DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 52     <-- 52 -->        PDF

PRILOG SRAŠCIVANJU KORIJENJA I AKUMULACIJE
RADIOAKTIVNOG IZOTOPA FOSFORA (P*2) U LISCU, DEBLU
I KORIJENU POLJSKOG JASENA (Fraxinus angustifolia Vahl)
U STADIJU MLADIKA


Dr BRANIMIR PRPIĆ


(Iz Katedre za uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu)


1. UVOD I PROBLEMATIKA
Fiziološko srašćivanje korijenja jedne vrste šumskog drveća dovodi nas do
zaključivanja da je sastojina, grupa ili skupina drveća, koju čini dotična vrsta,
niz međusobno povezanih jedinki. Sječa stabla kojega je korijenje sraslo s korijenjem
susjednih stabala ima za posljedicu povećanje njihova korijenova siste^
ma, a time, vjerojatno, i povećanje njihova prirasta.


Istraživanje srašćivanja korijena drveća kao važne pojave fiziološke koakcije
proučavalo je do danas više istraživača. KRAMER i KOZLOWSKI (1960) navode
takva istraživanja La RUEA (1936, 1952), KUNZA i RIKERA (1955), BORMANA
(1957), GARNERA (1958) i BESKARAVAINYA (1958).


MAJER (1961) ustanovio je da srašćuje korijenje susjednih stabala obične
smrče, sitkanske smrče, obične jele, evropskog ariša, običnog bora, običnog graba,
bukve, hrastova, bijele topole i bagrema.


JAROSLAVCEV (1961) je utvrdio visok postotak srašćivanja korijenja kod
limbe, a PODZOROV (1962) nalazi u mladim kulturama običnog bora neznatan
postotak srašćenog korijenja.


ZYRJAEV (1963) je proučavao uzajamni odnos vrsta u mješovitim sastojinama
pomoću radioaktivnog izotopa fosfora (P:)2) i došao do zaključka da postoji
premještanje izotopa između susjednih stabalaca iste porodice (Pinaceae), ali
različitih rodova (Picea — Larix, Pinus — Larix). To je značajna pojava koja
zahtijeva daljnje proučavanje.


FENTON (1965) je utvrdio srašćivanje korijenja između susjednih stabala
američkog likvidambara.
I kod nas se dosta rano upozorilo na pojavu srašćivanja korijenja šumskog
drveća (ŠAFAR 1955, 1963, SIMUNOVIĆ 195,8).


Sa stanovišta uzgajanja šuma vrijedilo bi utvrditi:
— kod kojih vrsta drveća srašćuje korijenje susjednih stabala;


—
u kojoj dobi, tj. u kojem razvojnom stadiju sastojine i kod koje gustoće sastojine
nastupa spomenuta pojava u većem postotku i
Taj je pokus financirao Institut za šumarska istraživanja Šumarskog fakuleta
Sveučilišta u Zagrebu.