DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE GODIŠTE 92 OŽUJAK—TRAVANJ GODINA 1968. DK 634.0.114.441:634.0.174.7 Pinus strobus JEDAN POKUS S AMERIČKIM BOROVCEM (PINUS STROBUS L.) NA NIZINSKOM PSEUDOGLEJU I MINERO-ORGANOGENOM MOČVARNOM TLU KOD KARLOVCA Mr ing. NIKOLA KOMLENOVIC Ing. SREĆKO VANJKOVIC Mr ing. JAKOB MARTINOVIĆ UVOD U ovom su radu doneseni rezultati, istraživanja koja su provedena u 3 kulture američkog borovca koje su podignute u periodu između 1956—1959. g. u cilju pošumljavanja nedovoljno prirodno pomlađenih površina u šumama Draganićki Lugovi kod Karlovca. Šumsko gospodarska jedinica Draganićki Lugovi čini dio lužnjakovih šuma Pokupskog bazena koji uglavnom obuhvaća aluvijalne i pleistocenske ilovače i gline uz rijeku Kupu i Kupčinu. Draganićki Lugovi su u prošlosti bili posjedi zemljišne zajednice koja je ove šume iskorišćavala za žirenje, opskrbu seljačkom građom i ogrevom. Pri tome je u pravilu kod sječa vršeno prebiranje stabala, a nije se primjenjivala oplodna sječa. Preuzimanjem ovih šuma u društveno vlasništvo pristupilo se njihovom racionalnijem gospodarenju. Kod toga se slično kao i u drugim područjima onih lužnjakovih šuma s kojima se u prošlosti veoma različito gospodarilo postavilo pitanje ciljeva gospodarenja i njihove regeneracije. U šumama šumsko gospodarske jedinice Draganićki Lugovi za obnovu hrastovih sastojina osnovno je bilo da se u sastojinama zrelim za sječu provedu oplodne sječe i tako prirodnim pomlađivanjem osigura podizanje novih sastojina. Međutim, stanje nekih sastojina zbog lošeg gospodarenja u prošlosti ili drugih razloga nije omogućilo njihovo zadovoljavajuće prirodno obnavljanje. Nakon sječa ostale su površine koje je bilo potrebno umjetno pošumiti. Primjenjivala se sjetva žira, sadnja hrastovih sadnica, a pomišljalo se i na unošenje drveća brzog rasta (topole, američki borovac). Povezano s time osnovao je jedan od autora ovog rada (Vanjković Srećko) u predjelu Sušje dvije i u predjelu Karabno jednu kulturu američkog borovca, sve u cilju da se utvrdi mogućnost uzgoja američkog borovca na ovim stani štima. Pri tome se nije mislilo na zamjenu autohtonih vrsta drveća američkim borovcem, već se išlo u prvom redu da se ispita kakav se prihod može postići s američkim borovcem, svakako u kraćoj ophodnji, na onim površinama koje su privremeno ostale izvan prirodnog ciklusa regeneracije hrastovih sastojina. Proučavane kulture su osnovane u razdoblju 1956—1959. g., a naša su istraživanja provedena u toku 1966. i 1967. g. Starost kultura ne dozvoljava |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 4 <-- 4 --> PDF |
donošenje odgovora na postavljeno pitanje o gospodarskoj dobiti osnivanja ovih nasada. Međutim, bilo je potrebno provesti istraživanja, koja bi nam dala uvid u dosadašnji razvoj nasada i procijenila njihov daljnji razvoj s obzirom na ekološke prilike. Odnos američkog borovca prema ekološkim uslovima samo je dio problematike koju je potrebno poznavati za pravilnu šumsko-gospodarsku ocjenu njegovog uzgoja na pioučavanim staništima. Kod toga se ne smije zanemariti bolje poznavanje američkog borovca kao sirovine za tehničku i kemijsku preradu. Provedena istraživanja triju kultura američkog borovca posebno su interesantna i sa šireg prirodoznanstvenog gledišta, jer su one osnovane na tlima koja u Evropi općenito nisu dovoljno isprobana za uzgoj američkog borovca. Za ova tla posebno je karakteristično njihovo povremeno prekomjerno vlaženje površinskim ili površinskim i podzemnim vodama. Tlo u kulturama Sušje pripada tipu minero-organogenog močvarnog tla, a tlo u kulturi Karabno tipu nizinskog pseudogleja. Ovim se radom objavljuju prvi podaci o ekološkim odnosima i rastu američkog borovca na takvim tlima kod nas. Američki borovac poznat kao vrsta brzog rasta i velikog prirasta u posljednje vrijeme privlači znatnu pažnju naših šumsko-privrednih organizacija. Uporedo s tim intenzivirala su se i istraživanja ove vrste kod nas. O nekim U / ´ Kultura američkog borovca (P. strobus, L.) Primjerna ploha Sušje 2. proizvodnim i bioekološkim karakteristikama američkog borovca nalazimo podatke u radovima ovih istraživača: Ivkov — 1958. g., Anić — 1961. g., Klepac — 1962. g., 1963. g., Jovanović — 1963. g., Komlenović 1965. g., Martinović — 1965. g., Martinović i Milković — 1966. g., Martinović, Komlenović i Milković — 1967. g., Martinović i Komlenović 1967. g. i Škorić, Hajdin i Martinović — 1967. g. , I O odnosu američkog borovca prema tlu i za naše prilike veoma su interesantni podaci koje donose Giordano 1960. g., Šumakov — 1960. g., Pourtet — 1948. g., Sommer — 1963. g. i dr. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 5 <-- 5 --> PDF |
METODE RADA Naša su istraživanja obuhvatila proučavanje tala, stanje mineralne ishrane te rast i prirast kultura američkog borovca u šumsko gospodarskoj jedinici Draganićki Lugovi. Radi izvršenja postavljenog zadatka položili smo ovisno o postojećim prilikama (obrast i sklop kultura) 3 primjerne plohe i to dvije (ploha 1 i 2) u predjelu Sušje i jednu (ploha 3) u predjelu Karabno. U svakoj primjernoj plohi kopane su po 3 pedološke jame i dvostruk broj prikopki te izvršena genetsko morfološka analiza profila. Uzorci tla za analize uzeti su iz glavnih profila. Rutinske analize uzoraka izvršene su po metodama opisanim u priručniku A. Škorića (1961. g.). Radi uvida u promjene nekih kemijskih osobina tla nastalih utjecajem kultura američkog borovca, uzeti su i analizirani prosječni uzorci tla sa dubine 0—5 cm (Ai horizont) i to u plohi Sušje 2 i u prirodnim uslovima izvan kulture. Prosječni uzorci uzeti su u tri ponavljanja. Svaki prosječni uzorak sastavljen je iz 20 pojedinačnih uzoraka. Razvijenost korijenja utvrđena je na plohi 2 i 3 metodom presjeka (po Kolesnikovu) s položajem presjeka u 1/2 krošnje (udaljenost od debla 70 cm) srednjeg stabla. Na svakoj primjernoj plohi snimljeno je 6 stabala. Približan uvid u kretanje podzemne vode dobiven je jednokratnim opažanjem po godišnjim dobima u toku jedne godine. Za utvrđivanje stanja mineralne ishrane istraživanih kultura sabrali smo na svakoj plohi iglice sa 30 stabla i sačinili 3 prosječna uzorka. Analizirane su jednogodišnje iglice sa postranih izbojaka drugog pršljena. Iglice su sabrane na kraju vegetacijskog perioda u listopadu 1966 i 1967 g. Analize biljnog materijala provedene su prema ranije opisanom postupku (Komlenović i Martinović, 1966. g\). Na položenim plohama izmjereni su prsni promjeri i visine, te jednogo dišnji visinski prirast za 1966. i 1967. g. svih stabala. Drvna masa utvrđena ]e metodom sekcioniranja. Na po pet stabala sa srednjim promjerom, odnosno srednjom visinom utvrđen je tok debljinskog i visinskog rasta za period od pete godine starosti do uključiv 1967. g. Tok debljinskog rasta odnosi se na promjer kod visine 0.3 m od tla. REZULTATI ISTRAŽIVANJA A. Opis objekata Primjerne plohe Sušje 1 i 2 nalaze se 14 km, a kultura Karabno 3 km sjeverno od Karlovca, dok se kultura Točak koja je uzeta za komparaciju nalazi 23 km južno od Karlovca. Klimatske prilike za ove objekte mogu se približno predočiti s podacima najbliže meteorološke stanice u Karlovcu. Prema Koppenovoj klasifikaciji (Bertović, 1967) Karlovac ima oznaku Cfwbx"; indeks efektivnosti oborina (P/E po Thornthwaitu) 105, tj. klima je humidna Mortonneov indeks ariditeta (I) 53.4; Embergerov pluviotermički kvocijent (Q) 148.2 te Langov godišnji kišni faktor (KF) 101.9. Za Karlovac vrijede (iz. perioda motrenja 1948 do 1960) ove srednje vrijednosti temperatura i oborina u godišnjim dobima: proljeće 11.0° C i 248 mm; ljeto: 20.4" C i 284 mm; jesen: 11.3° C i 311 mm; zima: 1.5° C i 278 mm. Kulture su osnovane: Sušje 2 u jesen 1956, Karabno u proljeće 1958, Sušje 1 u jesen 1959 i Točak u proljeće 1962 godine. Prve tri kulture posađene su 87 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 6 <-- 6 --> PDF |
pretežno dvogodišnjim sadnicama s približnim razmakom 2X2 m (oko 2500 do 3500 biljaka po ha), dok su u kulturi Točak posađene dobro razvijene 3—4 godišnje sadnice sa razmakom sadnje 2X2 m. B. Tla i edafske značajke kultura 1. Sistematsko pedološka pripadnost istraživanih tala U našim krajevima ispod asocijacije Alnus glutinosa-Carex brizoides Horv., na težim glinenim i glinasto-ilovastim sedimentima te na nešto lakšim poplavnim terenima Save i pritoka ispod zajednice lužnjaka (Querco-genistetum elatae Horv.) pojavljuje se prema Gračaninu (1951) šumsko-minerogeno močvarno tlo. Prema spomenutom autoru osnovni pedogenetski proces u razvoju ovog tla kao i u razvoju minero-organogenog močvarnog tla je proces hidrogenizacije uslovljen povremenim prekomjernim navlaživanjem tla površinskom stagnirajućom vodom ili povremeno do trajno prekomjernim navlaživanjem tla donjom vodom. Poslejdica hidrogenizacije je anaerobna humifikacija i humizacija tla. S obzirom na plodnost ova tla pokazuju često znatnu potencijalnu plodnost ako sadrže veliku količinu biljnih hraniva ali je njihova efektivna plodnost redovno niska. Ovo u prvom redu poradi nepovoljnih fizikalnih svojstva koja onemogućuju aeraciju tla a može se pojaviti i porast sadržaja nekih fiziološki aktivnih tvari do granice toksiciteta u pojedinim slojevima tla. Proučavajući melioraciono područje Kupe i Kupčine utvrdio je Pušić (1954) da su na području šumsko gospodarske jedinice Draganićki Lugovi više od 80% površine zastupljena netom opisana tla. Podataka o tlima na području Draganićkih Lugova, i to onog dijela koji se nalazi pod kulturama američkog borovca, nalazimo i u izvještaju Orlića (1965). Iz podataka u ovom izvještaju razabiremo da prema Raczu i Vrankoviću tla u kulturi Karabno pripadaju grupi pseudoglejnih tala čija je morfologija karakterizirana A-Bg građom profila, ddk tla u kulturi Sušje pripadaju glejnom (zamočvarenom) tlu koje se nalazi pod dvojnim utjecajem hidrogenizacije od gornje (oborinske) i podzemne vode. Vlastitim proučavanjem morfološkog izgleda tala i načina vlaženja došli smo do zaključka da se tla u proučavanim kulturama američkog borovca Sušje i Karabno veoma razlikuju u pogledu vodnog režima i stratigrafije profila. U godini promatranja oscilirala je donja voda u kulturi Sušje (ploha 1) od 204 do 63 cm dubine tla. Nadalje, stagnirala je ovdje površinska voda početkom travnja u trajanju od 10 dana. U kulturi Karabno (ploha 3) nije utvrđena pojava podzemne vode u profilu tla (0 do 250 cm). Na osnovu naprijed izloženog u smislu nove klasifikacije tala Jugoslavije (Neugebauer, Čirić, Filipovski, Škorić i Živković, 1963) te novih radova koji se tiču klasifikacije tala u nizinskom području Save (Pušić i Škorić, 1966, i Kovačević, Kalinić i Pavlić, 1967) i podataka o fiziografiji proučavanih tala koje ovdje donosimo mogu se u sistematsko pedološkom pogledu tla u kulturi Sušje, ploha 1 i 2 označiti kao minero-organogeno močvarno tlo, a tlo u kulturi Karabno, ploha 3 kao pseudoglej nizinski recentno-reliktni. 2. Morfološke osobine tala Sve tri pokusne plohe imaju jednak, i to ravan reljef. Mikroreljef pokazuje samo slabije razvijena tanjurasta udubljenja veličine 50—150 cm i dubine do 10 cm. Endomorfološke osobine tala u kulturama Sušje 1 i Sušje 2 veoma 88 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 7 <-- 7 --> PDF |
su slične. Velik broj pedoloških jama pokazuje jednaku građu profila (sličnu garnituru horizonata i njihovu moćnost). U plohi 3 (Karabno) kopani profili pokazuju podjednaku građu profila uz nešto veća variranja zapremine pojedi nih horizonata. Donosimo opis dvaju glavnih profila koji dobro ilustriraju morfologiju proučavanih tala. Mmero-o-rganogeno močvarno tlo, profil 2, ploha 2 Ao 2—0 cm sloj četinjaka borovca žutosmeđe boje u fazi početne fermentacije. At 0—10—13 cm glinasta ilovača u vlažnom stanju tamnosive boje (u zrako suhom stanju tamnosiva boja (5YR4´1) slabo izražene mrvičaste strukture. Zbog velike humoznosti teže se zapažaju male rđaste i plavičaste mazotine. Gr 13—47 cm laka glina slabo izražene mrvičaste do graškaste strukture. Tlo u zrakosuhom stanju ima svijetlo žutosmeđu boju (10YR 6/4) sa brojnim plavkastim mazotinama. Prelazi izrazito u Gor 47—85 cm glinastu ilovaču svijetlosive boje (5YR 7/1) prošaranu žutosmeđim pjegama koje naizmjenično dolaze sa plavičastim koloidnim tankim naslagama, naročito na prirodnim plohama grudastih agregata. Prelazi postepeno u Gr 85—175 cm laku glinu, u vlažnom stanju dominira sivoplavkasta boja (u zrakosuhom stanju 5Y 6/2). Strukturni agregati oštrobridni, kubiformni pretežno! veličine 3—6 cm. Prelazi u Gor 177—240 cm laku glinu grudaste strukture. Ističu se brojne rđaste i maslmastosive mazotine koje daju tlu mozaičan izgled na vertikalnom i horizontalnom presjeku. Nizinski pseudoglej, profil 3, ploha 3 Ao 1—0 cm sloj četinjaka američkog borovca u kojem ima ostataka biljnog materijala prizemnog rašća u fazi fermentacije. Ai 0—9 cm praškasta glinasta ilovača u suhom stanju sivo-smeđe boje (10YR 5/2) praskaste i mrvičaste strukture. Prelazi postepeno u Ag 9—20 cm praškastu glinastu ilovaču slabo izražene mrvičaste strukture. Tlo je dosta rahlo i porozno. Boja tla je svijetlosiva do svjetlomaslinasta (5Y 6/2). Prisutne pojedinačne rđaste i plavičaste mazotine. Prelazi postepeno u Bgi 21—58 cm svijetložutosmeđu (10YR 6/4) glinastu ilovaču grudaste oštrcbridne i vertikalne strukture. Jače se ističu rđaste i maslinastosive mazotine. Prelazi izrazito u Bg2 58—110 cm laku glinu grudaste strukture Na zaglađenoj plohi u vertikalnom pravcu pružaju se plavičastosive, žućkastosive i oker pruge i mazotine. Kanalići od izumrlog korijenja dijelom ispunjeni materijalom iz gornjih horizonata. Prelazi u 89 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Bg:j 110—210 cm tešku glinu jače išaranu plavičastosivim prugama od prednjeg horizonta. Strukturni agregati oštrobridni i izduženi, pretežno veličine 4—6 cm. Na prirodnoj plohi strukturnih agregata često izražen plavičastosivi tanki (0.5—1.0 mm) sloj koloidne gline. 3. Neke edafske značajke Podaci o nekim fizikalnim i kemijskim osobinama istraživanih tala prikazani su u tabeli 1 i na slici 1. Za bolje poznavanje edafskih odnosa u istraživanim kulturama potrebno je istaknuti slijedeće: a) Morfološki izgled proučavanih tala upućuje na zaključak da je povremeno prekomjerno vlaženje gornjom (oborinskom i naplavnom) vodom i prekomjerno vlaženje donjom vodom osnovna značajka vodnog režima minercorganogenog močvarnog tla (kulture Sušje 1 i 2). Nadalje morfološki znaci nizinskog pseudogleja navode na zaključak da se u recentnim uslovima ovo tio tokom godine naizmjenično u površinskim slojevima prekomjerno vlazi i isušuje. Kakav je stvarni vodni režim ovih tala ostalo je u ovim istraživanjima nedovoljno objašnjeno. Izgleda na osnovu dobrog uspijevanja kultura da najnepovoljnije stanje vodnog režima pada izvan vegetacijskog perioda. Kakav je i u kojoj mjeri vodni režim ovih tala podnosi američki borovac jedna je od osnovnih zadataka budućih istraživanja u ovim kulturama. inertna L--=] ekološki ry-´:.. :;y| plinovita R\\\V^J čvrsta vlaga I— --~i aktivna vođa l´V:-"^-´- :| faza lŠ$$$Sl faza a I bi SI. 1. Odncs faza u proučavanim tlima Ocrv rt´/. A, TO ? 20 18% b) 30 Sr tov. W L2 50 PROFIL GOT SUŠJE 2 PROFIL KARA8H0 Iffl SI. 2. Rasprostranjenost korijenja američkog borovca prema dubini tla <)() |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 10 <-- 10 --> PDF |
b) Osnovni rezultat proučavanja razvitka korijenovog sistema američkog borovca prikazan je na slici 2. Odatle je vidljivo da proučavane kulture (Sušje 2 na minero-organogenom tlu i Karabno na nizinskom pseudogleju) imaju veoma sličnu rasprostranjenost korijenja po dubini tla. Za obe proučavane kulture karakteristično je da one u sadašnjoj dobi imaju relativno plitko razvijen korijenov sistem. Prema tome u dosadašnjem razvoju kultura bile su u najvećoj mjeri odlučne osobine tla u sloju od 0—40 cm. Zanimljivo je da se korijenov sistem američkog borovca najbolje razvija uz prirodne plohe strukturnih agregata, a za svoj razvoj koristi i krupne pore i kanaliće od izumrlog korijenja hrastovih šuma. U tom pogledu kulture američkog borovca povoljno djeluju na očuvanje arhitekture tala stvorene dugotrajnim djelovanjem primarne vegetacije. Kultura američkog borovca usporava proces lesiviranja (ispiranje glinenih čestica). Ovo je pojava od posebnog značenja za istraživana tla gdje lesivaža (po zakonu sedimentacije u mirujućoj vodi) dovodi do trajnog pogoršanja fizikalnih osobina tala zatvaranjem njihovih pora i pukotina pretežno glinastim česitcama. c) Podaci o stanju nekih faktora plodnosti tla pod kulturom američkog borovca i na istom staništu pod prirodnim uvjetima (tabela 2) pokazuju veoma veliku biološku akumulaciju materijala u površinskom dijelu At horizonta minero-organogenog močvarnog tla pod kulturom američkog borovca. Stanje nekih faktora plodnosti tla pod kulturom američkog borovca i na istom staništu pod prirodnim uvjetima. Istraživano u listopadu 1966 godine. Tabela 2 Objekti istraživanja Tlo u površinskom dijelu Ai horizonta (0—5 cm) sadrži Humus U t/ha i P2O5 i KsO u Suma baza u ukupni dušik kg/ha određen ađsorpcijskom u kg/ha po Al-metodi kompleksu Humus Dušik P2O5 KLO m.e./lOO tla 13 godišnja kulturameričkog borovcaminero-organogenom močvarnom tlu. ana im: 4235 57.2 112.0 9.4 Sušje, ploha 2. Minero-organogeno močvarno tlo. Kontrolna ploha na kojoj prije 20 godina nije uspio dovršni sijek 140 godišnje sastojine hrasta lužnjaka. 49.0 2420 31.9 99.0 3.6 Podaci predstavljaju srednje vrijednosti iz 3 prosječna uzorka. Prosječni uzorak sastavljen je iz 20 pojedinačnih uzoraka. C. Stanje mineralne ishrane na bazi koncentracija mineralnih hraniva u iglicama U prikazu pedoloških uslova istraživanih kultura izneseni su podaci o sadržaju nekih biogenih elemenata u tlu. Iz ovih podataka proizlazi da je hranidbeni režim istraživanih tala u odnosu na američki borovac općenito povoljan. U cilju ocjene stanja mineralne ishrane istraživanih kultura u postojećim |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 11 <-- 11 --> PDF |
uslovima, kao i stvarnog iskorištenja biogenih elemenata iz tla utvrđen je njihov sadržaj u iglicama. Koncentracije mineralnih hraniva u iglicama utvrđene na kraju vegetacijske sezone odražavaju kao što je poznato (Leyton 1958, Wehrmann 1959, Tamm 1964 i dr.) stanje ishrane šumskog drveća. Podaci provedenih analiza iglica američkog borovca u istraživanim kulturama izneseni su u tabeli 3. Koncentracije mineralnih hraniva u iglicama američkog borovca (podaci za 1966 i 1967. g.) Tabela 3 S a dr ž a j Oznaka plohe Godina N P2O5 ls/o (suhe K2O tvari) CaO Suš: e 1 1966 1.68 0.46 0.32 0.56 1967 1.60 0.42 0.38 0.46 Sušje 2 1966 1967 1.72 1.97 0.49 0.45 0.38 0.36 0.45 0.46 Karabno 1966 1.85 0.47 0.38 0.57 1967 1.76 0.39 0.36 0.65 Točak 1966 1.99 0.42 0.36 0.94 Upoređujući dobivene rezultate s podacima istraživanja mineralne ishrane nekih kultura američkog borovca na području Hrvatskog zagorja (Komlenović 1965, tabela 4) može se zaključiti da je stanje mineralne ishrane istraživanih kultura povoljno. Podaci p sadržaju mineralnih hraniva u iglicama i prirastu američkog borovca u kulturama na području Hrvatskog zagorja Tabela 4 0) Godiš. Naziv vegetaci i tla p. 3 prirast cu 0 Sadržaj g „i a drvne S3 > L S mase po cd rs hektaru Q g ~ -»i d C/2 Jđ tačajni poprečni N PaO.5 Ki O CaO m3 ´Vo (suhe tvari) god. Pregrada Zlatar Bela Querco- Carpinetum croati´cum Horv deluvijalno tlo QuercoCarpi. netum croaticum Horv. obrončani pseudo glej Querco- Carpinetum croaacum Horv. ili— merizirano tlo 35 280 8.6 8.0 1.51 0.45 0.70 0.35 35 370 16.7 10.6 1.67 0.39 0.68 0.36 29 403 29.4 13.9 1.86 0.41 0.67 0.27 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Dok se u pogledu sadržaja dušika u iglicama (prosječne koncentracije za 1966 i 1967 godinu) kultura američkog borovca Sušje 2 gotovo izjdnačuje s kulturom najvećeg prirasta na području Hrvatskog zagorja (Bela, poprečni godišnji prirast 13.9 m3/ha) istraživana kultura u predjelu Karabno nalazi se između kulture s poprečnim prirastom od 10.6 m3/ha (Zlatar) i kulture s najvećim poprečnim prirastom (Bela). Kultura američkog borovca u predjelu Sušje 1 zaostaje nešto po koncentraciji dušika u iglicama iza spomenutih kultura, ali se ova koncentracija još uvijek kreće u granicama koncentracija kod kojih se postiže dobar rast. Koncentracije fosfora u iglicama američkog borovca na istraživanim plohama, posebno u kulturama u predjelu Sušje u prosjeku su nešto više od koncentracija fosfora u iglicama kultura na području Hrvatskog zagorja. Za razliku od koncentracija fosfora koncentracije kalija pokazuju upravo obrnutu sliku, {j. koncentracije kalija u iglicama američkog borovca istraživanih kultura znatno su niže od koncentracija kalija u iglicama američkog borovca kultura u Hrvatskom zagorju. Izneseni odnosi koncentracija fosfora i kalija u iglicama američkog borovca istraživanih kultura i kultura u Hrvatskom zagorju odgovaraju odnosu sadržaja ovih hraniva u tlu. Dok je u tlima kultura američkog borovca na području Hrvatskog zagorja utvrđeno gotovo odsustvo fiziološki aktivnog fosfora u tlu (sve vrijednosti AI-P2O5 niže od 1 mg/100 g tla), sadržaj pristupačnom kaliju u tlu znatno je veći kod ovih nego kod istraživanih kultura. Kultura američkog borovca u predjelu Točak pokazuje povoljnije stanje ishrane dušikom u odnosu na istraživane kulture, dok je kod fosfora utvrđeno upravo obrnuto stanje. Koncentracija kalija u iglicama kulture Točak podudara se u prosjeku s koncentracijama kalija istraživanih kultura. D. Analiza rasta i prirasta Najvažniji podaci o rastu i prirastu proučavanih kultura prikazani su u tabeli 5 i na slici 3. Neki podaci o rastu i prirastu istraživanih kultura Tabela 5 a Prosječni Jal 01 r/i c cd visinski r-s CÖ (U C "ča prirast 0 .3 a ffl a u 1966. g. u 1967. g. god. cm cm m3 Sušje 1 1 10 349 77 85 4.0 8.0 Sušje 2 2 13 733 110 110 10.6 95.0 Karabno 3 12 527 95 102 6.6 21.8 Točak 4 10 361 79 84 5.1 15.1 Srednji prsni promje Zaprerr deblovi po hek |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Dosadašnji rast i prirast američkog borovca na mineroorganogenom močvarnom tlu i nizinskom pseudogleju u uporedbi sa njegovim rastom i prirastom na staništima gdje on od prirode dolazi i u kulturama gdje odlično uspijeva može se ocijeniti kao izvanredno dobar. Tako na primjer prosječna vi 800 SI. 3. Visinski rast i razvoj srednjeg promjera (na 0.3 m) američkog borovca na primjerenim plohama Sušje 1 (1), Sušje 2 (2), Karabno (3) i Točak (4). |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 14 <-- 14 --> PDF |
.sina kulture Sušje 2 iznosi u 13 godini 7.3 metra, odnosno u 10 godini 4.2 metra. Prema podacima Sommera (1963) postiže 10 godišnji borovac na I bonitetu (New Hampshire) visinu od 2.2 m. Jedna kultura američkog borovca dobrog vitaliteta i velikog prirasta imala je prema Martinoviću (1965) u starosti od 10 godina prosječnu visinu 4.3 m. Kultura Točak koja je uzeta za komparaciju, a općenito se uzima kao primjer veoma povoljnih edafskih i klimatskih (Martinović i Komlenović, 1967) uvjeta za uzgoj američkog borovca ima u istoj dobi srednju visinu 3.6 m. DISKUSIJA I ZAKLJUČCI Na području Šumskog gospodarstva Karlovac u šumsko gospodarskoj jedinici Draganićki Lugovi postavljene su primjerne plohe u kulturama američkog borovca (Pinus strobus L.). Plohe su odabrane tako da obuhvate kulture američkog borovca na minero-organogenom močvarnom tlu i nizinskom pseudogleju. Proučavane kulture podignute su na tipičnim staništima hrasta lužnjaka u Pokupskom bazenu. Provedena su pedološka i biljno hranidbena istraživanja te istraživanja rasta i prirasta u kulturama američkog borovca. U ovim istraživanjima bila nam je namjera da vidimo uspijevanje američkog borovca na opisanim staništima, te ocjene mogućnosti racionalnog iskorištavanja tala uzgojem američkog borovca na površinama gdje su prirodnim putem, slabo obnovljene hrastove sastojine, 1. Iz podataka o provedenim pedološkim istraživanjima vidljivo je da su u predjelu Sušje (ploha 1 i 2) zastupljena minero-organogeno močvarna tla a u predjelu Karabno tlo pripada tipu nizinskog pseudogleja. Za minero-organogeno močvarno tlo karakteristično je površinsko prekomjerno navlaživanje tla (koje po svoj prilici pada izvan vegetacijskog perioda) i pojava donje vode čiji se nivo kreće na dubini od 70—204 cm. Američki borovac u istraživanim kulturama na ovom tlu jednako kao na pseudogleju u sadašnjoj dobi ima razvijen korijenov sistem uglavnom u zoni od 0—40 cm dubine tla. U toj zoni istraživano minero-organogeno močvarno tlo odlikuje se glinasto ilovastom do lako glinastom teksturom, mrvičastom do slabije izraženom graškastom strukturom, vrlo velikim porozitetom, visokim sadržajem humusa i ukupnog dušika, kao i znatnim količinama fiziološki aktivnog fosfora i kalija (tab. 1 i si. 1). U zoni rizosfere istraživano pseudoglejno tlo pokazuje slične fizikalne osobine i reakciju tla, dok je sadržaj humusa, ukupnog dušika i fiziološko aktivnog fosfora i kalija u ovom tlu niži. Premda se u pogledu kemijskih faktora plodnosti mineroorganogeno tlo u zoni rizosfere znatno razlikuje od pseudoglejnog tla nisu se ove razlike bitno odrazile na stanje ishrane istraživanih kultura i njihov rast (tab. 3 i 5, si. 3). 2. Na osnovi podataka prosjek za 1966 i 1967. g. o koncentracijama dušika, fosfora i kalija (tab. 3) vidljivo je da one u jednogodišnjim iglicama američkog borovca u % iznose na minero-organogenom močvarnom tlu 1.64 —1.85 N, 0.44 — 0.47 P2O5 i 0.35 — 0.37 K2O, a na pseudogleju 1.81 N, 0.43 P2O5 i 0.37 K2O. Ako se ovi podaci za istraživane kulture Sušje i Karabno koji se međusobno bitno ne razlikuju uporede sa stanjem mineralnih hraniva u iglicama američkog borovca u najboljim našim kulturama (tab. 4) proizlazi da su koncentracije dušika i fosfora podjednake, dok su koncentracije kalija niže. To daje mogućnost da se utvrđene koncentracije dušika i fosfora u iglicama ame96 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 15 <-- 15 --> PDF |
ričkog borovca mogu smatrati kao pokazatelji stanja dobre ishranjenosti američkog borovca ovim hranivima u proučavanim kulturama. Što više mogle bi se za sada utvrđene koncentracije (1.67 —1.86 N i 0.41—0.49 P2O5) uzeti kao granične vrijednosti dobre ishranjenosti dušikom i fosforom kultura američkog borovca u istraživanim i sličnim uslovima, osobito na području kontinentalnog dijela Hrvatske. 3. Rezultati proučavanja rasta i prirasta istraživanih kultura prikazani su u tabeli 5 i na si. 3. Radi boljeg upoređivanja i ocjene ovih vrijednosti prikazani su i podaci o rastu i prirastu američkog borovca u kulturi Točak. Kultura američkog borovca Točak uzeta je za upoređivanje jer tlo u ovoj kulturi (kiselo smeđe tlo na reliktnoj crvenici) ima veoma povoljna fizikalna i kemijska svojstva za rast američkog borovca (Martinović i Komlenović, 1967. g.). Na osnovu upoređenja navedenih podataka o dosadašnjem rastu može se zaključiti da najveći prirast postiže američki borovac na minero-organogenom močvarnom tlu (Sušje, ploha 2). Veoma dobar prirast postiže američki borovac na nizinskom pseudogleju kao i kiselom smeđem tlu na reliktnoj crvenici (plohe Karabno i Točak). Američki borovac na plohi Sušje 1 pokazuje znatno slabiji prirast premda se nalazi na istom tipu tla kao i ploha Sušje 2 gdje on pokazuje najveći prirast. To se može objasniti najviše činjenicom što kultura na plohi 1 nije bila ograđena i zaštićena od divljači, Štete od divljači na ovoj i nekim drugim kulturama upozoravaju na velike opasnosti od divljači za uzgoj američkog borovca na ovim i sličnim staništima. 4. Premda su podaci o rastu i prirastu američkog borovca u istraživanim kulturama zanimljivi i za praksu od velikog interesa nije na osnovu dosadašnjeg razvoja istraživanih kultura moguće donijeti konačne zaključke o uzgoju američkog borovca na opisanim staništima. Ovo u prvom redu zbog toga što su proučavane kulture relativno veoma mlade. S gledišta odnosa američkog borovca prema tlima pokazalo se osnivanje proučavanih kultura veoma korisnim. S uspjehom je isprobana jedna strana vrsta brzog rasta na staništima koju su općenito veoma složena za osnivanje šumskih kultura. Daljnja još detaljnija proučavanja naših kultura, naročito onih podignutih na minero-organogenom močvarnom tlu pružiti će još jasniju sliku o mogućnostima uzgoja američkog borovca na istraživanim staništima. U tom pogledu potrebno je ova proučavanja nastaviti stacionarnom metodom istraživnaja koja bi u prvom redu obuhvatila proučavanje utjecaja vodnog režima tla na dinamiku rasta i prirasta te dinamiku stanja ishrane američkog borovca najvažnijim biogenim elementima. 5. U toku našeg istraživanja, koliko je to bilo moguće, obratili smo pažnju i na ulogu američkog borovca u procesima biološke akumulacije materijala u tlu. Na osnovu podataka prikazanih u tabeli 2 može se zaključiti da je istraživana kultura američkog borovca (Sušje, ploha 2) pokazala u relativno kratkom roku pozitivan utjecaj na plodnost mineroorganogenog močvarnog tla. U površinskom dijelu ovog tla (0—5 cm) pod kulturom američkog borovca u velikoj mjeri je povećan sadržaj humusa, ukupnog dušika, fiziološki aktivnog fosfora i kalija te sadržaj baza u adsorpcijskom kompleksu u odnosu na stanje izvan kulture u prirodnim uvjetima (slabo obnovljena oplodnom sječom 140 godišnja sastojina hrasta lužnjaka). Pored toga utvrđeno je i pozitivno djelovanje istraživane kulture (Sušje, ploha 1 i 2) u sprečavanju razvoja korovske vegetacije. Već u periodu nakon 10 godina od osnivanja kulture formirala se 97 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 16 <-- 16 --> PDF |
je šumska prostirka koja je skoro potpuno pokrila tlo. Osnivanje borovčevih kultura nadalje se je veoma povoljno pokazalo u očuvanju postojeće arhitekture stvorene stoljetnim djelovanjem korijenja hrastovih šuma. Transpiracijom znatnih količina vode ublažava kultura američkog borovca procese zamočvarivanja tla. LITERATURA A n i ć, M. 1961: Weitere Erfahrungen über Rhythmus des Höhenwachstums bei verschiedener Holzarten im Laufe ihrer Vegetationsperiode, IUFRO, Beč. B e r t o v i ć, S. 1967: Ekološke značajke okoliša primjernih objekata. Jugoslavensko društvo za proučavanje zemljišta, III kongres, Vodič za ekskurzije, Zagreb. Giordano , A. 1960: Caratteri generali di alcuni terreni ospitanti il Pino strobo, Monti e Boschi n. 7—8, Milano. G r a č a n i n, M. 1951: Pedologija III dio, Zagreb. I v k o v, R. 1958: O introdukciji stranih vrsta drveća, Šumarstvo 1—2, Beograd. J o v a n o v i ć, S. 1963: Plantažna proizvodnja drveta. Plantaže četinara brzog rasta, Narodni šumar 5—6, Sarajevo . K1 e p a c, D. 1962: Prilog poznavanju rasta i prirasta zelene duglazije i američkog boi ovca, Šumarski list 1—2, Zagreb. K 1 e p a c, D. 1963: Rast i prirast šumskog drveća i sastOjina, Zagreb. Komlenović , N. 1965: Koncentracija hraniva u iglicama američkog borovca kao indikator fertilizacije. Magistarska radnja, Zagreb. K o v a č e v i ć, P., K a 1 i n i ć, M., P a v 1 i ć, V. 1967: Detaljna klasifikacija tala i izrada pedološke karte Hrvatske Posavine mjerila 1 : 50.000. Jugoslavensko društvo za proučavanje zemljiŠLa, III kongres, Zadar. L e y t o n, L. 1958: The mineral requirements of forest plants, Handbuch der Pflanzenphysiologie, Band IV, Berlin. Martinović , J. 1965: Utjecaj tla na uspijevanje borovca (P. strobus L.) u kulturi Bučice u Hrvatskom zagorju, Šumarski list 5—6, Zagreb. Martinović , J., M i 1 k o v i ć, SL 1966: Prilog šumsko proizvodnom vrednovanju tala na Ogulinskom području, Šumarski list 7—8, Zagreb. Martinović, J., Komlenović, N, M i 1 k o v i ć, S. 1967: Sezonske promjene sadržaja vlage u tlu i mineralnih hraniva u iglicama u kulturi običnog bora (Pinus silvestris L.) i američkog borovca (Pinus strobus L.) kraj Ogulina, Šumarski list 3—4, Zagreb. Martinović, J., Komlenović, N. 1967: Točak (Slunj). Jugoslavensko društvo za proučavane zemljišta, III kongres, Vodič za ekskurzije, Zagreb. N e u g e b a u e r, V., Ć i r i ć, M., Filipovski, G., Škorić, A., Z i v k o v i ć, M. 1963: Klasifikacija zemljišta Jugoslavije, Zemljište i biljka 1—3, Beograd. Orlić , S. 1965: Registracija rast i prirast stabala u postojećim mlađim kulturama četinjača, Izv;eštaj (rukopis) Jastrebarsko. Pourtet , J. 1948: Veštačka pošumljavanja, Beograd. P u š i ć, B. 1954: Melioraciono područje Kupa — Kupčina, agro-pedološki i melicracioni prikaz (elaborat), Zagreb. Pušić , B., Škorić , A. 1965: Prilog poznavanju hidrogenizacije, klasifikacije i odvodnje tala doline Save, Zemljište i biljka No 3, Beograd. Sommer , H. G. 1963: Die Strebe in ihrem natürlichen Verbreitungsgebiet, Forstvv. Cbl. Nc 9—10, München. Škorić , A. 1961: Pedološka istraživanja (priručnik), Zagreb. Škorić, A., H a j d i n, Z., Martinović, J. 1967: Prilog izboru tala i agrotehničkih mjera pri intenzivnom uzgoju četinjača na Kordunu. Jugoslavensko društvo za proučavanje zemljišta. III kongres, Zadar. Šu m a kov, S. V. 1960: Izvještaj eksperta za šumarsku pedologiju. Jugoslavenski savetodavni centar za poljoprivredu i šumarstvo. Dokumentacija šumarstva br. 23, Beograd. T a m m, C. O. 1964: Determination of nutrient requirements of forest stands, Intern, rev. of forestry research, vol. 1, New York. Wehrmann , ´J. 1959: Methodische Untersuchungen zur Durchführung von Nadelanalysen in Kiefernbeständen. Forstw. Cbl. 3—4. [)H |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 17 <-- 17 --> PDF |
AN EXPERIMENT WITH EASTERN WHITE PINE (Pinus strobus L.) IN A BOTTOMLAND PSEUDOGLEY AND IN A MINERAL-ORGANOGENEOUS SWAMPY SOIL NEAR KARLOVAC Summary In the area of the lowland forests of Pedunculate Oak (Querco-Genistetum elatae Horv.) in mineral-organogenous swampy soils (district of »Sušje«, plots 1 and 2), and in a bottomland pseudogley (district of »Karabno«, plot 3) were carried out pedological and plant nutritional investigations, and a study of the grow.h and increment of 10—13-year-old cultures of Eastern White Pine. For the sake of comparison identical data were dealt with for a 10-year-old Eastern White Pine culture in the heather (Genisto-Callunetum croaticum Horv.) on acid brown soil over lying a relict terra rossa. For assessing the state of the mineral nutrition of Eastern White Pine cultures, concentrations were taken of the nutrient substances in the needles of those Pinus strobus cultures which according to previous investigations exhibited the best growth-rate in Croatia (i.e. on illimerized soils lying on Pleistocen clayey-loamy sediments and colonized by the forest association Querco-Carpinetum croaticum Horv.). Data on the experimental areas The sample plots Karabno and Sušje, Nos. 1 and 2, are situated 3 and 14 km. north of Karlovac respectively, and the culture of »Točak« at 13 km. — distance south of Karlovac. According to data from the nearest weathetr station of Karlovac (1948—1960 observational period) for the investigated area the following mean seasonal temperatures and rainfall are valid: spring: 11.0" C and 248 mm., summer: 20.4" C and 284 mm., autumn: 11.3° C and 311 mm., and winter: 1.5» C and 278 mm. The mentioned cultures were established in the 1956—1962 period by planting 2500—3500 two- to four-year plants per hectare. The hydromorphic soil in cultures of »Sušje«" (plots 1 and 2) is characteristic of temporary waterlogging of the soil by surface and underground waters, while for the »Karabno« culture a recent pseudogleyification of the soil is specific. Data on several physical and chemical properties of the soil are in Tab. 1. Results The development so far of the cultures studied has been evaluated by the authors as very promising. The most successful culture (»Sušje«, 2) on a mineralorganogenous swampy soil at the age of 13 years exhibits a mean height of 7.3 m., mean diameter b.h. of 10.6 cm., and a total standing volume (stemwood) of ca. 93 cu.m./ha. It was established that on mineral-organogenous swampy soils and on bottomland pseudogleys Eastern White Pine is a shalow-rooting species. The state of the mineral nourishment on the basis of concentration of mineral nutritive substances in the needles at the end of two growing periods was evaluated as being favourable. The obtained data are consistent with the nutrient content found in the soil and the growth of cultures. On the ground of these and some previous investigations the authors consider the state of nourishment of Eastern White Pine cultures with nitrogen and phosphorus in Croatia very favourable if their concentration in one-year needles is 1.67—1.8611/» N and 0.41—0.45´Vo PsOs. A positive effect of Eastern White Pine on the biological accumulation of substances in the soil was also established. Tables and Figures Tab. 1. Some physical properties of the soil in Eastern White Pine cultures. Tab. 2. The state of some factors of fertility of the soil under an Eastern White Pine culture, and on the same site under natural conditions (investigated in October, 1966). 99 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Tab. 3. Concentrations of mineral nutrients in Eastern White Pine needles (data relate to 1966 and 1967). Tab. 4. Data on mineral nutrient concentrations in needles and on the increment of Eastern White Pine in cultures in the Croatian Zagorje (northwards from Zagreb). Tab. 5. Some data on the growth and increment of investigated cultures. Fig. 1. Particle size distribution in ´Vos in the investigated soils (soil texture). Fig. 2. Spreading of Eastern White Pine roots according to soil depth. Fig. 3. Height growth and development of the mean stem diameter (at 0.3 m. above ground) of Eastern White Pine on the sample plots of Susie 1 (1), Sušje 2 (2), Karabno (3), and of Točak (4). |