DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Ono se pojavilo općenito u brojnim centrima, ali na manjim površinama nego ugibanje hrasta lužnjaka. Bilo je češće u Munteniji, Olteniji i Banatu, rjeđe u Transilvaniji, Moldavi i u Dobrudži. Osim kod hrasta lužnjaka i kitnjaka opazio se proces sušenja i kod sivog hrasta, hr. medunca te manje kod Q. conferta i Q. cerris. Istovremeno sa ugibanjem hrastova, nastupilo je i ugibanje brijestova, često na istim površinama, okolnost, koja je taj proces još intenzivnije oblikovala. 2. Za klimatske prilike u području u kojima je došlo do intenzivnog ugibanja hrastova osobito je karakteristično, da je raspodjela oborina bila vrlo nepravilna pri čem su se sušni periodi vrlo često ponavljali. To je stanje počelo u godinama 1935—1936 i stalno se zaoštravalo u godinama 1942—1943 i 1952—1953. U naznačenim vremenskim razdobljima nastale klimatske okolnosti, koje su bile okarakterizirane viškom na toplini te deficitom na vlazi i oborinama, pripravile su sastojinama iz zone šuma i šumskih stepa okolnosti, koje vladaju u stepskim šumama odnosno u stepama. Iako mnogogodišnji oborinski i temperaturni srednjac i pokazuju dostatne vrijednosti, u nekim su godinama registrirane relativno velike varijacije. Podaci stanice Gaj es ti pokazuju da su uzastopno slijedile na oborinama siromašn e godišnje dobi (zima 1937—1938, ljeto 1938, proljeće 1942, jesen 1943, zima 1944—1945, ljeto 1946, jesen 1953, jesen 1956 i 1957) i oborinama bogat e godišnje dobi (jesen 1938, proljeće 1940, zima 1940— 1941, zima 1941—1942, jesen 1946, zima 1946—1947, zima 1952, ljeto 1954, zima 1954—1955, ljeto 1956). U području šumske uprave Snago v bijahu godine 1946 (mjeseci 1, 4, 9), 1948 (mjeseci 1—4, 7—10), 1950 (mjeseci 1—4, 6, 8—10), 1951 (mjeseci 1—3, 5—7, 10—12) i 1952 (mjeseci 3, 6, 9, 11) osobito suhi. Između periodiciteta sušnih godina i intenzivnog ugibanja hrastova prvih dvaju perioda ugibanja 1937—1943 i 1945—1949, ustanovila se uska zavisnost. Ugibanju hrastova stalno su prethodile tople i suhe godine. Posljednjem vremenskom razdoblju intenzivnog ugibanja hrastova, koje je počelo sa 1955 godinom, nisu prethodile sušne godine. Naprotiv, godine koje su prethodile pojavi ugibanja hrastova kod Gaiestia i Snagova bile su prekomjerno obilne sa oborinama. Ipak proizlazi iz komponenata klimatskih analiza, da su 7—8 godina ranije bila sušna vremena, kada su mjeseci mart, april i maj bili topliji i siromašniji na oborinama od normale. Temperaturni srednjaci mjeseca aprila i maja bili su od 1945 do 1952 jednaki ili veći od višegodišnjih prosjeka; u istom su razdoblju oborine često podbacile. Iako vremenska razdoblja u kojima su bile ustanovljene slične prilike, kao i njihovo vremensko podudaranje — pokazuju da postoje među pojedinim područjima raznolikosti. Ovakovi su klimatski uvjeti unaprijedili prekomjerno razmnažanje defolijatora kao i početak faze njihovog prenamnožavanja nakon čega se daljnji razvoj odigrao po odgovarajućem zakonu gradacije. Mjesec lipanj pokazao je veće temperaturne srednjake i temperaturne maksimalne vrijednosti od mnogogodišnjih prosjeka u vremenskim razdobljima 1934—1939, 1945—1947 i 1950—1954. Klimatske prilike mjeseca jun a 127 |