DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 22 <-- 22 --> PDF |
PRILOG NAČINU DOZNAKE STABALA KOD PREBORNOG GOSPODARENJA Dr DRAŽEN CESTAR i ing. VLADIMIR HRENT Iz Instituta za šumarska istraživanja Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu I. Uvod Na području Hrvatske nalazi se oko 320.000 ha u kojima se gospodari prebornim načinom a to je 16 % od ukupne površine šuma. Dosada su se na tem području najvećim dijelom provodile preborno-stablimične sječe. Na temelju naših istraživanja u okviru radova na određivanju tipova šuma i šumskih staništa jednog dijela zapadne Hrvatske utvrđeno je da takvo gospodarenje ne odgovara svima ekološko-gospodarskim tipovima i podtipovima. U nekima bolje bi odgovarao grupimični ili skupinasti način prebornog gospodarenja,. Primjenom navedenih načina gospodarenja normalno je da dolazi i do promjene kod provedbe doznake u sastojinama. II. Način doznake U ovom prikazu nećemo razmatrati preborno stablimičnu doznaku jer se ona dosada obavljala u sastojinama s prebornim gospodarenjem, i dobro je poznata. Cilj nam je prikazati tehniku doznake stabala kod grupimičnoga i skupinastog načina gospodarenja. Navedeni načini gospodarenja i njihove prednosti opisani su u našim prijašnjim radovima (Cestar—Hren 1960—1967). Kao prvo pitanje kod grupimičnoga i skupinastog gospodarenja nameće nam se potrajnost prihoda i određivanje etata. Za pojedini odjel određuje se etat prema dosadašnjim metodama te se ne smije prekoračiti isto kao ni kod stablimične doznake. Tako određeni etat realizira se doznakom: 1. Bolesnih i oštećenih stabala,, nesposobnih za daljnji rast i normalno prirašćivanje; 2. U grupama i skupinama gdje ima više od 50. % zrelih stabala. Zrelima smatraju se takva stabla koja imaju prsni promjer jednak, veći ili za jedan debljinski stepen manji od promjera određene sječive zrelosti; 3. U grupama i skupinama sa svrhom razmicanja krošanja radi pomlađivanja, oblikovanja i proreda. Redoslijed radova kod doznake je slijedeći: Ovaj su rad financirali Savezni fond za financiranje naučnih djelatnosti, Republički fond za naučni rad i Poslovno udruženje šumsko privrednih organizacija Zagreb. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 23 <-- 23 --> PDF |
a) U odjelu se izvrši doznaka stabala, navedenih pod tačkom 1. Tu doznaku može vršiti i pomoćno tehničko osoblje. Prilikom takve doznake radi se skica grupa i skupina: — s više od 50´% zrelih stabala, s naznakom približne veličine grupe ili skupine te opisom i ocjenom prirodnog pomlatka, ukoliko ga ima; — gdje se treba vršiti razmicanje krošanja radi pomlađivanja, (pripravni sjek); — za oblikovanje sastojina; — gdje se trebaju vršiti prorede. b) Od ukupno obračunatog etata odbije se masa doznačenih stabala pod tačkom 1. Ostatak etata realizira se doznakom u grupama i skupinama, opisanim pod tačkom 2 i 3; c) Razmatranjem napravljene skice i njezina opisa na osnovu stanja odjela stručnjak već u uredu odlučuje gdje će prvenstveno vršiti daljnju doznaku. Prilikom prijelaska na grupimični i skupinasti način gospodarenja — a s obzirom na stanje naših sastojina u kojima je već kroz dulji vremenski period vršena stablimična sječa — skoro i neće biti površina za proređivanje. Također će biti vrlo malo grupa i skupina gdje bi se trebalo vršiti razmicanje krošanja (pripravni si jek). Prevladavat će, uglavnom, grupe i skupine zrelih stabala tj. grupe i skupine gdje treba provesti oblikovanje (naročito u čistim bukovim sastojinama). Zbog toga ćemo se zadržati na zadnje navedenim grupama i skupinama te detaljnije obrazložiti kriterije za njihov izbor. Prilikom izbora grupa i skupina s više od 50% zrelih stabala prvenstvo kod doznačivanja imaju — one gdje postoji prirodni pomladak koji odgovara cilju gospodarenja, — one grupe koje imaju približno najmanji promjer kruga jedne visine domi nantnih stabala, i one skupine koje imaju približno najmanji promjer kruga dvije, a najviše tri visine dominantnih stabala. Racionalna površina prirodnog pomlatka koji treba oslobađati je oko 5 ara, a visina do 75 cm. Pomladak treba imati gustoću od najmanje 3—4 biljke na 1 m2. Mladi naraštaj, viši od 1,30 cm može se oslobađati samo ako je dobre kvalitete i gust. Može se osloboditi i pomladak na površini koja je manja od 5 ara (minimum 1 ar) ako je vrlo gust, a biljke lijepe i kvalitetne, ali se pomladna površina mora proširiti do određenog promjera grupe ili skupine te nadopuniti sadnjom. Ukoliko nema dovoljno grupa i skupina s osiguranim prirodnim pomlatkom, za doznaku će se izabrati grupe i skupine zrelih stabala bez njega. Prioritet imaju grupe i skupine s većim postotkom zrelih stabala. U takvim grupama i skupinama treba nakon sječe izvršiti sadnju 3—4 godišnjih biljaka četinjača. Saditi treba 6.000 biljaka na 1 ha. U grupama i skupinama zrelih stabala doznačuju se sva stabla iznad taksacijske granice, a u mješovitim sastojinama listača i četinjača stabla listača i ispod taksa ci jske granice. Grupe i skupine za oblikovanje biraju se prema učešću kvalitetnih stabala. Oblikuju se prvenstveno takve grupe i skupine gdje je veće učešće kvalitetnih stabala. Izbor grupa pod tačkom 2 i 3 svakako treba obaviti visoko-kvalificirano stručno osoblje. 453 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Kod izbora grupa i skupina za doznaku mora se voditi računa da budu podjednako raspoređene po cijelom odjelu. Njihov raspored će također utjecati — ma da u manjoj mjeri — na određivanje prioriteta grupa i skupina za doznaku. Načinjene skice treba sačuvati u arhivi jer će poslužiti pri kasnijem radu prilikom pošumljivanja, njege, čišćenja i proreda. Skice će poslužiti nakon isteka ophodnjice i za lakši izbor grupa i skupina koje još nisu došle na red prilikom prve doznake. III. Razmatranje o predloženom načinu doznake Gospodarenje u grupama ili skupinama s prirodnim obnavljanjem — kombinirano s unošenjem sadnica četinjača — poboljšat će stanje sastojina te dati veću i vredniju drvnu masu. Vrijeme koje utroši visokokvalificirano stručno osoblje kod ovakvog načina doznake iznosi svega V3 terenskog vremena koje se utroši kod stablimične doznake i to iz slijedećih razloga: — doznaku bolesnih i oštećenih stabala može obaviti pomoćno tehničko osoblje, — prilikom doznake grupa i skupina zrelih stabala dovoljno je označiti bojom samo granicu površine unutar koje se moraju doznačiti sva stabla, — u grupama i skupinama za oblikovanje označiti bojom samo stabla koja ostaju u sastojini kao kvalitetna i koja treba favorizirati. Takvim načinom skraćuje se vrijeme doznake i povećava produktivnost visokokvalificiranoga stručnog osoblja. Sječa i izrada približno 80 % drvne mase etata koncentrira se na nekoliko mjesta u odjelu. Takvo sažimanje sječive mase na malu površinu pojeftinjuje sječu, izradu, privlačenje i iznos. Radniku na izradi sječine smanjuje se neproduktivni hod prilikom traženja doznačenih stabala, što je neizbježno kod stablimične sječe. Kod privlačenja trupaca i iznošenja prostornog drva mogu se unaprijed odrediti vläke i putevi, da se što manje oštećuje prirodni pomladak. Skraćuje se put privlačenja te iznošenja i umanjuje neproduktivno vrijeme za pronalaženje trupaca i prostornog drva. Također je lakša kontrola izrade, privlačenja i iznošenja drvnih sortimenata. IV Zaključak Na temelju navedenoga možemo donijeti slijedeće zaključke: 1. Kod grupimične i skupinaste doznake potrajnost prihoda u odjelu je zagarantirana jer je visina sječa ograničena etatom; 2. Redoslijed realizacije etata je slijedeći: — prvo se doznačuju bolesna i jako oštećena stabla, -»— preostali dio etata realizira se u grupama i skupinama zrelih stabala te grupama i skupinama za oblikovanje; 3. Kod doznake imaju prioritet grupe i skupine — s prirodnim pomlatkom, — s većim postotkom zrelih stabala, — s većim postotkom kvalitetnih stabala kod oblikovanja. Takvim načinom doznake povećava se produktivnost šumskih radnika, kirijaša i samaraša s obzirom na koncentraciju sječive mase unutar odjela te se smanjuje vrijeme rada visokokvalificiranog stručnog osoblja prilikom doznake. 454 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 25 <-- 25 --> PDF |
LITERATURA Bertović S., Cestar D. i Pelcer Z.: Prilog poznavanju proizvodnih mogućnosti bukve s jelom (Fagetum croat. abietetosum Horv.) na Ličkoj Plješevici, Radovi, H/5, Zagreb 1966. Bertović S., Cestar D., Glavač V., Hren V., Kovačević Z., Martin o- vi ć J.: Tipološke značajke šuma gospodarske jedinice Brod na Kupi, Zagreb 1964. (U pripremi za štampu) Cesta r D.: Prirast i vrijeme prijelaza s obzirom na način gospodarenja, Šum. list, 5/6, 1960. Cesta r D.: Prirast smreke u šumama gorskog i pretplaninskog područja Hrvatske, Radovi, IH/7, Zagreb 1967. Cesta r D., Hre n V.: Prilog definiciji sastojinskih oblika gospodarskih šuma, Šiim. list, 5/6, 1967. Hre n V.: Odnos debljinske i visinske distribucije stabala u čistim sastojinama bukve nekih biljnih zajednica jugozapadne Hrvatske, Šum. list, 5/6, 1967. Leibundgu t H.: Razmatranja uz primjenu metoda prebiranja i grupimičnog gospodarenja u šumama Jugoslavije, Nar. Šumar 1958. Leibundgu t H.: Grundlagen der Bestandserziehung. Der praktische Forstwirt 87/1951. Leibundgu t H.: Über das Waldbauliche Erziehungsprinzip, Schw. Lehrerzeitung, 1948. Šafa r J.: Oplodna ili preborna sječa u bukovim šumama, Šum list, 9/10, 1962. Šaf ar J.: Uzgajanje šuma ,Zagreb 1963. EIN BEITRAG ZUM AUSZEICHNUNGSVERFAHREN IM PLENTERWALDSYSTEM Zusammenfassung Auf Grund der Untersuchungen der Wald- und Standortstypen im nordwestlichen Teil Kroatiens stellten die Autoren fest, dass die Einzelplenterung nicht die günstigste Betriebsform für alle ökologisch-wirtschaftlichen Waldtypen und- Subtypen ist. Einigen ökologisch-wirtschaftlichen Waldtypen und- Subtypen würde ein gruppenweiser oder horstweiser Plenterbetrieb besser entsprechen. Im Aufsatz wurde das Auszeichnungsverfahren beim gruppen- und horstweisen Plenterbetrieb dargestellt, welches im folgenden besteht: 1. Der Hiebssatz wird für jede Abteilung getrennt bestimmt und soll nicht überschritten werden. 2. In der Abteilung gelangen zur Auszeichnung kranke und beschädigte für den weiteren Wuchs und Zuwachs untaugliche Stämme; die derart ausgezeichnete Masse wird vom Hiebsetat abgezogen. 3. Der Rest des Hiebsetats wird in den Gruppen und Horsten realisiert — welche mehr als 50°/o der hiebsreifen Stämme enthalten; — in welchen die Lichtstellung der Baumkronen zwecks Verjüngung notwendig ist; — zwecks Bestandesformung; — worin die Durchforstungen durchgeführt werden sollen. Die Priorität bei der Auszeichnung haben die Gruppen und Horste — mit natürlichem Anwuchs, — mit grösserem Anteil der hiebsreifen Stämme, — mit grösserem Anteil der Wertstämme bei der Bestandesformung. Vermitels eines solchen Auszeichnungsverfahrens steigert man die Leistung der Waldarbeiter, Fuhrmänner und der Packtiere mit Rücksicht auf die Konzentration der hiebsreifen Masse innerhalb der Abteilung, und man vermindert den Zeitaufwand des hochqualifizierten Forstpersonals während der Auszeichnungsarbeit. |