DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 53 <-- 53 --> PDF |
vegetacijskom periodu). Pod istim poplavnim okolnostima uginuo je u slijedećoj godini (1961) veliki broj stabala. Pojedin i hrastovi , iako je njihovo lišće požutjelo, nijesu uginuli niti nakon poplave za vrijeme dvaju vegetacijskih perioda. Primiješane vrste drveća i grmlje masovno je ugibalo nakon što je bilo za vrijeme vegetacije 4—5 mjeseci poplavljeno. Veliku su osjetljivost pokazali grab, brijest i divlja kruška. Od grmlja uginuli su najprije svib te tada glog i žestilj. Iako udika raste na vlažnim staništima, pokazala je nakon prvog vegetacijskog perioda znakove sušenja, pa je slijedeće godine uginula. Prema istraživanjima izvršenim u šumi Noroieni, gdje je hrast bio poplavljen do 90 dana, te prema zapažanjima u šumama Pasarea , Resc a itd. ostadoše trogodišnje, do svoje baze poplavljene hrastove biljke, još nakon 106 dana na životu, što je i laboratorijskim istraživanjima potvrđeno. Tri godine duga istraživanja i opažanja pokazala su nam da poplava koja ne traje dulje od 90 dana ne uzrokuje ugibanje hrastova. Naprotiv, voda povećaje energiju rasta u poredbi sa nepoplavljenim stablima. Ali u slučaju da dođe do defolijacije, može poplava ugibanje hrastova povećati i pospješiti. 22. Suhoća tla koja traje za vrijeme jedne godine (odnosno vegetacijskog perioda) i ako voda u tlu ostane ispod vrijednosti koeficijenta isušenja (Verdorungskoefizienten) — ne uzrokuje ugibanje hrastova. Odvodnja prekomjernih količina vode (u tlu) ne dovodi do smanjenja energije rasta, ali ona uzrokuje ugibanje hrastova. Poplave i zamočvarenja, uz istovremenu defolijaciju, vode do jakog napada pepelnice što uzrokuje veća ugibanja hrastovih stabala 23. Provodi li se odvodnja prekomjerne vode u obrštenim sastojinama tek se neznatno smanjuje broj uginulih stabala. Temeljita naučna analiza opsežnih fiziološko-ekoloških istraživanja, koja se temeljila na separaciji onih faktora, koji su najvažniji kod pojave i razvoja procesa ugibanja hrastova, u velikoj je mjeri pokazala, da glavnu opasnost stvara po gusjenicama uzrokovana defolijacija, te napad pepelnice i njezine posredne i neposredne posljedice. Ovi zaključci vrijede u velikoj mjeri i za slučaj procesa brzog ugibanja ali ne i za slučaj polaganog ili beznačajnog ugibanja. Kada se stvore povoljni uvjeti za razmnažanje defolijatora, moramo se pobojavati da će i u budućnosti u progaljenim hrastovim sastojinama ugibanje stabala jako napredovati, ako se uz to ne poduzmu nikakove mjere za suzbijanje defolijatora. 25. Intenzivne i opetovane defolijacije i progaljivanja sastojina, kao posljedica lošeg gospodarenja vode do masovnog razmnažanja Cerambycida . Tako na primjer stvara masovno razmnažanje od Ceramby x cerd o i leptira Cossu s cossu s ozbiljnu nevolju. Oni uzrokuju ozljeđivanje stabla a u proljeće prekomjerno izlučivanje sokova; dolazi do velikog gubitka sokova a stvara se i mogućnost prenosa gljive Fistulina hepatic a. Pored insekata Cerambyx , Cossu s i dr. igra u pospješenju ugibanja veliku ulogu Agrilus biguttatus radi toga, što u kambiju izbušeni hodnici prekidaju kolanje sokova. Štetnici kore i drveta imaju kod ugibanja hrastova sekundarnu i beznačajnu ulogu. 26. U nekim sušom i defolijacijom oslabljenim stablima došlo je do masovnog razmnažanja štitaste uši Eulecanium rufulum, uslijed čega |