DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 40 <-- 40 --> PDF |
aktualne teme DK 634.0.48:634.0.176.1 Quercus NAUČNO ISTRAŽIVAČKE STUDIJE O SUŠENJU HRASTIKA Dr ZLATKO VAJDA, Zagreb Godine 1910 započeto jače sušenje hrastova u našim nizinskim šumama nije niti do danas prestalo. Ono se, izuzev neke kraće ili dulje periode, sa jačim ili slabijim intenzitetom i dalje nastavlja. U razdoblju od god. 1910—1925 posušilo se u posavskim i donjopodravskim nizinskim šumama oko 1,731.000 m3 hrastovih stabala što znači, da se prosječno godišnje u tom periodu posušilo oko 115.400 m3. Nemamo brojčanih podataka o sušenju hrastova u razdoblju daljnjih 40 godina. Međutim, ta je pojava godine 1966 a još više godine 1967 opet buknula velikim intenzitetom. Ona se pojačala i proširila na znatna područja naših nizinskih hrastovih šuma, tako da joj se mora obratiti velika pažnja, jer nanosi područnim šumskim gospodarstvima ogromne ekonomske gubitke. Ti se gubici povećavaju još i više, što se, god. 1930. započeto epidemijsko ugibanje — hrastovim sastojinama primiješanih — brijestovih stabala i sastojina i dalje nastavilo u takovim razmjerima, da je ta vrsta drveta iz nekih predjela gotovo potpuno iščezla. Zlo je pojačano i lokalnim sušenjem jasenovih stabala. Prema privremenim i nepotpunim podacima sabranim po stručnoj komisiji Poslovnog udruženja Šumsko-privrednih organizacija u Zagrebu, u našim se nizinskim šumama hrasta lužnjaka tokom god. 1966 i 1967 posušilo oko 348.000 m3 hrastovih stabala ili prosječno godišnje oko 174.000 m3 drvne mase, što je znatno više od ranijeg petnaestogodišnjeg prosjeka (od god. 1910—1925). Iako su navedene cifre aproksimativne, ipak nam dovoljno osvjetljuju veličinu ove katastrofalne pojave. Za najnovija sušenja u godinama 1966 i 1967 još nemamo sakupljene sve podatke, navodimo tek neke: Na području Šumarije Vrbove c posušilo se oko 40.000 m3, a u šumama Glogovnici i Malom Potoku oko 36.000 m3 U poznatoj nam šumi Žutic i posušilo se oko 250.000 m3 što je više nego za ranijihi intenzivnih sušenja u godinama 1924 i 1925. U šumi Ključev i posušilo se 20.000 m 3au Međustrugovima oko 2.000 m3. Osim toga, prema dobivenim informacijama, zapažena su masovna sušenja hrastova i na područjima Šumskih gospodarstava Našice , Podrav ska Slatina i Vinkovci. Zasad nemamo potpunih podataka o ukupno posušenim drvnim masama i o veličini površina, koje je ta pojava obuhvatila. Tek kada se sakupe svi podaci, te izračunaju ekonomski gubitci nastali tim sušenjem hrastika, moći ćemo dobiti cjelovitu sliku ove katastrofalne pojave. Da bismo bili u stanju poduzeti efikasne zaštitne mjere kojima bi se moglo zaustaviti i spriječiti daljnje sušenje i ugibanje hrastovih sastojina trebalo je 122 |