DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 64 <-- 64 --> PDF |
lazimo u mršavim tlima druge vrste nego u bogatim humoznim. Razlike koje će se pokazati u sastavu faune u šumskoj stelji, površinskom sloju ili ferni i u horizontu A bit će dovoljne da se utvrdi biološka kvaliteta tla. Tu se može dogoditi da naiđemo na velike razlike između različitih vrsta tala i različitih šumskih sastojina, ali kvaliteta i sastav populacija faune tla bit će dovoljan indikator za kvalitetu odnosnog šumskog tla. Uspoređivanjem faune u uzorcima zemlje iz različitih šumskih sastojina, moći će se utvrditi kakve su se promjene zbile u tlu. Metoda istraživanja faune tla danas je već prilično usavršena, pa se nakon biološke analize stanovitog tla mogu sa priličnom sigurnošću utvrditi pozitivne i negativne karakteristike pojedinih vrsta tala, kao i eventualni uzroci sušenja stabala. ZAKLJUČAK Ovim člankom autor upozoruje na to da se u današnjim prilikama treba posvetiti pažnja biološkom proučavanju šumskog tla, jer različiti zahvati čovjeka dovode ne samo u vanjskoj strukturi pojedinih šumskih sastojina do većih i manjih promjena već se te promjene zbivaju i u šumskom tlu. Ako te promjene dovode do fizikalnih i bioloških promjena u tlu onda se to manifestira i u fiziološkoj kondiciji drveća. Utvrđivanje bioloških promjena u tlu možemo najsigurnije odrediti istraživanjem biocenoze tla, a naročito faune, koja je najsigurniji indikator biološkog stanja u tlu. Biocenoza, odnosno sastav zemljišne faune, odraz je biološke aktivnosti tla. |