DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE GODIŠTE 92 SIJEČANJ—VELJAČA GODINA 19G8. 0 EKONOMIČNOSTI PRIMJENE FOTOGRAMETRIJE U ŠUMARSTVU Prof. đr ZDENKO TOMASEGOVIC, Zagreb Svrha naših razmatranja neće biti verbalno dokazivanje o svrsishodnosti primjene fotogrametrije. Smatra se da je jedva moguće pretpostaviti da još postoje institucije ili pojedinci, koje bi trebalo uvjeravati u tu svrsishodnost (7). Nastojat ćemo pokazati koliki je stupanj ekonomičnosti kod primjene fotogrametrije u šumarstvu bez pretenzije da se jednostavnim računskim operacijama postigne definitivan sud. Smatramo da naši izvodi mogu — na osnovu dosada poznatih iskustava kod nas i u svijetu — ipak signifikantno dati putokaz o stupnju povećanja produktivnosti rada u onim djelatnostima u šumarstvu gdje se traže kartografski podaci. I Kad se izlaže problem ekonomičnosti primjene fotogrametrije u šumarstvu potrebno je bar u kratkim crtama ukazati na područja te primjene. Najstarija, gotovo 5 decenija stara, je primjena fotogrametrije na području uređivanja šuma. Uređivač šuma našao je višestruku korist od aerosnimaka kako u pogledu fotointerpretacije tako i u pogledu kartografskih radova (kartiranje unutrašnjeg razdjeljenja, prosjeka, vodotoka, puteva, vanjskih međa itd.). Prema Baumannu (1) prije svoje djelatnosti na terenu taksator će uz pomoć mozaika ili stereoredova dobiti objektivna saznanja o šumi, koja se ima urediti. Na asambliranim aerosnimcima on dobiva uvid u karakteristične odnose revira. On upoznaje reljef, mrežu vodotoka, te manje ili više sastojinske oblike, načine gospodarenja, prostorni raspored gospodarski važnijih vrsta drveća, smjese drveća po sastojinama, udio čistina, uzrast sastojina, te putnu mrežu. U pogledu organizacije uređajnih radova treba istaknuti da prethodan studij sadržaja aerosnimaka doprinosi potrebnim predodžbama i omogućuje racionalnije kretanje šumom. Takva prethodna studija bit će od ´koristi i za izlučivanje sastojina, koje će se vjerojatno najčešće definitivno obaviti nakon obilaska na terenu. Kod obilaska šume u prirodi taksator treba preispitati dojmove, koje je stekao fotointerpretacijom u sobi. To provjeravanje se odnosi ne samo na pitanje pridolaska pojedinih vrsta nego i na pitanje sastojinskih oblika naročito u vezi sa podstojnim sastojinama. Ova faza radova na terenu ima svoju prak |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 4 <-- 4 --> PDF |
tičnu vrijednost, ali i novo, daljnje sticanje iskustava za buduće radove. Komparacija prirode i slikovnog sadržaja aerosnimaka treba biti podrška taksatoru kod donošenja budućih zaključaka prigodom sobne fotointerpretacije. Nakon terenskog obilaska prigodom donošenja odluke o definitivnom izlučivanju sastojina i opisu sastojina kod sređivanja dojmova aerosnimak se pokazao kao korisno pomagalo, a u težim planinskim regijama gotovo kao isključiva podloga. SI. 1. Stereotop (C. Zeiss, Oberkochen) Podaci o prostornoj raščlanjenosti šume te ostali topografski detalji označe se direktno na aerosnimku (»punktiranjeiru) kakvom olovkom u boji ili na proziran materijal stavljen povrh snimka. Ovako´ označeni šumski i ostali topografski detalji prenose se u uredu instrumentalnom, poluvizuelnom ili vizuelnom metodom u šumsko gospodarske karte, koja na osnovu recentnih podataka postaje maksimalno pouzdana podloga za daljnja gospodarska projektiranja. Ako postoje linije, koje se nisu preslikale (putevi zastrti starijim, sklopljenim sastojinama, granice pojedinih odsjeka i si.) trebat će se snimati dopunskim mjerenjima busolnim teodolitom, geodetskim stolom ili sličnim instrumentarijem. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Konačno i kod definitivnog sastava (čistopis) uređajnog elaborata, koji se izrađuje — prostorno uzevši — daleko od šumskog objekta, pokazat će se aerosnimak kao odlično pomagalo. Uvid u optički stereomodel vraća taksatora na lice mjesta i doziva mu u svijest potrebne, a zaboravljene, detalje. Kod određivanja drvnih masa ne možemo (odnosno izuzetno) očekivati — bar za evropske prilike — direktnu pomoć za utvrđivanje onako pouzdanih elemenata drvnih masa sastojina kako ih daju dendrometrijske metode, ali indirektne koristi su i tu očite. Aerosnimci pomažu za racionalnije i svrsishodnije terenske dendrometrijske izmjere i to na slijedeći način. Taksator će uz pomoć aerosnimaka — i to prema danim okolnostima gdje se tako može i treba raditi — moći odrediti one sastojine, koje će se morati podvrći potpunom klupiranju (npr. heterogene, nejednolične sastojine). Za ostale sastojine — ili bar za većinu tih sastojina — taksator će moći odlučiti o tome da li je moguće određivanje drvnih masa statističkim metodama (pruge, krugovi ili slični uzorci) ili će biti dovoljna okularna procjena masa ili će se te metode kombinirati sa metodom potpunog klupiranja (dvoslojne sastojine). Drvna masa pričuvnih stabala može se odrediti na taj način da se u stereomodelu izbroje ta (dobro uočljiva) stabla, da se terestrički odredi prosječna masa takvih stabala te množenjem sa brojem stabala dobije drvna masa pričuvaka. Često se dapače unutar jednog revira neki tipovi sastojina (po svom bonitetu staništa, starosti i načinu gospodarenja) ponavljaju, pa su komparabilni i po dendrometrijskim elementima. U takvom slučaju je i podatak dobiven egzaktnim metodama na »kazalnim« sastojinama prenosiv na te druge, po navedenim parametrima slične, sastojine i to one, koje su pomoću aerosnimaka pronađene kao slične. Za ovaj slučaj (i to kod ekstenzivnih izmjera ili za mlađe ili srednjedobne teško pristupačne sastojine) potrebno je za ovakav postupak po analogiji dovoljno iskustvo, poznavanje lokalnih ekoloških uvjeta i sigurnost u fotointerpretaciji, koja dolazi kroz stalnu primjenu aerosnimaka. Značajno područje primjene fotogrametrije u šumarstvu nalazi se u domeni tipoloških istraživanja odnosno kartiranja šumskih staništa pojedinih regija. Naravno i ovdje će biti potrebna racionalna kombinacija fotointerpretacije i terestričkog rada već i prije kartiranja za koje će onda aerosnimci imati odlučujuću ulogu. U području kartiranja šumski h staništ a aerosnimak već u početku daje istraživaču povoljan uvid za veće regije kako u geomorfološkom, geološkom, opće topografskom (distribucija kultiviranog zemljišta, naselja, pute vi, vodotoci) tako i vegetacijskom pogledu. Prvo, grubo raščlanjivanje staništa po spomenutim elementima, te uz pomoć lokalnih orografskih elemenata (ekspozicija, inklinacija, nadmorska visina) moći će iskusni stručnjak obaviti uz pomoć aerosnimaka još i prije izlaska na teren. Kod tog prethodnog raščlanjivanja može uočljivi vegetacijski pokrov i njegovo stanje (stupanj i način sklopljenosti, visinski uzrast, krošnje i si.) dati mogućnosti za razlikovanje vlažnijih staništa, mineralnim sastojcima bogata tla, pa nadalje suha, zamočvarena, devastirana staništa itd., premda samo tlo pod takvim sastojinama neće biti direktno uočljivo. Za formiranje daljih zaključaka bit će i kod ovih radova potrebno izvršiti istraživanja na terenu. Aerosnimak je tipologu ukazao na razlike, koje se moraju terenskim radom i obilaskom dokazati. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Ukoliko kartiranje šumskih staništa uslijedi prije uređajnih radova, Što bi trebalo biti pravilom, tada će — kako to ističe H. Baumann — aerosnimci (npr. u formi stereoredova) stručnjaku u tim, njemu možda potpuno stranim, revirima odlično poslužiti kod predradnji u uredu i kod kretanja na terenu. Svoja zapažanja u vezi sa pojedinim jedinicama ucrtavat će neposredno na aerosni- Sl. 2. Autograf Wild A-6 mak i to najbolje punktiranjem, zaokružujući odgovarajuće detaljne linije. Definitivno kartiranje (unašanje) u signaturne karte obavit će naknadne u uredu kakvim prikladnim instrumentom (kao npr. onim u si. 3). U praksi uprav e šum a aerosnimci se pokazuju kao pomagalo kod planiranja pošumljavanja ili iskorišćivanja (vođenje sječa, izvoz), planiranje izgradnje putne mreže, kod ustanovljivanja šteta nastalih od elementarnih nepogoda (vjetrovi, snjegolomi, štete od insekata, požara), planiranje i uređenje lovnih revira, uočavanje ero-zionih pojava, za hidrotehničke zahvate (odvodnjavanja, navodnjavanja) itd. S obzirom na općenito postignute uspjehe i još velike neiskorištene mogućnosti kod projektiranja komunikacija potrebno je nešto reći o tom obliku iskorišćivanja aerosnimaka. Bez obzira da li se radi o cestama, trasama žičara, traktorskim ili konjskim vlakama aerosnimci mogu poslužiti kako u fazi generalnog projektiranja tako i kod izrade izvedbenih projekata.. Bogati sadržaj stereoskopskog modela daje podatke kako o reljefu zemljišta — koji je temelj za projektiranje u geo |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 7 <-- 7 --> PDF |
metrijskom smislu — tako i podatke o rasprostranjenosti gospodarskih jedinica, te o njihovom stanju. U vezi sa tim karakteristikama lako i pouzdano se može obaviti generalno lociranje komunikacija. Stereomodel omogućuje da se izmjere pojedini nagibi odlučni pri projektiranju. Geološke i pedološke pojedinosti mogu se kod toga direktno ili indirektno samo procijeniti. Sigurnije od toga je uočavanje vodenih tokova ili zaključivanje na vlažnost tla. Izvedbeni projekt tražit će više rada. Za tu svrhu bit će među ostalim potrebna izrada planova ili karata sa slojnicama te terenska istraživanja. Slojnice, koje će nastati kartiranjem preko krošanja šumskog drveća, neće unutar starih sklopljenih sastojina sadržavati mikroreljef. Pouzdanost takvih slojnica (6) ovisna je o nizu parametara kao što su: uzrast sastojina (to bolje što su sastojine mlađe), o načinu gospodarenja (pitanje sklopa), o sezoni snimanja, o tipovima šuma o stupnju zasjenjenosti tla, te se prema G. Schultzu za mjerila planova, koja su krupnija od 1 :10.000, može izraziti srednjom slučajnom pogreškom slojnica, koje neće premašiti iznos od ± 3 m. Kao prvi korak kod projektiranja komunikacija (5) studijem aerosnimaka smatra se da je utvrđivanje prostora na kome se gradnje mogu izvesti: dakle eliminacija prostora, koji ne dolaze u obzir. Za intenzivnije radove u tom smislu upotrebljavaju u praksi u raznim zemljama svijeta osim samih snimaka i topografske karte (mjerila 1 :50.000 postojeće ili nove izrađene na osnovu aerosnimaka). Nakon prvog lociranja varijanti slijedi njihova provjera sa geodetskog i pedološkog aspekta. U drugoj fazi (pređprojekt) potrebni su planovi sa slojnicama u mjerilu 1 : 5000 ili krupnijim za pojaseve onih varijanti, koje su došle u uži izbor za izvedbu. Osim slojnica kartiraju se naravno kod toga iz aerosnimaka i oni topografski i šumski detalji, koji su odlučujući za izgradnju komunikacija. U trećoj fazi (za puteve javnog saobraćaja) izrađuju se (SAD, Švedska, SR Njemačka) planovi sa slojnicama u mjerilu 1 : 1000, ili krupnijem, na osnovu aerosnimaka samo najužeg područja (strip map) eksponiranih u razmjerno krupnom mjerilu (1 :5000 ili krupnije). * Nabrojene mogućnosti primjene realiziraju se širom svijeta, a ponešto i kod nas. Kolika je ušteda vremena i novaca za te razne oblike primjene malo je poznato .premda je očita. Ni mi ne raspolažemo s podacima o ekonomičnosti za te razne oblike primjene. Ono što je relativno lakše odredivo to je stupanj ekonomičnosti kod primjene fotogrametrije za kartografske svrhe. U tom pogledu raspolaže se sa podacima, koji ukazuju na stupanj ekonomičnosti primjene fotogrametrije. U našem daljnjem izlaganju i mi bismo se ograničili samo na pitanje ekonomičnosti na području na korne je taj podatak moguće numerički utvrditi, a to su prije svega kartografski radovi kod šumsko-uređajnih radova odnosno kartografski radovi u vezi s tipološkim istraživanjima. II Prije nego li razmotrimo pitanje ekonomičnosti primjene fotogrametrije u šumarstvu, prema našim podacima kojima raspolažemo za naše prilike, osvrnimo se ukratko najprije na neka općenita iskustva u svijetu u pogledu eko |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 8 <-- 8 --> PDF |
nomičnosti tzv. geodetske fotogrametrije, dakle one djelatnosti kojoj je cilj dobivanje geodetskih planova ili karata na osnovu aerosnimaka (katastar, komasacije, topografske karte, podloge za razne inženjerske projekte itd.). Treba razlikovati troškove aerosnimanja od troškova restitucije (troškovi izrade planova ili karata). A) Kod troškova za aerosnimanje dolaze u obzir: amortizacija za avione kojima se vrši snimanje zajedno sa specijalnim uređajima, amortizacija aerofotokamera, cijena fotomaterijala, plaće pilota i fotografa, održavanje aviona, te troškovi u vezi s fotolaboratorijem. Veličine pojedinih faktora s kojima tu treba računati ne malo ovise o formatu i mjerilu snimaka odnosno gotove karte, o prikladnosti upotrebijenog aviona, o iskustvu i uvježbanosti pilota i fotografa, o položaju aerodroma u odnosu na područje, koje se ima snimati, o veličini snimanog objekta, o vremenskim prilikama (čekanje na povoljni dan za snimanje), te stupanj organiziranosti pri aerosnimanju. Nabrojeni faktori mogu djelovati na taj način da se istim gore navedenim troškovima cijena koštanja snimanja jedinice površine smanjuje (širokokutna kamera, dobro izvježbani piloti i fotografi, veći objekti, povoljne atmosferske prilike, veći stupanj organizacije radova itd.) ili povećava (normalnokutna kamera, snimanje malih ili nesuvislih površina, nepovoljna sezona snimanja, vibracije aviona uslijed nesinhronog rada motora aviona itd.). Za naše prilike za pitanje ekonomičnosti kod aerosnimanja direktno je zainteresiran u prvom redu izvršilac aerosnimanja, a to je aerofotogrametrijski odsjek Vojno Geografskog Instituta. Općenito uzevši poznavanje nabrojenih faktora sa strane naručioca trebalo bi imati ipak utjecaja na cijenu koštanja aerosnimaka za jedinicu površine. Kod postavljanja zadataka treba voditi računa maksimalno o onim pobrojanim faktorima za koje je to sa strane naručioca moguće. Za naša daljnja razmatranja raspolažemo sa podacima, koji se odnose na god. 1967. Vojni geografski institut (V. G. I.) vrši nova aerosnimanja uz cijene, koje se odnose na 1 ha (i to kod površina većih od 50 fem2) kod mjerila 1 :30.000 uz cijenu od 50 st. Din, kod M. 20.000 uz cijenu od 150 st. Din te kod M. 10.000 uz cijenu od 300 st. Din, podrazumijevajući kod mjerila aerosnimanja 1 :30.000 i izradu kontaktnih kopija na fotopapiru, a u slučaju mjerila 1 : 20.000 i 1 :10.000 aerosnimanje sa izradom diapozitiva i fotoskica.* No često smo u takvom položaju da je za neko područje aerosnimanje obavljeno1 već ranijih godina pa ukoliko V. G. I. stavlja na raspoloženje fotograme cijena je po 1 ha znatno manja. (Primjera radi: dosada najveća cijena za fotograme na fotopapiru za već ranije snimljena područja iznosila je u god. 1965. za mjerilo 1 : 8000 40 Din po ha, ujedno dosadašnji ekstrem; a za mjerilo 1 :12.500 ta je cijena iznosila dosada 6 st. Din). Za mjerilo 1 : 20.000, koje praktički najčešće dolazi u obzir za mjerne i interpretativne radove u našem, šumarstvu dosada nije trebalo računati sa cijenom većom od 10 st. Din po ha, i to zato što je aerosnimanje u cjelini bilo plaćeno po ranijem investitoru. S takvim činjenicama mogli smo uvijek do danas računati kad je V. G. I. arhivirao negative ranijih aerosnimanja. * Strogo uzevši ovaj bi podatak prema statistici Zavoda za fotogrametriju Zagreb trebalo povisiti za oko l(P/o s obzirom na to da je uz novo aerosnimanje potrebna i signalizacija mreže postojećih geodetskih tačaka. Povećanje od ltf°/o izračunali smo na osnovu pretpostavke da na svakih 400 ha otpada po 1 trigonometrička tačka i da će se te većinom (uz prisustvo inženjera i dva figuranta) morati unutar šume signalizirati na stablima. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Kad je u pitanju da li izvršiti novo aerosnimanje nekog šumskog područja ili koristiti stare snimke onda treba postupiti od slučaja do1 slučaja vrlo oprezno. Postavlja se ovdje pitanje kako dugo ostaje aerosnimak aktuelan ili drugačije: kada zastaru je aerosnimak. Odgovor na ovo pitanje ovisi o tome da li će aerosnimci služiti za interpretaciju ili izradu šumsko gospodarskih planova, a naročito o tome da li su u međuvremenu nastupile kakve promjene u prostornom redoslijedu pojedinih uređajnih jedinica izazvane iskorišćivanjem ili šumskim štetama. Ima primjera gdje se kod nesmetanog razvoja sastojina i normalnog gospodarenja mogu upotrebljavati i za uređaj ne radove (šumsko gospodarska karta) aerosnimci stari čak 10 pa i do 20 godina. Ako je naprotiv nedugo iza aerosnimanja uslijedilo veliko oštećenje na sastojinama (vremenske nepogode, štete od požara i si.) mogu aerosnimci »stari« samo 2 godine već biti neuporabivi tako, da će biti potrebno novo aerosnimanje. B) Troškovi restitucije (izrade planova ili karata) sadrže plaće restitutora, amortizaciju restitucionog instrumenta, te troškove za radove između aerosnimanja i restitucije (određivanje čvrstih tzv. orijentacionih tačaka, topografska i specifična interpretacija sadržaja aerosnimaka). Za prosuđivanje ove faze odlučni su faktori kao što su: svrha i mjerilo^ plana ili karte (topografska karta, katastarski plan, podloga za projektiranje komunikacija), te u vezi s time tačnost, pa izrazitost terenskog reljefa (visoko gorje, sredogorje itd.), gustoća detalja, opseg geodetskih predradnji (orijentacione tačke), te opseg naknadnih radova (nadopune, revizije stanja u prirodi, prikupljanje naziva i si.). Kao aproksimativni mogu se prema (4) uzeti kao prosječni satni efekti za samu restituciju (situacija + konfiguracija, bez terenskih radova, te bez iscrtavanja) mk Es = ha (1) 1000 za restituciju na tzv. prvorazrednim i drugorazrednim instrumentima (vidi i si. 2 i si. 3) gdje je mk modul (nazivnik) mjerila kartiranja 1 : m/c. Kod izrade fotoplanova metodom objektivno optičkog redresiranja satni efekat se može aproksimativno izraziti sa mk Es = ha (2) 50 Za potrebe šumarstva širom čitavog svijeta vrlo se mnogo služe metodom subjektivno optičkog redresiranja primjenom raznih tipova aeroprecrtavača od kojih je jedan prikazan u si. 4. Kod izrade situacionih planova odnosno šumsko gospodarskih karata može se prema (4) očekivati višestruki satni efekat od onoga izraženog formulom (2). U SR Hrvatskoj možemo godinu 1955. smatrati početkom sistematske primjene fotogrametrije za potrebe katastarskog premjera. Premda sa skromnim iskustvima ipak se već u prve dvije godine rada na izradi katastarskih planova u mjerilu 1 : 2500 i djelomično u 1 : 1000, a uz pomoć aerosnimaka približnog mjerila 1 :11.000 ili 1 :12.500 kartiranjem na autografima Wild A-7 i A-8 i |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 10 <-- 10 --> PDF |
osjetio znatan skok u pogledu ekonomičnosti u usporedbi s tahimetrijskom metodom. Usporedba ukupne cijene koštanja terenskih i kancelarijskih radova za fotograme trijsku i tahimetrijsku metodu (ne uzimajući u obzir radove na izvlačenju detalja na dobivenim planovima, te daljnje radove, jer su ti radovi identični za fotogrametrijsku i tahimetrijsku metodu) pokazuje da se javlja relacija 1:3 u korist fotogrametrije. Fotogrametrijskom metodom obrađena su bila: l ! SI. 3. Aviograf B-8 Wild a) brdovito područje od 7900 ha sa 5700 kat. čestica sa 60Q/o šumskih površina, b) 1030 ha krškog područja sa 3635 kat. čestica i c) područje od 23.600 ha sa oko 50.000 kat. čestica također krškog terena sa oko 20°/o šumskih površina, a za usporedbu su bila uzeta 6 radilišta na kojima se radilo tahimetrijskom metodom s kartiranjem u mjerilu 1 : 2000 i 1 :1000. Sličnim podacima raspolažemo i sa ostalih područja Jugoslavije. Kod promatranja ekonomičnosti primjene fotogrametrije treba uzeti u obzir: a) da se mjerilo snimanja odabere najmanje moguće, koje će omogućiti ispunjenje zadatka. U geodetskoj fotogrametriji kod relativno visokih zahtjeva « |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 11 <-- 11 --> PDF |
uzima se kao aproksimativan odnos modula mjerila snimanja (ms) i modula (mk) mjerila kartiranja približno po jednadžbi ms = 250 K^räk (3) ukoliko je fotografski postupak u cjelini izveden na standardnom nivou. Uzme li se m/L = 10.000 to je ms = 25.000. Ovaj modul kod ovog mjerila (1 : 25.000) uzet će se nešto manji, kao što bi se kod malih modula (.2000, 2000 ....) mogao iz razloga ekonomičnosti uzeti nešto veći. Ovo razmatranje vrijedi i za potrebe šumarstva. Za izradu šumsko gospodarskih karata u mjerilu 1 :10.000 uzimajući u obzir i skromniji instrumentarij mjerilo snimanja ne bi smjelo biti manje od 1 : 20.000 već i obzirom na fotointerpretacijske zahtjeve u vezi sa šumskom vegetacijom. U tehničkom i interpretacijskom smislu poželjna bi bila i krupnija mjerila no ona umanjuju ekonomičnost. b) Ekonomičnost — bar što se samog aerosnimanja tiče ukoliko ga je potrebno obnoviti ili sasvim novo izvesti — može se povisiti ako će aerosnimke moći koristiti više investitora, koji će i kod troškova zajednički učestvovati. Ukoliko detaljna analiza pokazuje da je kompromis moguć i dopustiv treba ga prihvatiti te pronaći fotomaterijal, mjerilo aerosnimanja i sezonu aerosnimanja, koja će relativno najviše koristiti svim zainteresiranim investitorima. c) Kod nabave restitucionog instrumenta treba uzeti u obzir: a) cijenu koštanja restitucionog instrumenta, (i) troškove uzdržavanja, te y) učinak instrumenta SI. 4. Aeroprecrtavač C. Zeiss, Oberkochen |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 12 <-- 12 --> PDF |
računajući s time da bi se instrument morao amortizirati, u 10 godina, premda mu je vijek trajanja veći od 20 godina. Vrijeme od 10 godina treba uzeti stoga, jer instrumenti relativno brzo zastaruju. Dolaze novi, fleksibilniji instrumenti, koji bi trebali zamijeniti dosadašnje. d) Zaposlenje asistenta (pomoćnika) kod restitucije može biti u datim prilikama i ekonomično (rad dvojice umjesto jednog stručnjaka). Uzet ćemo da cijena instrumenta po jednom satu rada iznosi c Din, plaće restitutora a Din, a plaće asistenta (crtača) 0,8 a Din po satu, učinak primjenjenog instrumenta p km2 po satu kod rada samo jednog stručnjaka, a b p km2 po satu kod rada dvojice stručnjaka. Odavle slijedi da će biti ekonomično uposliti dva stručnjaka ako je a + c 1,8a + c > (4) P bp dakle ako su troškovi svedeni na jedinicu površine kod rada dvojice manji odnosno ako je 1,8a + c b > (5) a + c Uzmemo li da je cijena instrumenta izražena po satu rada c = q a, mora pri ekonomičnom upošljavanju asistenta (crtača) biti zadovoljeno 1,8 + q b > (6) 1 + q Odavle slijedi: za q = 1 bit će b > 1,40 q = 2 b > 1,27 q = 3 b > 1,20 pa prema tome rad dvojice mora pokazati to veće povećanje učinka (od 1 na 1,4 ili više) što je cijena instrumenta manja. Skuplji instrumenti (gdje q = 3) podnijet će i samo 25% povećanje učinka pri radu dvojice (b > 1,2) umjesto samo jednog stručnjaka. e) Najekonomičnije rješenje se ne može naći jednostavnim računskim operacijama jer: a) je gotovo nemoguće naći dva zadatka, koji su jednaki po svojim parametrima (plaće, cijena instrumentarija, tačnost instrumenata, modul mjerila snimanja, tačnost dobivene karte itd.), te da bi se rezultati u pogledu ekonomičnosti s jednog zadatka mogli primjeniti na drugi i ß) dva restitutora na istom zadatku neće imati isti učinak što će biti ovisno o osobnim karakteristikama, mentalitetu itd. Prema tome i naša razmatranja imaju više kvalitativno nego li strogo matematsku značenje ili možda čak jednoznačnost. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 13 <-- 13 --> PDF |
III Za razmatrajja ekonomičnosti primjene fotogrametrije u šumarstvu stoje nam na raspoloženju bogati podaci Sekcije za uređivanje šuma u Zagrebu (iskustvene norme za taksacijske radove na revizijama osnovane među ostalim i na podacima od radova na 20 gospodarskih jedinica sa oko 50.000 ha površine), te podaci za kartiranja šumskih objekata fotogramerijskim metodama obavljenih u SR Hrvatskoj. Kod komparacije smo uzeli samo one faze, koje su strogo i usko međusobno komparabilne. Prethodno moramo istaknuti one karakteristike primjene fotogrametrije u šumarstvu, koje dalje navedene numeričke podatke još bolje razjašnjavaju te i potenciraju, a takve su naravi da ih je teško numerički definirati. Te opće karakteristike se mogu sažeti sa nekoliko značajnih činjenica: 1. fotogrametrijski stereomodel snimljenog područja daje izvanredan uvid u cjeline nekog šumskog područja obzirom na a) konfiguraciju b) pridolazak gospodarski važnijih vrsta drveća c) klasifikaciju pojedinih fizionomskih jedinica po uzrastu, sklopljenosti, te po orografskim karakteristikama (nadmorska visina, ekspozicija, inklinacija); 2. radovi na izradi šumsko gospodarskih i tipoloških karata obavljaju se znatnim dijelom samo u sobi što ima za posljedicu: a) da se veći dio radova na izradi kartografskih podloga može obavljati i izvan glavne terenske sezone, te b) sa personalom, koje nije radi bilokojeg razloga dovoljno kondicionirano za terenski rad; 3. na osnovu recentnih aerosnimaka dobiva se pouzdana predodžba o rasprostranjenosti i stanju šuma većinom zajedno sa konfiguracijom i topografskim detaljima unutar i oko šumskih objekata onako kako to odgovara sadašnjem momentu bez nekih zastarjelih podataka, koji se vjerojatno kod dosadašnjih radova često preuzimaju kao manje ili više sigurni. 4. I kod primjene fotogrametrije dolaze u obzir djelomično terestrički radovi, koji su relativno manjeg opsega, a svedeni su samo: a) na terensku interpretaciju tipova šuma ili na unutrašnju gospodarsku strukturu šuma, b) mjestimično određivanje orijentacionih tačaka, c) dopunska terestrička snimanja onih odsjeka, koji nisu na aerosnimcima jednoznačno definirani zbog neprikladne sezone snimanja, neprikladnog mjerila aerosnimaka, neprikladno´ odabrane emulzije originalnog negativa ili sličnog razloga. U daljnjemu se iznose podaci iz kojih je vidljiv stupanj ekonomičnosti primjene fotogrametrije u šumarstvu prema dosadašnjim iskustvima i to za one područje primjene gdje je taj stupanj moguće numerički odrediti, a to je područje kartografskih radova tj. onih radova, koji su spomenuti pod imenom geodetske"predradnje kod takascionih radova. Troškovi terestričkih geodetskih radova, izraženi su na osnovu iskustvenih normi u SR Hrvatskoj tako, da su ti troškovi izraženi brojem kancelarijskih sati pomoćnog taksatora (is) i to onim brojem sati, koji pokriva geodetske predradnje za površinu od 1000 ha šuma, te izradu šumsko gospodarske karte u mjerilu 1 :10.000. I troškovi fotogrametrijskih metoda odnose se na istu po |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 14 <-- 14 --> PDF |
vršinu i isto mjerilo karte, a izraženi su također brojem sati pomoćnog taksatora dakle radnim vremenom tog stručnjaka potrebnog pri fotogrametrijskim radovima na izradi šumsko gospodarske karte. Ako je negdje dovoljan rad tehničara ili se pojavljuje rad figuranata onda je — prema podacima Sekcije za uređivanje šuma u Zagrebu — uzet odnos vrijednosti (cijene) jednog terenskog sata tehničara (t) odnosno figuranta (f) u ovom odnosu prema pomoćnom tđkšatoru (i3) i to: is : t : f = 1 : 0,92 : 0,17 (7) Uzme li se u obzir da su terenski sati skuplji (vredniji) od kancelarijskih sati i to — prema prilikama u god. 1967. za službenike Sekcije Za uređivanješuma u Zagrebu za pomoćnog taksatora 1,8 puta, te 1,9 puta za tehničara omjer (7) izražen kancelarijskim satima može se pisati u obliku i.3 : t : f = 1,8 : 1,7 : 0,3 (8) dakle svaki sat pomoćnog taksatora na terenu vrijedi (stoji) 1,8 sati njegova rada (odnosno 1,7 sati is) u kancelariji, a figuranta 0,3 sati rada pomoćnog taksatora na terenu. Svaki terenski sat pomoćnog taksatora množen je u daljnjem razmatranju sa faktorom 1,8 da bi se dobili kancelarijski sati ,tehničara sa 1,7, a jednog figuranta sa 0,3. Odnos vrijednosti radnog sata za is i t u kancelariji izražen je omjerom (Zagreb, 1967) is : t == 1 : 0,86 (9) Uzmimo dalje kao mjerilo troškova za izvršenje radova vrijednost (cijenu) jednog kancelarijskog sata rada pomoćnog taksatora i primijenimo to na odgovarajuće stavke u normama (prijedlog normi od 25. 5. 1967) Poslovnog udruženja Šumsko privrednih organizacija Zagreb. Kod toga (prema podacima Sekcije za uređivanje šuma Zagreb) uzimamo: a) da prosječno na 165 ha jedinica šume dolazi 1 km vanjskih međa, b) da 1 km dužine busolnih vlakova kod snimanja unutrašnjeg razdjeljenja odgovara prosječno 31 ha površina sastojina, c) ukupno dnevno radno vrijeme 7 sati, d) srednje povoljne uvjete rada. Za 1000 ha šumske površine ukupni troškovi geodetskih terestričkih radova — prema spomenutim normama — iznose 809 kancelarijskih sati pomoćnog taksatora (i to svi radovi pomoćnog taksatora, tehničara i figuranata). K tome dolazi još neminovno neproduktivno radno vrijeme (instruktaža, pripremni radovi, bolovanja, selidbe, kišni dani, te praznici), koje povisuju troškove. Prema podacima iz Zagreba odnos produktivnog i neproduktivnog vremena utvrđen je omjerom 74{,/o : 26®/o. Kako i kod fotogrametrijskih radova može biti nešto neproduktivnog vremena (i to naročito prve tri stavke: instruktaža, pripremni kancelarijski radovi, bolovanja) to se dobiveni broj sati 809 u tablici 1 nije povisio kao da ima 26°/o nego samo 13% neproduktivnog radnog vremena pri geodetskim terestričkim radovima tako, da smo dobili 884 sati (troškova is) potrebnih za površinu od 1000 ha. Od toga otpada 520 sati na one geogetske radove, koji se mogu i 364 sata, koji se ne mogu nadomjestiti primjenom fotograme trije. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Tablica i Troškovi za geodetske predradnje pri uređivanju šuma za površinu od 1000 ha (mjerilo šumsko gospodarske karte 1 :10.000); srednje povoljni terenski uvjeti. NAZIV RADA Crtanje mreže katastarske sekcije koordmatografom Pantograiiranje katastarskih sekcija Izvlačenje tušem katastarskog stanja Izrada matrice terenske karte po katarskim sekcijama Reduciranje kosih dužina (granične linije unutrašnjeg razdjeljenja i vanjske međe) Nanašanje poligona na mm — papir u mjerilu 1 ; 10.000 (unutrašnje + vanjske granične linije) Kopiranje poligona na pausu Uklapanje poligona u mjerilu 1 :10.000 9 Izrada osnovne karte raznobojnim tušem 1Ü Izrada matrice temeljnih nacrta 11 Izrada situacije sa legendom, površina na matrici temeljne 12 Pregledna karta: a) umanjivanje osnovne karteb) izrada pregledne karte uc) izrada matrice iskazom karte u olovci tušu te 13 Planimetriranje u mjerilu 1 : 10.000 14 Izravnanje površina s katastrom i sastav iskaza površina sa šumarom 15 Geodetsko rekognosciranje terena 16 Identifikacija vanjske međe s privremenim obilježavanjem (međa obrasla) 17 Identificiranje čestica 18 Snimanje unutrašnjeg razdjeljenja busolnim teodolitom (međa obrasla, vizure do 50 m) 19 Snimanje vanjske međe busolnim teodolitom; međa obrasla Ukupno produktivno vrijeme Ukupno s uračunatim neproduktivnim danima Radovi koji se mogu nadomjestiti primjenom fotogrametrije C -a o S.go O Cil i* a °a >X öS 18,8 i3 37,6 t 5,7 t 11,5 13 30,1 f 5,4 13 136,0 4f 169,0 i;; 25,2 4f 30,8 470,1 520,0 Procentualno učešće geodetskih radova po vrijednosti, koji Radovi koji ne ne mogu nadomjestiti primjenom fotogrametrije 3 rt o a -a o a ra±ć >r o a 0.9 12,1 8,6 8,6 18,8 18,8 3,3 t 23,5 t 30,1 t 12,0 13 25,2 2f 15,4 1 121,4 2f 40,3 339,0 809,1 364,0 884,0 se mogu nado mjestiti primjenom fotogrametrijskog kartiranja iznosi prema tome 59%. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Predležeći podaci o troškovima fotogrametrijskog kartiranja šumskih područja odnose se na 4 različita lokaliteta. 1. Za šumariju Zalesina izrađena je šumsko topografska karta sa slojnicama u mjerilu 1 :5000. Rad je obavio restitutor sa ovećim iskustvom. 2. Za šumariju Luhardenik i Jamaričko brdo izrađena je šumsko gospodarska karta u mjerilu 1 :5000 sa slojnicama; restitutor s ovećim iskustvom. Tablica 2 Troškovi fotogrametrijskog kartiranj´a i predradnje za 1000 ha šumskog područja s podacima za samu restituciju u rubrici e) svedenima po formuli 1) na komparabilno mjerilo 1 :10.000. WO OJ < la U coS I-»»—I 3 < «IH-HB oSw Vrijednost: a — 1) diapozilivi 17 20 a — 2) kontaktne kopije na fotopapiru 5 8 b) terenska i sobna fotointerpretacija 88 88 88 c — 1) Prikupljanje podataka o postoje ćim orijentacionim tačkama (rad + administrativne takse) i to jedna orijentaciona tačka na svakih 4 km2 korisnog područja i neposrednog okoliša 19 19 c — 2) Kadovi kao pod c-1 zajedno sa određivanjem novih orijentacionih tačaka radijalnom triangulacijom te uz pomoć topograskih kara´.a 23 80 M *? 1 :50.000 d) Računske predradnje i iterativna orijentacija snimaka 15 50 e — 1) Restitucija sa konfiguracijom i od đivanje novih orijentacionih tačaka 26 26 e — 2) Restitucija bez konfiguracije 28 94 f) Sveukupni trošak T,-= 150 s. 163 s. 159 s. 320 s. 520 s g) Efekat 3,4 3,2 3,3 1,6 Lf Napomena: 1. Mjerilo originalnog kartiranja 1 : 5000 1 : 5000 1 : 25.000 1 : 20.000 2. Upotrebljeni instrumenti Autograf Autograf Stereotop Stereotop Wild A-8 Wild A-8 3. Ukupno kartirana površina oko oko oko oko 2500 ha 2300 ha 9000 ha 1500 ha Broj upotrebljenih diapozitiva odnosno 5 6 6 9 kontaktnih kopija na 1000 ha (pojedinač ni modeli) Mjerilo originalnog filma 1 : 17.000 1 : 12.500 1 : 12.500 1 : 17.000 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 17 <-- 17 --> PDF |
3. Za dio područja Male Kapele izrađena je podloga u mjerilu 1 :25 000 za kartu tipova šuma bez konfiguracije u raznim bojama (ali bez izvlačenja tušem); restitutor sa početnim iskustvima i 4. Za dvije gospodarske jedinice u Crnoj Gori izrađena je šumsko gospodarska karta u mjerilu 1:20.000 za identificirane odjele; bez konfiguracije; prvi rad restitutora početnika. Sveukupni trošak T/ za izradu šumsko gospodarske (odnosno šumsko-topografske) karte u mjerilu 1 :10.000 (u dva slučaja sa, a u dva slučaja bez konfiguracije) izražen je brojem kancelarijskih sati mlađeg inženjera (pomoćnog taksatora), u rubrici f tablice 2. Iz podataka rubrike g vidi se da je ekonomski učinak izražen odnosom broja sati kod geodetskih terestričkih i brojem sati kod fotogrametrijskog kartiranja znatan. On je jedino u slučaju gospodarskih jedinica Mejdanica i Lisa razmjerno malen, jer je to bio prvi praktični rad odnosnog restitutora. Kod gornjih razmatranja uzeto- je da fotogrametrijske operacije izvršava šumarski inženjer (ij) iz službe uređivanja šuma obrazovan za primjenu fotogrametrije u šumarstvu. Takvo rješenje koje se kod nas počinje, ostvareno je odavno u Austriji, Kanadi, DR Njemačkoj, SR Njemačkoj, SAD, Švedskoj, Švicarskoj itd. ima i tu prednost da se tretman izvodi sa stručnog, šumarskog, a ne samo sa čisto geodetskog aspekta. Za navedena fotogrametirjska kartiranja postojali su aerosnimci iz nekih ranijih aerosnimanja (za potrebe vodoprivrede, elektroprivrede, državne izmjere, za potrebe poljoprivrede, armije itd.) i zato je svaka a u tablici 2 djelovala povoljno, te doprinijela razmjerno visokom učinku. U si. 5 prikazan je B Lubardenik i Jamari´ćko brdo A/ SI. 5. pad učinka (E) u odnosu na troškove novog aerosnimanja. Kad se računa sa već zatečenim, od ranije izrađenim aerosnimcima (tablica 2), te samo sa cijenom samog fotograma (oko 650 st. Din u god. 1967. odnosno oko 2500 st. Din |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 18 <-- 18 --> PDF |
za 1 dijapozitiv) onda je efekat E = 3,2 (vidi najvišu ordinatu grafa u si. 5) Ako je uslijedilo novo aerosnimanje onda je E = 1,0 dakle troškovi gotovo isti kao za normirane geodetske radove pri uređivanju šuma. Ne baš apsolutno veliki troškovi novog aerosnimanja djeluje nepovoljno u usporedbi sa razmjerno malim troškovima terestričkih geodetskih radova, koji su prilagođeni potrebama šumarstva. No još uvijek postoji bitna razlika u tome da je šumsko gospodarska karta dobivena fotogrametrijskim kartiranjem snabdjevena sa slojnicama. Što je broj JV suinvestitora za novo aerosnimanje veći to i efekt E raste. To znači, ukolito je novo aerosnimanje potrebno, radi postizavanja što većeg efekta, treba težiti za tim da se za isto područje nađe više investitora kao što je to već i bio slučaj kod nas, a i u svijetu se prakticira. Što se tiče identificiranja pojedinih fizionomskih jedinica kod gornjeg fotogrametrijskog kartiranja može se reći da su mjerilo snimaka, sezona snimanja i vegetacijska struktura pogodovali tome da nisu bila potrebna terestrička dopunska snimanja, koja bi, kad bi postojala, u određenom smislu smanjila spomenuti efekat. U pogledu rada na vanjskim međama treba reći da su ti velikim dijelom zastupljeni po troškovima u našim razmatranjima i to zato, jer su radovi u rubrici 16 i 17 tablice 1 ušli među one radove, koji se ne mogu nadomjestiti fotogrametrijskim kartiranjem (premda to nije uvijek slučaj); drugim riječima terestričko identificiranje vanjske međe (rubrike 16) i identifikacija čestica (rubrike 17) svojim odmjeravanjima u terenu omogućuju i fotogrametrijsko Kartiranje katastarske vanjske međe za slučaj da su granične humke ili kameni ostali nepreslikani na aerosnimcima ispod krošanja šumskog drveća kad su pod listom. U pogledu investicija za nabavku prikladnog instrumentarija pogodovala bi idealna integracija šumskih gospodarstava, koja bi zajedničkim ulaganjem sredstava učinila i taj problem neosjetljivim. ZAKLJUČAK Iskustva širom svijeta pokazuju da su koristi od primjene fotogrametrije u šumarstvu višestruke. Gotovo najveći efekt u pogledu smanjenja troškova i povećanja pouzdanosti mogućih podataka postiže se pri kartografskim radovima i to za potrebe uređivanja šuma, tipoloških istraživanja i projektiranja komunikacija. Smanjenje troškova primjenom stereofotogrametrije (instrumentima kao što su autografi, stereotop i si.) pri izradi šumsko gospodarskih karata u mjerilu 1 :10.000 veće je od trostrukog u usporedbi s čisto terestričkim metodama, čak ako se fotogrametrijski dobivene karte izrade i sa slojnicama. Primjenom jednostavnih metoda fotogrametrije jedne slike to je smanjenje još i veće. Postignuti efekt se odnosi na radove, koji traže oko 60°/Q sadašnjih troškova za geodetske radove pri uređivanju šuma. Neki naime kancelarijski radovi kao što su crtanja, obračun površina, te neki terenski radovi kao što je identifikacija čestica i slični ne mogu se nadomjestiti primjenom fotogrametrije (40l,/o radova po vrijednosti). Treba nastojati da se koriste postojeći aerosnimci. Ukoliko je potrebno novo aerosnimanje treba težiti da se ono obavi učešćem više investitora. Troškovi novog aerosnimanja — u odnosu na relativno niske troškove terestričkih |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 19 <-- 19 --> PDF |
geodetskih radova pri uređivanju šuma — za razmatranje ekonomičnosti djeluju nepovoljno na sveukupne troškove (si. 5). Sekcije za uređivanje šuma odnosno Šumska gospodarstva idealno integrirana bi dakle nabavkom prikladnog fotogrametrijskog instrumentarija postigle smanjenje troškova i vremena potrebnog za izradu elaborata što bi im omogućilo povećanje produktivnosti i postepeno povećanje dohotka. Zapreke za primjenu fotogrametrije u šumarstvu mogu potjecati od viška stručne radne snage, kojoj ne pogoduje uvođenje mehanizacije. U pogledu izobrazbe stručnjaka ne bi smjele postojati zapreke. Dosada je u SR Hrvatskoj izobraženo više od 100 šumarskih inženjera na kraćim ili dužim postdiplomskim seminarima. Schlussfolgerungem Die Erfahrungen weisen auf vielseitige Nützen der Anwendung von Luftmessbildern in dem Forstwesen. Die grösste Leistung wird bei den kartographischen Arbeiten für Zwecke der Forsteinrichtung, der Standortskartierung sowie bei Wegebauplanung erreicht u. zwar hinsichtlich der Kostenvermindenung und hinsichtlich dor Datenzuverlässigkeit. Bei Anwendung der stereophotogrammetrischen Methoden (Autographe, Stereotoip) für die Herstellung der Wirtschaftskarten im Masstab 1 :10.000 werden die Kosten mehr als dreifach vermindert sogar wenn diese Karten mit Schichtlmien versehen sind. Bei Anwendung der einfachen Methoden dr Einzelbildphotogrammetrie ist die Leistung noch grösser. Die Verminderungen beziehen sich an diejenigen Arbeiten die etwa 603/o aller bisheringen Kosten der terestrischen geodätischen Vorarbeiten bei Waldeinrichtung herangezogen hatten. Einige der Zimmerarbeiten nämlich (Zeichnen, Flächenberechnung) sowie der_Feldarbeiten (Identifizieren der Grundstücke) u ä. sind z. Zeit noch nichi ersetzbar mit photogrammetrischen Methoden. (40´Vo der Arbeiten, rechnend ihre Kosten). Man soll anstreben dass man möglicherweise schon bestehende Luflmessbilder für die Arbeit heranzieht. Falls es notwendig wird eine neue Luftbildaufnahme zu vollziehen dann wird es vorteilhaft diese neue Aufnahme mit noch anderen Behörden zu realisieren die sich aber bei den Spesen beteiligen werden. Die Spesen für die neue Aufnahme — hinsichtlicht der relativ niedrigen Spesen der terestrischen geodätischen Aufnahmen bei Forsterinrich-ungsarbeiten wirken sich nämlich verhältwismässig negativ aus. Einige Waldeinrichtungsämter ideal integriert könnten durch Anschaffung eines geigneten photogrammetrischen Instrumentariums die Kosten — sowie Zeitbedarfverminderung erzielen und damit jährlich mehr Wirtschaftspläne herstellen sowie die Löhne allmählich vergrössen. Die Hindernisse für die Anwendung der Photogrammetrie im Forstwesen könnten von Überschuss am Facharbeitskräften herrühren dem die Mechanisierung der Arbeiten nicht konveniert. Hinsichtlich der Ausbildung der Fachmänner sollten heutzutage keine Hindernisse mehr im Wege stehen. LITERATURA (1) H. Baumann : Forstliche Luftbild-Interpretation Tübingcn-Bebenhausen 1957. (2) J. K a r a v a n i ć :_ Aerofotogrametrija u N. R. Hrvatskoj, Geodetski list, Zagreb 1957, str. 237—252. (3) W. v. Laer : Einführung in die forstliche Photogrammetrie, Berlin 1955. (4) K. Schwide f sk y : Grundriss d. Photogrammetrie 6. Auflage, Stuttgart 1963. (5) H. Spurr : Photogrammetry and Photo-interpretation, New York 1960. (6) Z. To m.a š e g o v i ć : O pouzdanosti fotogrametrijskih slojnica šumskih područja, Geodetski list 1965, str. 259—264. (7) A. J. von der W e e 1 e : ökonomische Betrachtungen zur Verwendung von Luftmessbildern bei der Ausführung nationaler Kartierungen, Jenaer Rundschau 19ö7—1, str. 24—29. |