DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 19     <-- 19 -->        PDF

DK 634.0.116:634.0.91


REŽIM VODOTOKA KAO FUNKCIJA NAČINA ISKORIŠCAVANJA
ZEMLJIŠTA U SLIVU*


Dr RADOMIR LUJIC, v. prof. Šum. fak., Beograd


Nesumnjivo je da način na koji se iskorišćava zemljište u datom slivu, ima
uticaj na režim vodotoka pronosa i oticanje. Taj uticaj naročito u pogledu oticanja
nije jasno određen zbog toga što postoje vrlo mnogobrojni načini iskorišćavanja
u zavisnosti od svojstava zemljišta, klime, kulturnog nivoa i navika
stanovništva i dr. Sem toga ispitivanje toga uticaja uslovljava stvaranje
i održavanje opitnih stanica sa specijalnim uređajima, dugogodišnje angažovanje
visokokvalifikovanog personala, i održavanje čitavih slivova pod određenim
režimom iskorišćavanja, koji često nije najekonomičniji u datim uslovima.
Sve to čini da su ovakva ispitivanja vrlo skupa. Pa ipak od početka XX
veka izvršena su mnoga ispitivanja u tom smislu. Ona nam mogu dati bar približnu
sliku onoga što se događa sa vodom od padavina pod uticajem različitog
vegetacijskog pokrivača i zemljišta.


»Vegetacijski pokrivač i zemljište su posredujući faktori između padavina
i oticanja«, kaže Whelan u svom radu: »Uticaj korišćenja zemljišta na vodotok
« 1957. god., »Od toga šta činimo sa vegetacijskim pokrivačem i zemljištem
kao šumari, poljoprivrednici, kpnzervacionisti i dr. zavisi koliko vode će se
zadržati na vegetaciji, koliko će oteći po površini i koliko će se infiltrirati u
zemljište cla smanji deficit zemljišne vlage, da obnovi podzemnu vodu ili d3
lateralno otekne u tokove. Takođe to utiče i na pronos nanosa iz sliva. Prvi
faktori su u vezi sa produkcijom vode i režimom toka, a drugi sa kvalitetom
vode«.


Svima nam je vrlo dobro poznato da postoji vrlo obimna literatura o hidroklimatskom
uticaju šume. To pitanje je jedno od ključnih za praksu, jer
samo pravilan odgovor na njega, može da da ispravne smernice vodoprivredi,
hidrogradnji, šumskoj privredi, kao i agrotehničkim i protiverozijskim merama.


Mnogi autori ističu ulogu šume u zaštiti zemljišta i polja, u zaštiti voda


i regulisanju oticanja, u povoljnoj izmeni klime i u estetskom oblikovanju pre


dela. No ima i autora koji negiraju povoljnost nekih od ovih uticaja. Najviše


su podeljena mišljenja o uticaju šume na godišnji protok reka. To pitanje je


vrlo složeno, ono čini suštinu vodozaštitne uloge šume i o njemu postoji po


sebna obimna literatura.


U Rusiji, početkom ovog veka, spor po tom pitanju se razvio u vrlo vatrenu,
na sve načine dokumentovanu polemiku, naročito posle zaključka Visockog
da su šume veliki potrošači vlage, pa da prema tome isušuju zemljišta. Ovaj


* Ovaj je rad pročitan na Simpozijumu o eroziji 25. okt. 1967. u Beogradu.