DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 19 <-- 19 --> PDF |
DK 634.0.116:634.0.91 REŽIM VODOTOKA KAO FUNKCIJA NAČINA ISKORIŠCAVANJA ZEMLJIŠTA U SLIVU* Dr RADOMIR LUJIC, v. prof. Šum. fak., Beograd Nesumnjivo je da način na koji se iskorišćava zemljište u datom slivu, ima uticaj na režim vodotoka pronosa i oticanje. Taj uticaj naročito u pogledu oticanja nije jasno određen zbog toga što postoje vrlo mnogobrojni načini iskorišćavanja u zavisnosti od svojstava zemljišta, klime, kulturnog nivoa i navika stanovništva i dr. Sem toga ispitivanje toga uticaja uslovljava stvaranje i održavanje opitnih stanica sa specijalnim uređajima, dugogodišnje angažovanje visokokvalifikovanog personala, i održavanje čitavih slivova pod određenim režimom iskorišćavanja, koji često nije najekonomičniji u datim uslovima. Sve to čini da su ovakva ispitivanja vrlo skupa. Pa ipak od početka XX veka izvršena su mnoga ispitivanja u tom smislu. Ona nam mogu dati bar približnu sliku onoga što se događa sa vodom od padavina pod uticajem različitog vegetacijskog pokrivača i zemljišta. »Vegetacijski pokrivač i zemljište su posredujući faktori između padavina i oticanja«, kaže Whelan u svom radu: »Uticaj korišćenja zemljišta na vodotok « 1957. god., »Od toga šta činimo sa vegetacijskim pokrivačem i zemljištem kao šumari, poljoprivrednici, kpnzervacionisti i dr. zavisi koliko vode će se zadržati na vegetaciji, koliko će oteći po površini i koliko će se infiltrirati u zemljište cla smanji deficit zemljišne vlage, da obnovi podzemnu vodu ili d3 lateralno otekne u tokove. Takođe to utiče i na pronos nanosa iz sliva. Prvi faktori su u vezi sa produkcijom vode i režimom toka, a drugi sa kvalitetom vode«. Svima nam je vrlo dobro poznato da postoji vrlo obimna literatura o hidroklimatskom uticaju šume. To pitanje je jedno od ključnih za praksu, jer samo pravilan odgovor na njega, može da da ispravne smernice vodoprivredi, hidrogradnji, šumskoj privredi, kao i agrotehničkim i protiverozijskim merama. Mnogi autori ističu ulogu šume u zaštiti zemljišta i polja, u zaštiti voda i regulisanju oticanja, u povoljnoj izmeni klime i u estetskom oblikovanju pre dela. No ima i autora koji negiraju povoljnost nekih od ovih uticaja. Najviše su podeljena mišljenja o uticaju šume na godišnji protok reka. To pitanje je vrlo složeno, ono čini suštinu vodozaštitne uloge šume i o njemu postoji po sebna obimna literatura. U Rusiji, početkom ovog veka, spor po tom pitanju se razvio u vrlo vatrenu, na sve načine dokumentovanu polemiku, naročito posle zaključka Visockog da su šume veliki potrošači vlage, pa da prema tome isušuju zemljišta. Ovaj * Ovaj je rad pročitan na Simpozijumu o eroziji 25. okt. 1967. u Beogradu. |