. list, 5/6, 1967.
Leibundgu t H.: Razmatranja uz primjenu metoda prebiranja i grupimičnog gospodarenja
u šumama Jugoslavije, Nar. Šumar 1958.
Leibundgu t H.: Grundlagen der Bestandserziehung. Der praktische Forstwirt
87/1951.
Leibundgu t H.: Über das Waldbauliche Erziehungsprinzip, Schw. Lehrerzeitung,
1948.
Šafa r J.: Oplodna ili preborna sječa u bukovim šumama, Šum list, 9/10, 1962.
Šaf ar J.: Uzgajanje šuma ,Zagreb 1963.


EIN BEITRAG ZUM AUSZEICHNUNGSVERFAHREN IM PLENTERWALDSYSTEM


Zusammenfassung


Auf Grund der Untersuchungen der Wald- und Standortstypen im nordwestlichen
Teil Kroatiens stellten die Autoren fest, dass die Einzelplenterung nicht die
günstigste Betriebsform für alle ökologisch-wirtschaftlichen Waldtypen und- Subtypen
ist. Einigen ökologisch-wirtschaftlichen Waldtypen und- Subtypen würde ein
gruppenweiser oder horstweiser Plenterbetrieb besser entsprechen. Im Aufsatz wurde
das Auszeichnungsverfahren beim gruppen- und horstweisen Plenterbetrieb dargestellt,
welches im folgenden besteht:


1.
Der Hiebssatz wird für jede Abteilung getrennt bestimmt und soll nicht überschritten
werden.
2.
In der Abteilung gelangen zur Auszeichnung kranke und beschädigte für den
weiteren Wuchs und Zuwachs untaugliche Stämme; die derart ausgezeichnete
Masse wird vom Hiebsetat abgezogen.
3. Der Rest des Hiebsetats wird in den Gruppen und Horsten realisiert
— welche mehr als 50°/o der hiebsreifen Stämme enthalten;

in welchen die Lichtstellung der Baumkronen zwecks Verjüngung notwendig
ist;
— zwecks Bestandesformung;
— worin die Durchforstungen durchgeführt werden sollen.
Die Priorität bei der Auszeichnung haben die Gruppen und Horste
— mit natürlichem Anwuchs,
— mit grösserem Anteil der hiebsreifen Stämme,
— mit grösserem Anteil der Wertstämme bei der Bestandesformung.
Vermitels eines solchen Auszeichnungsverfahrens steigert man die Leistung der
Waldarbeiter, Fuhrmänner und der Packtiere mit Rücksicht auf die Konzentration
der hiebsreifen Masse innerhalb der Abteilung, und man vermindert den Zeitaufwand
des hochqualifizierten Forstpersonals während der Auszeichnungsarbeit.