DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 41     <-- 41 -->        PDF

prije svega utvrditi uzroke sušenja. Ti su uzroci svakajto kompleksne naravi
tj. ne radi se samo o jednom faktoru već o zajedničkom i sinhroniziranom
štetnom utjecaju od više abiotskih i biotskih faktora.


O problemu sušenja i ugibanja hrastika napisano je u nas unatrag pedeset
godina veći broj studija, spominjemo najznačajnije: Petrači ć A.: O
uzrocima sušenja hrastovih šuma u Hrvatskoj i Slavoniji, Glasnik za šumske
pokuse br. 1 Zagreb, 1926. — Seiwert h A.: Suše li se slavonski ^hrastovi
zbog promjene tla? Glasnik za šumske pokuse br. 2, Zagreb 1927. — Š k o r i ć
V.: Erysiphaceae Croatiae, Glasnik za šum. pok. br. 1, Zagreb 1926. — S k ori
ć V.: Uzroci sušenja naših hrastovih šuma, Glasnik za šumske pokuse br. 1,
Zagreb 1926. — Marković Lj.-M a n o j 1 o vi ć M.: Sušenje hrasta lužnjaka
u šumama Hrvatske i Slavonije. — Langhofe r A.: Gubar i sušenje
hrastovih šuma. Glasnik za šumske pokuse br. 2, Zagreb 1927. — Kovače vi
ć Ž.: Sušenje hrastova u Posavini sa entomološko-biološkog gledišta ŠL
Zagreb 1928. — Androi ć M.: Ekonomske i biocenotske posljedice kasnog
tretiranja sastojina protiv gubara, Šum. list, Zagreb 1959.


Osim toga objavljeno je od naših stručnjaka u Šumarskom Listu i drugim
časopisima veliki broj članaka, koji se odnose na taj problem.


Kakovu ulogu i koliki utjecaj imaju na proces sušenja hrastika kli matski
faktori, raspravljeno je u habilitacijskom radu: Z. Vajda:
»Utjecaj klimatskih kolebanja na sušenje hrastovih posavskih i donjopodravskih
nizinskih šuma«, Zagreb 1948 (Izdao Institut za šumarska istraživanja
Ministarstva šumarstva NR Hrvatske).


Autor je u tom radu dokazao sve češću pojavu nastupa ekstremnih klimatskih
stanja počam od prvog decenija ovog stoljeća, te kakovu je ulogu ta
pojava imala u procesu ugibanja hrastika posebno u razdoblju od god. 1910—
1925. Razmotren je njezin utjecaj na rast i fiziološku otpornost hrastovih sastojina,
na gradaciju po hrast štetnih insekata, kao i na rasprostranjenost te
napadaje po hrast štetnih gljiva. Konačno autor je istakao kakovu je ulogu
u tom spletu aktivnosti negativnih faktora imao čovjek svojim neracionalnim
gospodarenjem, te predložio, da se u gospodarenje sa ugroženim šumama odmah
uvedu u raspravi naznačene preventivne mjere.


*


Pojava masovnog ugibanja hrastovih stabala i čitavih hrastovih sastojina
nije ostala ograničena samo na područje Hrvatske ; ona je zapažena
tokom posljednjih 50 godina sa slabijim ili jačim intenzitetom širom čitave
Evrop e i Amerike . Ugibanje hrastika uzelo je posljednjih deset godina
velikog maha i na području Rumunjske , gdje se u to vrijeme posušilo
oko 40.000 ha, većinom za sječu zrelih hrastovih sastojina. Potaknut ovom
katastrofom rumunjski Institut za šumarska istraživanja (Ministerul Economici
Forestiere — Institut de Cercetari Forestiere) organizirao je opsežna istraživanja
o uzrocima sušenja i preventivnim mjerama, koje bi se trebale poduzeti
u hrastovim sastojinama. Istraživanja su vršena ekipno i kolektivno.
Vodio ih je i koordinirao Gh. M a r c u. Kada su istraživanja završena izdao
je god. 1966. navedeni Institut studijski elaborat o načinu i rezultatima istraživanja
u obliku knjige pod naslovom:


»Studiul Cauzelor Si AI Metodelor de Prevenire
Si Combatere A. Uscarii Stejarului. (Central de Documen