DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 15 <-- 15 --> PDF |
ričkog borovca mogu smatrati kao pokazatelji stanja dobre ishranjenosti američkog borovca ovim hranivima u proučavanim kulturama. Što više mogle bi se za sada utvrđene koncentracije (1.67 —1.86 N i 0.41—0.49 P2O5) uzeti kao granične vrijednosti dobre ishranjenosti dušikom i fosforom kultura američkog borovca u istraživanim i sličnim uslovima, osobito na području kontinentalnog dijela Hrvatske. 3. Rezultati proučavanja rasta i prirasta istraživanih kultura prikazani su u tabeli 5 i na si. 3. Radi boljeg upoređivanja i ocjene ovih vrijednosti prikazani su i podaci o rastu i prirastu američkog borovca u kulturi Točak. Kultura američkog borovca Točak uzeta je za upoređivanje jer tlo u ovoj kulturi (kiselo smeđe tlo na reliktnoj crvenici) ima veoma povoljna fizikalna i kemijska svojstva za rast američkog borovca (Martinović i Komlenović, 1967. g.). Na osnovu upoređenja navedenih podataka o dosadašnjem rastu može se zaključiti da najveći prirast postiže američki borovac na minero-organogenom močvarnom tlu (Sušje, ploha 2). Veoma dobar prirast postiže američki borovac na nizinskom pseudogleju kao i kiselom smeđem tlu na reliktnoj crvenici (plohe Karabno i Točak). Američki borovac na plohi Sušje 1 pokazuje znatno slabiji prirast premda se nalazi na istom tipu tla kao i ploha Sušje 2 gdje on pokazuje najveći prirast. To se može objasniti najviše činjenicom što kultura na plohi 1 nije bila ograđena i zaštićena od divljači, Štete od divljači na ovoj i nekim drugim kulturama upozoravaju na velike opasnosti od divljači za uzgoj američkog borovca na ovim i sličnim staništima. 4. Premda su podaci o rastu i prirastu američkog borovca u istraživanim kulturama zanimljivi i za praksu od velikog interesa nije na osnovu dosadašnjeg razvoja istraživanih kultura moguće donijeti konačne zaključke o uzgoju američkog borovca na opisanim staništima. Ovo u prvom redu zbog toga što su proučavane kulture relativno veoma mlade. S gledišta odnosa američkog borovca prema tlima pokazalo se osnivanje proučavanih kultura veoma korisnim. S uspjehom je isprobana jedna strana vrsta brzog rasta na staništima koju su općenito veoma složena za osnivanje šumskih kultura. Daljnja još detaljnija proučavanja naših kultura, naročito onih podignutih na minero-organogenom močvarnom tlu pružiti će još jasniju sliku o mogućnostima uzgoja američkog borovca na istraživanim staništima. U tom pogledu potrebno je ova proučavanja nastaviti stacionarnom metodom istraživnaja koja bi u prvom redu obuhvatila proučavanje utjecaja vodnog režima tla na dinamiku rasta i prirasta te dinamiku stanja ishrane američkog borovca najvažnijim biogenim elementima. 5. U toku našeg istraživanja, koliko je to bilo moguće, obratili smo pažnju i na ulogu američkog borovca u procesima biološke akumulacije materijala u tlu. Na osnovu podataka prikazanih u tabeli 2 može se zaključiti da je istraživana kultura američkog borovca (Sušje, ploha 2) pokazala u relativno kratkom roku pozitivan utjecaj na plodnost mineroorganogenog močvarnog tla. U površinskom dijelu ovog tla (0—5 cm) pod kulturom američkog borovca u velikoj mjeri je povećan sadržaj humusa, ukupnog dušika, fiziološki aktivnog fosfora i kalija te sadržaj baza u adsorpcijskom kompleksu u odnosu na stanje izvan kulture u prirodnim uvjetima (slabo obnovljena oplodnom sječom 140 godišnja sastojina hrasta lužnjaka). Pored toga utvrđeno je i pozitivno djelovanje istraživane kulture (Sušje, ploha 1 i 2) u sprečavanju razvoja korovske vegetacije. Već u periodu nakon 10 godina od osnivanja kulture formirala se 97 |