DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 56 <-- 56 --> PDF |
33. Trule ž src a ne pokazuje veliku razliku između pojedinih tipova šuma. Uglavnom ne prekoračuje najviše granice koje imaju šume u kojima nije došlo do pojave ugibanja, a za koje ustanovljene cifre indeksa gubitaka iznose 0,5 do 0,8%. Iz toga možemo zaključiti da trulež srži nema utjecaja na intenzivnost ugibanja hrastova. Postoci sortimenata tehničkog drveta kod uginulih stabala gotovo su jednaki kao kod zdravih. Unatoč toga je kod rezanog drva registrirano, da se napredovanjem sušenja smanjuju bonitetni razredi. 34. Vanjska trulež bjelike onemogućuje sortiranje drveta u klase, kao na pr. sortiranja u furnire, drvo I. klase (trupci za rezanje), rudno drvo itd. Nadalje prisutnost insekata ograničava sortiranje trupaca za rudno drvo osobito sortiranje rudnog drva, te dapače tankog okruglog drva letvenjaka i drvenih kolaca. Što se pak tiče gubitaka kod rukovanja i dovlačenja drva nema nikakove razlike kod zdravih i uginulih sastojina. 35. Uloga kauzalnih faktora, koji su pridonijeli ugibanju hrastova sintetizirana je u priležećoj tabeli pod naslovom »Kauzaln i fak tori ugibanja hrastova u Rumunjskoj«. 36. Da se podigne produktivnost šuma i da se predusretne masovno ugibanje stabala kako bi se povećao rentabilitet tih šuma treba u sastojinama opterećenim pojavom ugibanja provesti čitav niz šumsko uzgojnih i uređaj nih mjera i to: poboljšanje stojbinskih prilika, pomlađenje sastojina kao i zaštita progaljenih sastojina u cilju njihove melioracije. Za šume u kojima se pojavilo ugibanje treba izraditi nove uređajne elaborate za koje valja utvrditi temeljne elemente i ograničiti periodičke pomladne površine — već prema današnjem stanju sastojina. Ti su radovi u našoj zemlji danas djelomično izvršeni. Tamo gdje su sastojine nastale izbojcima iz panjeva preporuča se fizičku sječivu dob prilagoditi prelaznoj ophodnji od 80 god. (mjesto1 prijašnje ophodnje od 120 god.). Istovremeno se preporučuje, da se odustane od principa kontinuiteta i godišnje potrajnosti, te da se uvede izmjenična sječa. Red sječe sastojina treba stupnjevati prema stepenu hitnosti sječe pri čem se u prvu urgencu uključuju sastojine sa sklopom do 0,5 i sa stepenom ugibanja do 40%. U drugu urgencu svrstavaju se sastojine sa 21—40" n uginulih stabala i sa sklopom od ispod 0,7. Na osnovu prethodno skupljenih podataka (kod šumarija, šumskih pogona, šumarskih direkcija te dapače za čitavu zemlju) preporuča se prekinuti sječu u sječivim sastojinama hrasta kitnjaka i hrasta lužnjaka visokog šumskog uzgoja sa sklopom od preko 0,7 ukoliko se u njima pokazale pojave sušenja i ugibanja. Kao šumsko uzgojna mjera preporuča se zadržati visoki šumski uzgoj, te primijeniti načine gospodarenja sa kratkotrajnim pomladnim razdobljima (6—7 god.). U svim tim slučajevima preporučuju se slijedeće mjere: — aktivni zahvat u svrhu učvršćivanja prirodnog pomlađivanja; — brzo ponovno pošumljavanje nepomlađenih površina sa hrastom i brzo rastućim vrstama (osobito sa hibridima crne topole i četinjačama, već prema stanišnim uvjetima ili produktivitetu sastojina); — u hrastovim sastojinama srednjeg boniteta preporuča se daljnje podržavanje hrastovih kultura pri čem se mora pridati osobita vrijednost furnirskom drvetu; — u sastojinama višeg produktiviteta također se preporuča održati hrastove kulture tamo, gdje to pedološke prilike dozvoljavaju (tlo sa laganom |