DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 82     <-- 82 -->        PDF

domaća i Stcacna lilecaluca


EROZIJA ZEMLJIŠTA
I BUJICE U SR SRBIJI


Inž. ŽIVOJIN VANCETOVIĆ


izdanje Zaštita prirode — 32/1966.


Knjiga obuhvata 200 stranica teksta uz
dodatak pregledne karte bujičnih područja
SR Srbije (bez Vojvodine) u mjerilu
1:1,000 000.


Autor obrađuje slivove u ukupnoj površini
66.522 km2. Površina čitave Srbije (bez
Vojvodine, koja nije tretirana) iznosi


66.855 km2. Razlika samo 333 km2 odnosi
se na ravničarski dio, gdje je erozija zemljišta
u granicama normalne prirodne erozije.
Već iz tih podataka vidi se golema
važnost erozije i bujica u SR Srbiji.
Autor zatim daje pojam erozije zemljišta
i opće podatke o njenom postanku i djelovanju.
Obrazlaže površinsku, brazdastu i
ja ružnu eroziju te pojam bujica.


Bujični su tokovi svrstani u 6 hidrografskih
klasa A, B, C, D, E i F i 5 kategorija
bujičnosti (I, II, III, IV i V).


Autor prikazuje erozione procese po slivovima
i za svaki daje površinu, konfiguraciju,
kupiranost, geološku podlogu, biljni
pokrivač. Kod potonjeg i procenat koji zauzimaju
šume i šikare, oranice, bašte, voćnjaci,
vinogradi, livade, pašnjaci, neplodno
tlo, te koliko je površina pod erozijom, kojeg
je stepena i jačine. Autor iznosi i godišnji
nanos u kubnim metrima po km2.


Ti opisi zapremaju 158 stranica sa 104
vrlo instruktivne i poučne ilustracije od
kojih neke prikazuju i izvedene radove na
smirenju bujica i zaustavljanju erozionih
procesa.


Posebno poglavlje posvećeno je štetama
koje nastaju uslijed erozije zemljišta i djelovanja
bujica. Iz prikaza je vidljivo, da
je 55,4´:,/o tretiranih površina napadnuto erozijom
I, II i III stepena jačine (vrlo jaka,
jaka i srednje jaka erozija), dok je i ostalo
zemljište podvrgnuto eroziji tako, da je samo
oko 10ia/o površine zemljišta, gdje su
procesi erozije svedeni u granice normalne
prirodne erozije. Prema izvjesnim zabilješkama
u Trgoviškom Timoku za posljednjh
60 godna usljed erozije produktivnost zemljišta
smanjena je tako da je prinos žitarica
pao sa 10,2 na 4,1 mtc/ha što je samo
indikator za smanjenje produktivnosti.


Ui Institutu za vodoprivredu u Beogradu
vršena su mjerenja protoka nanosa u Timoku.
Na 1 tonu nanosa dolazi 0,15~7o dušika,
0,015%} kalija i O.OOl´Vo fosfora iz čega
izlazi da u m3 ima 2,01 kg dušika, 0,1742
kg kalija i 0,0134 kg fosfora računajući m3


nanosa sa 1340 kg težine. U vezi toga autor
daje aproksimativnu ukupnu vrijednost gubitka
dušika, kalija, fosfora godišnje od
nekih 17,4 milijarde dinara.


Gubitak površina zasutih bujičnim nanosom
iznosi oko 70000 ha. Osim toga štete
na željeznicama, putevima, od zasipavanja
bujičnim nanosom vodnih akumulacija u
energetske svrhe te za navodnjavanje kao
i štete koje trpe industrijska postrojenja,
naselja itd. cijeni ukupno na otprilike 22,8
milijarde dinara. Autor spominje i gubitke
u ljudskim životima, gubitke broja grla
životinja kao i štete na gubitku kuća i ostalih
objekata.


Posebno poglavlje posvećeno je koncepciji
uređaj nih radova i približan predmjer
i predračun radova.


Za suzbijanje procesa erozije i sprečavanje
razornog djelovanja vode u koritu bujičnih
vodotoka pisac opisuje i nabraja u-
ređajne radove koji se izvode različito
prema svrsi radova. Na osnovu izrađenih
elaborata iznosi se ukupna poljoprivredna
površina za melioraciju 337,420 ha a šumska
ukupno 301,270 ha. Iz elaborata izlazi
da na radove u slivu otpada 60,8%> a za
radove u koritu 39,23/o. Za te radove bilo
bi potrebno ukupno oko 295 milijardi dinara.


U posebnoj glavi autor daje općeniti prikaz
historijata borbe protiv erozije zemljišta
i uređenja bujica u Srbiji te aproksimativnu
vrijednost izvedenih radova koja
je prije rata iznosila 1,3 milijarde dinara.
Nabraja i radove koji su izvedeni do 1962.
godine te iznosi količinski da je u koritu
bujica izvedeno 705.500 m3 zemljanh i


212.700 m3 zidarskih radova. U slivu antierozionih
radova 4370 km te bioloških radova
kao pošumljavanja i melioracije šuma
7308,9 ha, podizanje voćnjaka i vinograda
1641,7 ha, melioracije pašnjaka na
4424 ha za koje je radove utrošeno
5,,638,896.000 dinara.
Ako se uporedi vrijednost do sada izvedenih
radova i potreban iznos za izvršenje
projektiranih radova vidi se, da je do sada
izvršeno samo 4,5i:Vo od vrijednosti radova
koje treba izvršiti.


Autoru se može čestitati na iscrpnosti,
strpljivosti i dosljednosti kojom je obrađeni
materijal sakupio i prikazao. Iz prikaza
se vidi da je dugo godina radio na
tim problemima te da odlično vlada materijalom.
Nesumnjivo je ova publikacija
velik i trajan doprinos naše struke na tom
području.


Ing. August Horvat