DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE GODIŠTE 92 OŽUJAK—TRAVANJ GODINA 1968. DK 634.0.114.441:634.0.174.7 Pinus strobus JEDAN POKUS S AMERIČKIM BOROVCEM (PINUS STROBUS L.) NA NIZINSKOM PSEUDOGLEJU I MINERO-ORGANOGENOM MOČVARNOM TLU KOD KARLOVCA Mr ing. NIKOLA KOMLENOVIC Ing. SREĆKO VANJKOVIC Mr ing. JAKOB MARTINOVIĆ UVOD U ovom su radu doneseni rezultati, istraživanja koja su provedena u 3 kulture američkog borovca koje su podignute u periodu između 1956—1959. g. u cilju pošumljavanja nedovoljno prirodno pomlađenih površina u šumama Draganićki Lugovi kod Karlovca. Šumsko gospodarska jedinica Draganićki Lugovi čini dio lužnjakovih šuma Pokupskog bazena koji uglavnom obuhvaća aluvijalne i pleistocenske ilovače i gline uz rijeku Kupu i Kupčinu. Draganićki Lugovi su u prošlosti bili posjedi zemljišne zajednice koja je ove šume iskorišćavala za žirenje, opskrbu seljačkom građom i ogrevom. Pri tome je u pravilu kod sječa vršeno prebiranje stabala, a nije se primjenjivala oplodna sječa. Preuzimanjem ovih šuma u društveno vlasništvo pristupilo se njihovom racionalnijem gospodarenju. Kod toga se slično kao i u drugim područjima onih lužnjakovih šuma s kojima se u prošlosti veoma različito gospodarilo postavilo pitanje ciljeva gospodarenja i njihove regeneracije. U šumama šumsko gospodarske jedinice Draganićki Lugovi za obnovu hrastovih sastojina osnovno je bilo da se u sastojinama zrelim za sječu provedu oplodne sječe i tako prirodnim pomlađivanjem osigura podizanje novih sastojina. Međutim, stanje nekih sastojina zbog lošeg gospodarenja u prošlosti ili drugih razloga nije omogućilo njihovo zadovoljavajuće prirodno obnavljanje. Nakon sječa ostale su površine koje je bilo potrebno umjetno pošumiti. Primjenjivala se sjetva žira, sadnja hrastovih sadnica, a pomišljalo se i na unošenje drveća brzog rasta (topole, američki borovac). Povezano s time osnovao je jedan od autora ovog rada (Vanjković Srećko) u predjelu Sušje dvije i u predjelu Karabno jednu kulturu američkog borovca, sve u cilju da se utvrdi mogućnost uzgoja američkog borovca na ovim stani štima. Pri tome se nije mislilo na zamjenu autohtonih vrsta drveća američkim borovcem, već se išlo u prvom redu da se ispita kakav se prihod može postići s američkim borovcem, svakako u kraćoj ophodnji, na onim površinama koje su privremeno ostale izvan prirodnog ciklusa regeneracije hrastovih sastojina. Proučavane kulture su osnovane u razdoblju 1956—1959. g., a naša su istraživanja provedena u toku 1966. i 1967. g. Starost kultura ne dozvoljava |