DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 75 <-- 75 --> PDF |
uslovima svoga radnog kolektiva, pored Oslobođen tehnokratskih shvatanja, koje stalnog stručnog uzdizanja svaki član naše pojedinci nose svjesno ili nesvjesno u sebi organizacije treba da spaja u svojoj ličkao sastavni dio tehničkog obrazovanja, nosti tehničko obrazovanje sa društvenom moraju biti svjesni odgovornosti i uloge aktivnošću, što ustvari predstavlja novi koju zajedno sa ostalim radnim ljudima kvalitet savremenog inženjera i tehniimaju u ekonomskom i društvenom razvočara. ju naše zajednice. UZ DESETOGODISNJICU ŠUMARSKOG DRUŠTVA »ZAGORJE« U VARAŽDINU Sa zakašnjenjem od godine dana proslavljena je jubilarnom skupštinom 18. svibnja 1967. godine u Lovačkom dvorcu »Zelendvoru « desetogodišnjica osnutka Društva. Od 1956—1061. Društvo je djelovalo kao Šumarski klub Varaždin, a dalje pod današnjim imenom. Sve do 1964. godine — kad je u Hrvatskoj smanjen broj kotara — naše je Društvo okupljalo inženjere i tehničare šumarstva i drvarske industrije triju tadašnjih kotareva, Varaždina, Čakovca i Krapine, a nakon ukidanja ´kotara Krapine otpali su članovi sa tog područja i priključili se Šumarskom društvu Zagreb. Osnivačka skupština održana je 11. lipnja 1958. godine u Motičnjaku kod Varaždina. Prisustvovalo je 22 inženjera i tehničara šumarstva i drv. industrije sa područja navedenih kotara. Prvi predsjednik Društva bio je pokojni ing. Joso M i h i ć, a tajnik ing. Ivica Ž ulk i na. Okupiti stručniaike šumarstva i drv. industrije u ovim krajevima u jedno društvo nije bilo lako. Poznato je da Hrvatsko Zagorje i Međimurje nemaju šumarske tradicije, i ovdje nije bilo nikada na okupu ni mnogo šumara ni suvišnih šumskih površina, jer se današnje društvene šume sastoje od nekadašnjih veleposjeđničkih, gradskih, crkvenih, samostanskih i šuma zemljišnih zajednica, dck privatnim šumama — koje sačinjavaju 2´3 šumskih površina — nijesu nikad upravljali šumari. Ciljevi gospodarenja u tim šumama bili su različiti a u veleposjedMičkim šumama bilo je šumarstvo podređeno lovstvu, a stručnjaci koji su šumama upravljali nisu se ni sastajali, a kamoli organizirali. Ne treba zaboraviti da u vrijeme osnivanja Društva nisu postojala šumska gospodarstva, već su šumarije bile ustanove sa samostalnim financiranjem, a ni drv. industrijska poduzeća nisu bila udružena u kombinate kao danas. Postavljeni zadaci novo osnovanog Društva postoje i danas, a u proteklom raz deblju uspjeli smo se više ili manje pri bližiti postavljenim ciljevima: a) podizanje stručnosti, b) podizanje društvenosti, c) pružanje pomoći u rješavanju šumar skih i drvarsko-inđustrijskih pitanja. Novo atomsko doba uopće, a naš privredni i društveni razvitak napose, traži od svakog člana zajednice pa i od članova našeg društva neprekidno učenje i usavršavanje. Činjenica je, da je tempo života poslije Drugog svjetskog rata znatno ubrzan i onoga koji ne drži korak s novim dostignućima, zakoni ekonomike i društvenog razvitka nemilosrdno bacaju ustranu, a uskoro i potpuno eliminiraju. Potpuno su u nepovrat otišla ona vremena, kad je stručnjak nakon položenih stručnih i školskih ispita mogao mirno spavati i služiti se doživotno onim znanjem — uz neznatne izmjene i dopune — k.oje je stekao u školskoj klupi. Postavlja se pitanje, kako će moderan čc-vjek — koji ima sve manje raspoloživog vremena — lakše savladati nova dostignuća u svojoj struci. Naše društvo nastojalo je u tome pomoći svojim članovima — i potaknuti ih na detaljniji studij — ekskurzijama do uspjelih objekata, kod kojih su održani popratni referati i nakon toga diskusija. ´Novo — što je u doba rada našeg društva najviše zanimalo šumare — bilo je uvođenje brzorastućih vrsta mekih listača, naročito euroameričkih topola i brzorastućih četinjača, naročito borovca, duglazije i ariša. Ekonomika je prisilila šumare da nastoje Skratiti proces proizvodnje, a to je bilo moguće samo izmjenom vrsta drveta. Brojne ekskurzije, seminari i referati bili su posvećeni upravo toj tematici. Navodim kronološkim redom djelovanje Društva kroz proteklih 10 godina. — 11. lipnja 1956. prilikom osnivačke skupštine u Varaždinu održani su referati: |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 76 <-- 76 --> PDF |
Ing. Ivan Pavša: Iskustva kod sadnje brzorastućih vrsta i suzbijanje zaraze bilj nih bolesti i štetnih insekata. Ing. Eduard Tomas: Rak kestenove kore. Ing. Zlatko Koprek: Tehnološki procesi kod proizvodnje stolica u Varaždinskoj tvornici stolica »Florijan Bobić«. — 30. srpnja 1956. godine održan je sastanak i seminar sa ekskurzijom u Strmac kod Petrijanca, Krizo vljangrad i park Opeku. Tom prilikom održani su na terenu referati: Ing Ivan Pavša: Intenzivna kultura kanadske topole s podstojmom johom u Strmcu i plantaže kanadske topole sa međuprihodom krumpira i košaraoke vrbe u Križevljangradu i Ing. Anica Zeljko: Rasadnička proizvodnja u šumskom rasadniku u Opeki i parkovne vrste u parku Opeka. — 26. i 27. listopada 1956. održan je sastanak i seminar na području Šumarije Krapina. Tom prilikom posjećena je Tvornica štapova u Krapini, zatim u gospodarskoj jedinici »Mecelj« šumski rasadnici, pretvorba bukove i jelove šume cplođne sječe u prebornu šumu, čišćenja i prorede u prebornoj šumi, vještačka pošumljavanja u Lepoj Bukvi i gradnja šumske ceste Macelj — Kal. Referate su održali: ing. Jerko Došen, ing Tomislav Krnjak i ing. Ana Töpfer — Jung. Na tom je sastanku zaključeno među ostalim da Društvo pomogne osnivanje lugarskog društva. — 11. i 12. siječnja 1957. održana je I godišnja skupština u Varaždinu i slijedeći referati: Ing. Franjo Lampi: Gospodarenje u privatnim šumama u Sloveniji i prijedlog za gospodarenje u našim uslovima. Ing. Vlado Husnjak: Izračunavanje tečajnog prirasta pomoću Presslerovog svrdla. Ing. Ivan Pavša: Organizacija tečaja za šumsko tehničko osoblje. Ing. Jerko Došen: Reorganizacija šumarske službe. Ing. Mladen Novaković: Traktor »Muli« od 70 HP sa priključnim strojevima i njegova primjena u šumarstvu (film). Na godišnjoj skupštini izvijestio je tajnik ing. Ivan Zukina o svim informacijama koje je o radu Društva dao štampi (»Vjesnik « i »Varaždinski vjesnik«) i stručnom šumarskom glasilu (»Šumarski list«). Za predsjednika Društva izabran je ponovno _ing. Joso Mihić a za tajnika ing. Ivica Zukina. — 7. i 8. lipnja 1957. godine održan je plenarni sastanak na području Šumarije Ivanec i Zlatar. Razgledani su objekti Trakoščana (šuma, park, trasa šumske ceste i dvorac). O tim objektima su govorili ing. Josip Mihić, i prof. Vladimir Laskošek. U Lepoglavi razgledali su učesnici u Pavlinskoj crkvi barokne freske Ivana Rangera iz pirve polovice XVIII stoljeća, a o Rangerovcm slikarstvu govorio je slikar Gabrijel Horvat. Učesnici, su zatim pošli pješke od sela Prigorca prema vrhu Ivančice i noćili u Planinarskom domu i drugi dan prešli sa ivanečkog na zlatarsko područje na Zajezdu i Budinšćinu. Prilikom ekskurzije na Ivančicu održao je ing. Vlado Husnjak referat: Gospodarenje u općenarodnim i privatnim šumama na području Ivančice i ing. Ivan Perković: Gospodarenje šumama Ivančice u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. — 27. i 28. ruina 1957. održan je plenum i seminar u Stubičkim Toplicama. Ing. Ivica Zukina govorio je o godišnjoj skupštini Šumarskog društva Hrvatske, a zatim održao referat: Kritički osvrt na prednacrt Osnovnog zakona o šumama. Plenum se bavio i pćtanjem spajanja šumarstva i drvarske industrije i osnivanja šumskih gospodarstava. U stručnoj ekskurziji na području šumarije Dolnja Stubica razgledana je gospodarska jedinica »Gora«, a na pojedinim objektima govorio je ing. Eduard Temas. — 2. i 3. studenog 1957. godine održan je seminar i ekskurzija po Međimurju. Tom prilikom razgledan je šumski rasadnik »Gclcbetka«. plantaža kanadskih topola sa krumpirom kao međuusjevom u Štefancu, plantaža košaračke vrbe i Poduzeće košaračke radinosti u Kotoribi »Mura«, zadružne borove šume u Zeleni i privatne šume Bogdanovska gmajna. O objektima je referirao ing. Drago Videc. — 7. prosinca 1957. društvo je priredilo u hotelu »Istra« u Varaždinu »Šumarsko veče« sa bogatom tombolom u kojoj je bilo mnogo divljači. — 10. i 11. siječnja 1958. održana je II cedišnja skupština u Krapini. Na godišnjoj skupštini istaknuti su uspjesi Društva kao na pr. osnivanje tečaja za zvanje pomoćnih lugara, organiziranje savjetovanja o privatnim šumama, osnivanje lugarskih društava, saradnja sa raznim društvima i društvenim organizacijama kao na pr. sa Socijalističkim savezom, Turističkim savezom, Lovačkim savezom, Planinarskim, Hortikulturnim i Turističkim društvom u Varaždinu itd. Društvo je nadalje potaknulo svoje članove da se više angažiraju za pisanje u stručnoj štampi pa je i tu postiglo uspjeh. Izvršeno je i biranje |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 77 <-- 77 --> PDF |
nove uiprave, a za predsjednika je ponovno izabran ing. Joso Mihić a za tajnika ing. Ivica Žukina. Učesnici su razgledali nalazište krapinskog čovjeka u brdu Hušnjakovu, historijski muzej i park-šumu Stari Grad u Krapini. Ing. Ana Jung održala je tom prilikom referat: Uređenje park-šume Stari Grad. — 7. i 8. travnja 1958. godine održan je Plenum i savjetovanje u Varaždinu na kojem je među ostalim zaključeno, da se poradi na realiziranju prijedloga o osnivanju lugarskog tečaja. Tom prilikom organizirano je u zajednici sa Narodnim sveučili- Pred Osmoljetkom Maršala Tita u Kumrovcu 1958. g. Foto I. Žukina štem i Kotarskim lovačkim savezom u kinu »Dom Slobode« u Varaždinu prikazivanje kratko-rnetražnih filmova: Zec u lovnoj privredi, fazan i gubar. Ing. Vlado Husnjak održao je referat o seminaru na Šumarskom fakultetu o temi: Mjerenje sastojinskog prirasta. Zatim su učesnici razgledali Tvornicu tkalačkih čunjeva »Drvozu« u Varaždinu, a referat je održao član Društva Đuro Hauibrih. — 30. kolovoza 1958. održan je sastanak, seminar i ekskurzija na području Šumarije Pregrada. E´.kskurzisti su voženi autobusom na relaciji: Varaždin—Krapina—Krapinske Toplice — Klanjec—Zelenjak—Kumrovec — Mala Gora—Pregrada—Varaždin. Ova ekskurzija imala je pored stručnog šumarskog vrlo naglašeni kulturno historijski momenat. Od šumarskih objekata pregledavane su društvene šume u gospodarskoj jedinici »Pregrada—Klanjec« i privatne šume. Ing Josip Antolić održao je referat: Problematika šumarije Pregrada. Spomenik pjesnika Antuna Mihanovića u Klanjcu, Zelenjak u dolini Sutle, gdje je pjesnik ispjevao hrvatsku himnu, Kumro- Pod Velikim Taborom kord Desinića 1958. Foto I. Žukina vec sa rodnom kućom Maršala Tita, Stari grad Tabor te živopisna Pregrada upotpunili su svojim kulturno-historijskim sadržajem šumarsko-stručni dio ekskurzije. — 6. prosinca 1958. održan je plenarni sastanak u Varaždinu, gdje se raspravljalo o problematici pilana, šumskih šteta, čuvanja zasađenih drvoreda, otkupa drvnih proizvoda iz privatnih šuma, nadzora nad drvetom posječenim izvan šuma, razgraničavanja poljoprivrednih i šumskih površina i posebno o problemu sječe šuma u Ivančici. Pred Mihanovićevim spomenikom u Želenjaku 1958 .g. Foto I. Žukina |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 78 <-- 78 --> PDF |
O radu u lugarskom tečaju govorio je ing. Nenad Nikolić. Istog dana održano je u prostorijama hotela »Istre« uspjelo Šumarsko veče sa bogatom lovačkom i drugom tombolom. — 14. veljače 1959. održana je u Stubičkim Toplicama III godišnja skupština na kojoj su izneseni postignuti rezultati i konstatirana afirmacija Društva. Izvršen je izbor upravnog i nadzornog odbora. Za predsjednika izabran je ponovno ing Joso Mihić a za tajnika ing. Ivica Zukina. — Od 14. do 21. rujna 1959. održana je ekskurzija u Italiju na relaciji: Zagreb — Trst — Udine — Manzano — Milano — Casale Monferrato — Firenza — Venecija — Zagreb. Dvo-godišnje sadnice 1-214 u Casale Monferrato 1959. g. Foto I. Žukina U Manzanu posjetili smo tvornicu stolica »Tonon«. U Casalu Monferratu pregledali smo Eksperimentalni institut za kulture topola sa rasadnikom i kulturama. Sa radom instituta upoznao nas je poznati stručnjak za topole dr Silvio May. U Firenzi posjetili smo poznati Nacionalni institut za drvo. Sa radom Instituta upoznao nas je prof. Giordano. Ostali dio ekskurzija bio je posvećen kulturno- historijskim i umjetničkim vrednotama. — Od 20. do 23. studenog 1959. organizirana je stručna ekskurzija na relaciji: Varaždin — Slavonski Brod — Našice — Pred Institutom za drvo u Firenci sa prof. Giordanom 1959. g. Foto I. Žukina Durđenovac — Virovitica — Đurđevac — Repaš — Varaždin. U Slavonskom Brodu učesnici su pregledali pogone DIP-a »Slavoniia« a zatim plantažu kanadskih topola u Vijušu. Na području Šumarije Našice pogledali su uapjela čišćenja guštika te pošumljavanja. U Đurđenovcu razgledani su pogoni DIP- a »Durđenovac«. U Šumariji Virovitica razgledane su mlade i srednjodobne sastojine sa velikim učešćem lipe. Upale su u oči i velike štete od jelenske divljači. U Virovitici je razgledana i Tvornica kalupa sa modernim strojnim parkom. Na području Šumarije Đurđevac razgledani su Đurđevački pijesci, zatim vrlo lijepe sastojine crne johe. Na području Šumarije Repaš razgledane su sastojine euroameričke topole, lovno gospodarstvo i lovački dvorac. — Tokom 1959. godine primili smo posjetu nekoliko šumarskih klubova kaoŠumarsko društvo NR Hrvatske, zatim Savez inžinjera i tehničara šumarstva i drv. industrije iz Beograda. 7G |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 81 <-- 81 --> PDF |
štvo u podizanju stručnosti postiglo vrlo dobre rezultate, naročito u prvih pet godina. Kao uspjeh Društva na uvođenju brzorastućih vrsta listača, naročito topola, može se istaknuti i to da su Šumsko gospodarstvo Varaždin a posebno član našeg Društva ing. Ivan Pavša dobili savezne diplome za pionirski rad na tom području. Društvo je u svoje redove okupilo gotovo sve stručnjake šumarstva i drv. industrije i imalo je velikih uspjeha u njihovom upoznavanju, približavanju gledišta te razvijanju društvenosti. Uspjesi u pružanju pomoći u rješavanju šumarskih i drvarsko-industrijskih pitanja kao i u afirmaciji Društva kao stručnog i društvenog faktora mnogo su skromniji. Nadajmo se da će jedanput biti bolje. Ing. Ivica Žukina |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Kad je u Jugoslaviju došao naš znanac iz Italije, poznati stručnjak za topole dr Silvio May, naš klub ga je dočekao i prilikom svečanog banketa u Zelendvoru u- ručio mu kao poklon album grada Varaždina i izrezbarenu kutiju sa dvorcem Trakoščanom. — 22. i 23. travnja 1960. godine održana je ekskurzija i potom u Zelendvoru IV godišnja skupština, na kojem je starom upravnom odboru jednoglasno produžen mandat za jednu godinu. Ekskurzija je imala za cilj da uz nove objekte pokaže učesnicima iste objekte kao i 1956. godine, kad su se osnivale prve plantaže topola. (30. VII 1956.) Razgledani su objekti Gaj (introdukcija borovca), Križovljangrad (plantaža topola iz 1956.), Križovljan sekcija (sa republičkom pokusnom sadnjom iklona 1-214), Maruševac (plantaža borovca i ariša), Vinička gmajna (plantaža borovca sa grahoricom, kukuruzom i zebi). Referat je održao ing. Ivan Pavša. — 27. i 28. lipnja 1960. godine prisustvovali su naši članovi 81. godišnjoj ´skupštini Šumarskog društva Hrvatske u Zagrebu. — Od 14. do 17. rujna 1960. godine napravljena je ekskurzija na relaciji: Varaždin — Maribor — Celje — Mengeš — Kamink — Vršić — Trenta — Bovec — Tolmin — Most na Soči — Trnovski Gozd — Gorica — Ilirska Bistrica — Opatija — Rijeka — Lučice — Skrad — Varaždin. U Mariboru razgedali smo modernu pilanu Limfouš Lesnog industrijskog podjetja, u Celju postrojenja Lesnog industrijskog kombinata »Savinja«, u Mengešu šumski rasadnik i trušnicu Gozdne semenarne in drevesnice. U Kamniku pregledali smo Tvornicu stolica iz savinjskog drveta i kancelarjskog namještaja »Stol«. Posjetili smo botanički vrt »Julijana«, zatim izvor Soče. Na području Soškog gozđnog gospodarstva Tolmin vidjeli smo u gospodarskoj jedinici »Trnovski gozd« novi način grupimično- postupične sječe (»Femmelschlag«). U Novoj Gorici pregledali smo Tovarnu pohištva, a u Ilirskoj Bistrici Tövarnu lesovinskih ploča »Lesonit«. Na povratku vidjeli smo u Hrvatskoj pilanu Lučice (DIP-a »Delnice«), a u Skradu park Šumskog gospodarstva Delnice. Umorni od puta, ali opijeni ljepotama i obogaćeni stručnim iskustvima vratili smo se zadovoljni ovom velikom ekskurzijom na naša radna mjesta. — Od 19. do 21. studenog 1960. sudjelovali smo na proslavi 100-godišnjice šumarske nastave u Zagrebu i Križevcima. — Nemila smrt otela nam je iz naše sredine dobrog čovjeka, odličnog stručnjaka i dragog druga Hugu Kellnera, kojeg smo 6. prosinca 1960. godine sahranili na groblju u Varaždinskim Toplicama. Nekrolog u Šumarskom listu napisao je ing Franjo Lampi. — Iste 1960. godine izradio je Šumarski klub putem svoje komisije elaborat od 12 stranica teksta i 6 tabela na zahtjev Narodnog odbora kotara Varaždin kojim je zauzeo svoje stanovište prema projektu podizanja tvornice celuloze i natron papira na području kotara Varaždin. — 3. ožuika 1961. godine održana je u Čakovcu V godišnja skupština Šumarskog kluba Varaždin i ujedno osnivačka skupština Šumarskog društva »Zagorje« Varaždin, koje je kao i klub obuhvaćalo članove sa kotara Varaždin, Čakovec i Krapina. Do promjene je došlo radi reorganizacije Društva. Iz izvještaja koji je tada bio podnesen već se vidi smanjivanje interesa za rad Društva i sve slabija materijalna pomoć Društvu, naročito od strane poduzeća drv. industrije. Na toj skupštini zaključeno je osnivanje četiriju komisija (za uzgojne radove, kadrove, probleme drv. industrije i organizaciju i unapređenje radova u iskorišćavanju šuma). Na toj Skupštini izabran je za predsjednika ing. Franjo Lampi a tajnik je ostao ing. Ivica Žukina. — 25. travnja 1961. godine sudjelovali smo na I Plenumu Saveza šumarskih društava u Zagrebu. — 20. i 21. lipnja 1961. brojni članovi društva sudjelovali su na 82. redovnoj godišnjoj skupštini Saveza šumarskih društava u Zagrebu. — 11. rujna 1961. organizirali smo u suradnji s Narodnim sveučilištem u Varaždinu i Kotarskim lovačkim savezom Varaždin u kinu predavanje: ing. Drago Amdrašić: O modernom uzgoju trčaka i fazana u Danskoj. Zatim je prikazan kratkometražni film »Fazan«. — 13. siječnja 1962. održana je osnivačka skupština Kotarskog društva inženjera i tehničara u Varaždinu na kojoj su sudjelovala i naša četiri delegata. Tajnik Šumarskog društva ing. Ivica Žukina izabran je u upravni odbor. Time je Šumarsko društvo dobilo lijepo namještene društvene prostorije. — 17. veljače 1962. godine održan je plenarni sastanak u Varaždinu na kojem je ing. Pavša održao referat: Odnos sadašnje proizvodnje drvne mase prema proizvodnji nakon melioracije degradiranih sastojina i unošenje četinjača u šume listača. — 15. ožujka 1962. u Varaždinu a 17. ožujka 1962. u Čakovcu organiziralo je Dru77 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 80 <-- 80 --> PDF |
štvo predavanje koje je održao Julijus Baranovski: Iskustvo o radu u šumarstvu SSSR. — 19. svibnja 1962. sudjelovali smo na II plenumu Saveza šumarskih društava u Zagrebu. — Od 17. do 19. lipnja 1962. prisustvovali smo Šumarskom kongresu u Zagrebu, a 20. lipnja održana je za posjetnike Kongresa — medu ostalima — ekskurzija na naše područje, koju je naše Društvo organiziralo i to: posjet Varaždinskoj indust. stolica »F. Bcbić«, upoznavanje naših plantaža i intenzivnih šumskih kultura četinjača i posjet parka Opeke i Trakošćana. — 21. i 22. studenog 1962. godine prisustvovali su naši članovi III Plenumu Saveza šumarskih društava Hrvatske u Velikoj. — Planirana ekskurzija našeg društva na područje Siska i Banja Luke, koja je već bila organizirana, nije se održala, jer su poduzeća uskratila financijsku pomoć. — 23. lipnja 1963. godine održana je VI godišnja skupština. Na skupštini su podneseni izvještaji o radu prema komisijama ali taj je rad bio vrlo slab ili nikakav. Društvo je izgubilo 11 vrijednih članova sa područja ukinutog kotara Krapina koji su potpali pod Šumarsko društvo Zagreb. U izvještaju je naglašen nepravilan odnos pojedinih rukovodilaca koji Društvu ne daju potrebnu podršku gledajući u radu društva »cehovštinu«. Za predsjednika izabran je ing. Zvonko Merlić, a za tajnika ing. Vlado Husnjak. Dosadašnjem tajniku ing. Ivici Zukina koji je sedam godina vršio tu dužnost skupština se posebno zahvalila. — 5. kolovoza 1963. godine održan je sastanak na kojem je zaključeno da se svakog prvog ponedjeljka u mjesecu održavaju društveni sastanci članova na kojima bi se nevezano diskutiralo. Takvih sastanaka održano je nekoliko, a zatim su članovi prestajali dolaziti i sastanci više nisu održavani. — 11. studenog 1963. održan je u Varaždinu sastanak Društva na kojem se raspravljalo o tekućim problemima u radnim organizacijama. — 27. i 28. lipnja 1964. godine prisustvovali smo godišnjoj skupštini SŠDH u Karlovcu. — 14. rujna 1964. godine prisustvovao je tajnik društva ing. Vlado Husnjak Plenumu SŠDH u Strmcu. — 5. listopada 1964. održan je sastanak na kojem je raspravljano o temama, koje su bile na Plenumu u Strmcu i to: Štete od divljači i Primjedbe na prijedlog Osnovnog zakona o šumama. — 14. prosinca 1964. godine održan je plenarni sastanak u Varaždinu na kojem je razmotren dosadašnji rad, a prof. Branko Kraljić cdržao je predavanje: Uvođenje skraćenog radnog tjedna u šumarstvu i drv. industriji. — 30. siječnja 1965. godine prisustvovao je tajnik ing. Husnjak godišnjoj skupštini Šumarskog društva Koprivnica. — 26. lipnja 1965. prisustvovalo je naše Društvo plenumu u Bjelovaru. — 8. travnja 1966. održan je u Varaždinu sastanak na kojem je opet govoreno o aktiviranju članova. Odazvalo ih se vrlo malo. Zaključeno je da se svi članovi anketiraju i u tom smislu napravljen je svima dopis, međutim odgovora nije bilo. —27. i 28. lipnja 1966. prisustvovao je tajnik ing. Vlado Husnjak godišnjoj skupštini SŠDH u Gospiću. — 5. siječnja 1967. godine umro je bivši predsjednik društva ing. Joso Mihić i sahranjen je na Mirogoju u Zagrebu. Nekrolog u Šumarskom listu napisao je ing. Ivan Zukina. — 18. svibnja 1967. održana je VII godišnja skupština u Zelendvoru, na kojoj je prkazan rad od zadnje skupštine 1963. godine i na kojoj su uručene ukusne diplome povodom 10-godišnjice osnutka društva (1956. godine) zaslužnim članovima: ing. Jerko Došen, Đuro Haubrih, ing. Vlado Husnjak, ing. Zlatko Kcprek, ing. Franjo Lampi, Svetozar Ostojić, ing. Ivan Pavša, Rudolf Sambol, ing. Drago Videc i ing. Ivan Zukina. Minutom šutnje odana je počast pokojnom Jesi Mihiću bivšem predsjedniku Društva, a diploma je uručena njegovoj supruzi. ´Sikupštini je prisustvovalo 45 članova Društva, predsjednik Saveza šumarskih društava Hrvatske ing. Vid Fašaić i Milan Blas predsjednik inženjera i tehničara Varaždin. Broj članova od osnivanja do ove godišnje skupštine znatno se povećao, unatoč tome što su otpali članovi sa bivšeg kotara Krapina. Broj članova kretao se ovako: godina šumarstvo drv. ind. ukupno inž. teh. inž. teh. inž. teh. 1956. 15 8 1 7 16 15 1967. 15 5 18 25 33 30 Od 1963. prevladavaju u Društvu inženjeri i tehničari drv. industrije. Svi prisutni izrazili su želju za aktiviranje rada. Izabran je novi upravni odbor. Za predsjednika izabran je ing. Ivica Zukina, a za tajnika ing. Nikola Filipović. Analizirajući izvršenje postavljenih zadataka dolazimo do zaključka, da je Dru 7« |