DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 41 <-- 41 --> PDF |
prije svega utvrditi uzroke sušenja. Ti su uzroci svakajto kompleksne naravi tj. ne radi se samo o jednom faktoru već o zajedničkom i sinhroniziranom štetnom utjecaju od više abiotskih i biotskih faktora. O problemu sušenja i ugibanja hrastika napisano je u nas unatrag pedeset godina veći broj studija, spominjemo najznačajnije: Petrači ć A.: O uzrocima sušenja hrastovih šuma u Hrvatskoj i Slavoniji, Glasnik za šumske pokuse br. 1 Zagreb, 1926. — Seiwert h A.: Suše li se slavonski ^hrastovi zbog promjene tla? Glasnik za šumske pokuse br. 2, Zagreb 1927. — Š k o r i ć V.: Erysiphaceae Croatiae, Glasnik za šum. pok. br. 1, Zagreb 1926. — S k ori ć V.: Uzroci sušenja naših hrastovih šuma, Glasnik za šumske pokuse br. 1, Zagreb 1926. — Marković Lj.-M a n o j 1 o vi ć M.: Sušenje hrasta lužnjaka u šumama Hrvatske i Slavonije. — Langhofe r A.: Gubar i sušenje hrastovih šuma. Glasnik za šumske pokuse br. 2, Zagreb 1927. — Kovače vi ć Ž.: Sušenje hrastova u Posavini sa entomološko-biološkog gledišta ŠL Zagreb 1928. — Androi ć M.: Ekonomske i biocenotske posljedice kasnog tretiranja sastojina protiv gubara, Šum. list, Zagreb 1959. Osim toga objavljeno je od naših stručnjaka u Šumarskom Listu i drugim časopisima veliki broj članaka, koji se odnose na taj problem. Kakovu ulogu i koliki utjecaj imaju na proces sušenja hrastika kli matski faktori, raspravljeno je u habilitacijskom radu: Z. Vajda: »Utjecaj klimatskih kolebanja na sušenje hrastovih posavskih i donjopodravskih nizinskih šuma«, Zagreb 1948 (Izdao Institut za šumarska istraživanja Ministarstva šumarstva NR Hrvatske). Autor je u tom radu dokazao sve češću pojavu nastupa ekstremnih klimatskih stanja počam od prvog decenija ovog stoljeća, te kakovu je ulogu ta pojava imala u procesu ugibanja hrastika posebno u razdoblju od god. 1910— 1925. Razmotren je njezin utjecaj na rast i fiziološku otpornost hrastovih sastojina, na gradaciju po hrast štetnih insekata, kao i na rasprostranjenost te napadaje po hrast štetnih gljiva. Konačno autor je istakao kakovu je ulogu u tom spletu aktivnosti negativnih faktora imao čovjek svojim neracionalnim gospodarenjem, te predložio, da se u gospodarenje sa ugroženim šumama odmah uvedu u raspravi naznačene preventivne mjere. * Pojava masovnog ugibanja hrastovih stabala i čitavih hrastovih sastojina nije ostala ograničena samo na područje Hrvatske ; ona je zapažena tokom posljednjih 50 godina sa slabijim ili jačim intenzitetom širom čitave Evrop e i Amerike . Ugibanje hrastika uzelo je posljednjih deset godina velikog maha i na području Rumunjske , gdje se u to vrijeme posušilo oko 40.000 ha, većinom za sječu zrelih hrastovih sastojina. Potaknut ovom katastrofom rumunjski Institut za šumarska istraživanja (Ministerul Economici Forestiere — Institut de Cercetari Forestiere) organizirao je opsežna istraživanja o uzrocima sušenja i preventivnim mjerama, koje bi se trebale poduzeti u hrastovim sastojinama. Istraživanja su vršena ekipno i kolektivno. Vodio ih je i koordinirao Gh. M a r c u. Kada su istraživanja završena izdao je god. 1966. navedeni Institut studijski elaborat o načinu i rezultatima istraživanja u obliku knjige pod naslovom: »Studiul Cauzelor Si AI Metodelor de Prevenire Si Combatere A. Uscarii Stejarului. (Central de Documen |