DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 45     <-- 45 -->        PDF

Ono se pojavilo općenito u brojnim centrima, ali na manjim površinama
nego ugibanje hrasta lužnjaka. Bilo je češće u Munteniji, Olteniji i Banatu,
rjeđe u Transilvaniji, Moldavi i u Dobrudži.


Osim kod hrasta lužnjaka i kitnjaka opazio se proces sušenja i kod sivog
hrasta, hr. medunca te manje kod Q. conferta i Q. cerris.


Istovremeno sa ugibanjem hrastova, nastupilo je i ugibanje brijestova,
često na istim površinama, okolnost, koja je taj proces još intenzivnije oblikovala.


2. Za klimatske prilike u području u kojima je došlo do intenzivnog
ugibanja hrastova osobito je karakteristično, da je raspodjela oborina
bila vrlo nepravilna pri čem su se sušni periodi vrlo često ponavljali. To je
stanje počelo u godinama 1935—1936 i stalno se zaoštravalo u godinama
1942—1943 i 1952—1953. U naznačenim vremenskim razdobljima nastale klimatske
okolnosti, koje su bile okarakterizirane viškom na toplini te deficitom
na vlazi i oborinama, pripravile su sastojinama iz zone šuma i šumskih stepa
okolnosti, koje vladaju u stepskim šumama odnosno u stepama.
Iako mnogogodišnji oborinski i temperaturni srednjac i pokazuju
dostatne vrijednosti, u nekim su godinama registrirane relativno velike varijacije.
Podaci stanice Gaj es ti pokazuju da su uzastopno slijedile na oborinama
siromašn e godišnje dobi (zima 1937—1938, ljeto 1938, proljeće
1942, jesen 1943, zima 1944—1945, ljeto 1946, jesen 1953, jesen 1956 i 1957) i
oborinama bogat e godišnje dobi (jesen 1938, proljeće 1940, zima 1940—
1941, zima 1941—1942, jesen 1946, zima 1946—1947, zima 1952, ljeto 1954,
zima 1954—1955, ljeto 1956).


U području šumske uprave Snago v bijahu godine 1946 (mjeseci 1, 4,
9), 1948 (mjeseci 1—4, 7—10), 1950 (mjeseci 1—4, 6, 8—10), 1951 (mjeseci 1—3,
5—7, 10—12) i 1952 (mjeseci 3, 6, 9, 11) osobito suhi.


Između periodiciteta sušnih godina i intenzivnog ugibanja hrastova prvih
dvaju perioda ugibanja 1937—1943 i 1945—1949, ustanovila se uska zavisnost.
Ugibanju hrastova stalno su prethodile tople i suhe godine. Posljednjem vremenskom
razdoblju intenzivnog ugibanja hrastova, koje je počelo sa 1955 godinom,
nisu prethodile sušne godine. Naprotiv, godine koje su prethodile pojavi
ugibanja hrastova kod Gaiestia i Snagova bile su prekomjerno obilne sa
oborinama. Ipak proizlazi iz komponenata klimatskih analiza, da su 7—8 godina
ranije bila sušna vremena, kada su mjeseci mart, april i maj bili topliji
i siromašniji na oborinama od normale.


Temperaturni srednjaci mjeseca aprila i maja bili su od 1945 do 1952
jednaki ili veći od višegodišnjih prosjeka; u istom su razdoblju oborine često
podbacile. Iako vremenska razdoblja u kojima su bile ustanovljene slične
prilike, kao i njihovo vremensko podudaranje — pokazuju da postoje među
pojedinim područjima raznolikosti. Ovakovi su klimatski uvjeti
unaprijedili prekomjerno razmnažanje defolijatora kao
i početak faze njihovog prenamnožavanja nakon čega se daljnji razvoj odigrao
po odgovarajućem zakonu gradacije.


Mjesec lipanj pokazao je veće temperaturne srednjake i temperaturne
maksimalne vrijednosti od mnogogodišnjih prosjeka u vremenskim razdobljima
1934—1939, 1945—1947 i 1950—1954. Klimatske prilike mjeseca jun a


127