DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 66 <-- 66 --> PDF |
U takvom razvitku »turističke industrije« šume imaju sve važniju ulogu. Evropska komisija za šumarstvo FAO, prema Radovčićevom izvještaju u Šumarskom listu, na svojem zasjedanju g. 1967. konstatirala je da je, u vezi s bržim razvitkom turističkog prometa, povećanje iskorišćavanja šuma za razonodu, odmor i oporavak izrastalo u kvalitetno novu pojavu. Porast životnog standarda, duži godišnji odmori, brži ritam suvremenog života, neuropsihosomatske tegobe i oboljenja, sve to i mnogo drugo snažno utječe da se povećao interes za predah u slobodnoj i čistoj šumskoj prirodi. Prema mišljenju navedene komisije, turizam u mnogim evropskim zemljama, osobito u području Sredozemnog mora, postao je vrlo značajan i rentabilan izvor deviza, a u turističkim uslugama koje se danas mnogo traže šumama pripada vrlo velika važnost. Za unapređivanje turističkog prometa na goletima našeg primorskog Krša šume imaju izvanredno veliko značenje, jer: 1. sve veća je potreba za šumskom sjenom u kampovima, plažama, vidikovcima i odmaralištima, osobito zbog sve bržeg razvitka nomadskog tipa turizma; 2. račun rentabiliteta pokazao je (Golub ović-Meštrović, 1966.) da je godišnji prihod turističke eksploatacije priobalnih campingšuma oko 280 puta veći od brutto prihoda koji bi se dobio godišnjim prirastom šume; 3. orijentacijska ispitivanja pokazala su da je prihod u jednoj godini turističke eksploatacije camping-šume mnogo veći nego što iznosi investicija za osnivanje takve šume. RAZVITAK POŠUMLJAVANJA Na području sjevernog Jadrana, prva su pošumljavanja izvršena u današnjem Slovenskom primorju. Na području Istre i Kvarnera, nakon izdatih uredaba o ozelenjivanju Krša, donesen je zakon o pošumljavanju krša g. 1886., pa je osnovan razmjerno velik broj šumskih kultura, za vrijeme talijanske uprave mnogo manje. Isprva su se mnogo unosile listače, a zatim sve više četinjače: alepski, crni i brucijski bor, malo korzički bor i dr. U bivšoj Jugoslaviji postojao je desetak godina vrlo jak centralni »Fond za pošumljavanje krša i goleti« iz kojega su stalno pritjecala sredstva za osnivanje i održavanje šumskih kultura. Na području Dalmacije prva pošumljavanja obavljena su u XIX stoljeću. Najprije su se unosile uglavnom listače, a zatim sve više četinjače. Kasnija pošumljavanja bila su sve više namjenska: da se smiruju bujična područja, da se razviju bolje životne okolnosti oko naselja i za unapređivanje turističke privrede i šumske privrede. U prvim godinama socijalističke Jugoslavije obavljana su masovna pošumljavanja, a uspjeh takvog rada bio je prosječno malen. Kasnije, pošto je osnovan i dok je postojao »Fond za unapređivanje šumarstva«, pošumljavanje je dobilo jak i kvalitetno dobar zamah. Kad je fond ukinut i provedena sve veća decentralizacija, pošumljavanja su veoma smanjenja, jer za osnivanje šumskih kultura primorske šumarije mogu izdvajati veoma malena sredstva iz svojih prihoda. |