DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 42 <-- 42 --> PDF |
tare Tehnica Pentru Economia Forestiera, 1966). — Studija zaprema 581 str. sa opširnim sadržajima na ruskom, njemačkom, francuskom i engleskom jeziku; opremljena je sa 126 tabela i 212 grafikona i slika. Pošto su rezultati tih najnovijih istraživanja o ugibanju hrastovih sastojina od osobitog interesa za naše šumarske stručnjake, te će moći doprinijeti rješavanju tog aktuelnog problema, koji se pojavio i u našem šumskom gospodarstvu odlučili smo da ih gotovo u cijelosti prikaze m o. Prikaz ovog istraživačkog elaborata dobro će nam doći i pomoći pri odabiranju metode i smjernica naših budućih istraživanja na tom području. U Rumunjsko j zapremaju hrastove šume oko 1,200.000 ha. Od toga se poslednjih 7 godina posušilo oko 40.000 ha većinom sjecivih sastojina. Nije poznato vrijeme kada su se u Rumunjskoj počele sušiti hrastove sastojine. Prema podacima iz Banata tamo je počelo sušenje hrastova u velikom opsegu god. 1910—1914. Od god. 1932 zapažena su 3 perioda u kojima je sušenje hrastova bilo intenzivno. U prvo m periodu (od god. 1937—1943) bile su napadnute hrastove sastojine Regiona Arges prijašnje šumarije N u c e t. Ugibanje se tada pripisalo zaustavljanju poplavnih voda do kojeg je došlo uslijed iznenadnog topljenja snijega, kao i insektima, koji su obrstili lišće. Drug i vremenski period podudara se sa dvogodišnjim sušnim periodom (1945—1946) kada se ugibanje hrastova proteglo gotovo na sve šume hrasta lužnjaka i kitnjaka. Istraživanja su pokazala, da su uz sušu kod ugibanja hrastova sudjelovale i dvije kod nas prvi put otkrivene gljive: Ophiostoma valachic u m, C. C. Georg., Teod, et M. Bad. i Ophiostoma roboris C. C. Georg, et M. Bad., kao i bakterije Erwinia quercicola C. C. Georg, et M. Bad, i Erwinia valachicaC. C. Georg, et M. Bad. Treć i period počimlje sa godinom 1955. kada je ugibanje hrastova nastupilo u čitavoj donjoj zoni hrasta lužnjaka, a djelomice i hrasta kitnjaka. Paralelno sa ugibanjem hrastova došlo je i ugibanje brijestova, što je proces još više pogoršalo. Ugibanje brijestova traje još i danas. Najveći intenzitet dostiglo je ugibanje hrastova u vremenskom razdoblju od go. 1955— 1958. Osim u Rumunjskoj u posljednjih su stotinu godina hrastovi ugibali u Jugoslaviji, Poljskoj, Njemačkoj, SSSR i SAD. Ta je pojava nastala utjecajem kompleksa abiotičkih i biotičkih faktora. Poduzeta istraživanja su pokazala da se različitim vremenskim razdobljima i kod različitih fitoklimatskih uvjeta ona ne može u svim slučajevima objasniti na isti način i da su za njezino poznavanje te planiranje preventivnih i represivnih mjera suzbijanja potrebna i geografska istraživanja. Zaključci rumunjskih istraživanja odnose se na ugibanje hrastova u Rumunjskoj u vremenskom razdoblju od god. 1955 do 1960. Oni se temelje na podacima dobivenim kod istraživanja u godinama 1957—1961, kada su ta istraživanja bila postavljena na širu osnovu. Ugibanje hrastova posljednjeg perioda izazvalo je, radi njegove rasprostranjenosti, živi interes, kako među naučen jacima tako i među praktičarima. U teškim slučajevima kao onim u šumama Livada šumarije Satu-Mare, Lucieni šumarije G ä i e |