DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 14 <-- 14 --> PDF |
.sina kulture Sušje 2 iznosi u 13 godini 7.3 metra, odnosno u 10 godini 4.2 metra. Prema podacima Sommera (1963) postiže 10 godišnji borovac na I bonitetu (New Hampshire) visinu od 2.2 m. Jedna kultura američkog borovca dobrog vitaliteta i velikog prirasta imala je prema Martinoviću (1965) u starosti od 10 godina prosječnu visinu 4.3 m. Kultura Točak koja je uzeta za komparaciju, a općenito se uzima kao primjer veoma povoljnih edafskih i klimatskih (Martinović i Komlenović, 1967) uvjeta za uzgoj američkog borovca ima u istoj dobi srednju visinu 3.6 m. DISKUSIJA I ZAKLJUČCI Na području Šumskog gospodarstva Karlovac u šumsko gospodarskoj jedinici Draganićki Lugovi postavljene su primjerne plohe u kulturama američkog borovca (Pinus strobus L.). Plohe su odabrane tako da obuhvate kulture američkog borovca na minero-organogenom močvarnom tlu i nizinskom pseudogleju. Proučavane kulture podignute su na tipičnim staništima hrasta lužnjaka u Pokupskom bazenu. Provedena su pedološka i biljno hranidbena istraživanja te istraživanja rasta i prirasta u kulturama američkog borovca. U ovim istraživanjima bila nam je namjera da vidimo uspijevanje američkog borovca na opisanim staništima, te ocjene mogućnosti racionalnog iskorištavanja tala uzgojem američkog borovca na površinama gdje su prirodnim putem, slabo obnovljene hrastove sastojine, 1. Iz podataka o provedenim pedološkim istraživanjima vidljivo je da su u predjelu Sušje (ploha 1 i 2) zastupljena minero-organogeno močvarna tla a u predjelu Karabno tlo pripada tipu nizinskog pseudogleja. Za minero-organogeno močvarno tlo karakteristično je površinsko prekomjerno navlaživanje tla (koje po svoj prilici pada izvan vegetacijskog perioda) i pojava donje vode čiji se nivo kreće na dubini od 70—204 cm. Američki borovac u istraživanim kulturama na ovom tlu jednako kao na pseudogleju u sadašnjoj dobi ima razvijen korijenov sistem uglavnom u zoni od 0—40 cm dubine tla. U toj zoni istraživano minero-organogeno močvarno tlo odlikuje se glinasto ilovastom do lako glinastom teksturom, mrvičastom do slabije izraženom graškastom strukturom, vrlo velikim porozitetom, visokim sadržajem humusa i ukupnog dušika, kao i znatnim količinama fiziološki aktivnog fosfora i kalija (tab. 1 i si. 1). U zoni rizosfere istraživano pseudoglejno tlo pokazuje slične fizikalne osobine i reakciju tla, dok je sadržaj humusa, ukupnog dušika i fiziološko aktivnog fosfora i kalija u ovom tlu niži. Premda se u pogledu kemijskih faktora plodnosti mineroorganogeno tlo u zoni rizosfere znatno razlikuje od pseudoglejnog tla nisu se ove razlike bitno odrazile na stanje ishrane istraživanih kultura i njihov rast (tab. 3 i 5, si. 3). 2. Na osnovi podataka prosjek za 1966 i 1967. g. o koncentracijama dušika, fosfora i kalija (tab. 3) vidljivo je da one u jednogodišnjim iglicama američkog borovca u % iznose na minero-organogenom močvarnom tlu 1.64 —1.85 N, 0.44 — 0.47 P2O5 i 0.35 — 0.37 K2O, a na pseudogleju 1.81 N, 0.43 P2O5 i 0.37 K2O. Ako se ovi podaci za istraživane kulture Sušje i Karabno koji se međusobno bitno ne razlikuju uporede sa stanjem mineralnih hraniva u iglicama američkog borovca u najboljim našim kulturama (tab. 4) proizlazi da su koncentracije dušika i fosfora podjednake, dok su koncentracije kalija niže. To daje mogućnost da se utvrđene koncentracije dušika i fosfora u iglicama ame96 |