DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 73 <-- 73 --> PDF |
obale Jadraskog mora. Na takva pitanja građani bi trebali dobiti odgovore u prvom redu putem »sedme sile«. Stručn a štampa . Kad se kolegama na terenu postavi pitanje: zašto o tim svojim i drugim dostignućima ne napisu koju riječ za našu stručnu javnost, najčešći je odgovor: nemamo vremena. Moralo se naći i našlo se vremena za studij tih objekata, za svladavanje raznih otpora, za borbu oko financijskih sredstava, za osnivanje rasadnika, za nabavku sjemena, za izbor vrsta drveća i proizvodnju sadnica, za pripremu sastojine i tla, za organizaciju rada i mnogo drugo. Naprotiv, nema vremena ni za kraći pismeni sastavak koji u stručnoj štampi može služiti i kao1 historijski dokument šumarije odn. šumskog gospodarstva i za prenošenje stečenih iskustava. I tako se događalo i događa se još uvijek da u široj javnosti poneki neobavješteni ili možda zlonamjerni pojedinci izjavljuju kako se u šumarstvu vrlo malo uradilo. Dnevn a štampa . Ostala javnost još manje je obaviještena o naporima i rezultatima rada u šumarstvu. Izuzeci su izvještaji u pojedinim pokrajinskim novinama i u većim novinama poneki članak iz sjednice rukovodstava. U slovenskim dnevnicima, na primjer, gotovo svaki tjedan a najmanje jednom mjesečno pojavi se opširnije obavještenje o radovima u šumskoj privredi; isto tako u inozemnoj dnevnoj štampi. O svima granama privrede ima u našim novinama obilje podataka, a o šumarstvu najmanje, veoma malo ili gotovo ništa. Ne možemo za takvo stanje okrivljavati samo novinare. U prvom redu šumarski stručnjaci morali bi biti pokretači takve propagande i agitacije. Šumarska društva, prvenstveno naši savezi morali bi organizirati akciju za takav publicistički rad. I političari čitaju novine, pa bi takva akcija bila korisna i za povećanje interesovanja političkih krugova, dakle i za bolje usmjerivanje politike prema privredi koja je za obnovu i prve tokove industrijalizacije zemlje mnogo dala a malo ili ništa od zajednice primila. Prijedlozi . Da bi, u interesu društvenog izdizanja šumarstva, obavještavanje naše stručne i ostale šire javnosti bilo što bolje, treba izvršiti organizaciju publicističke djelatnosti. Za stručnu i pokrajinsku javnost to bi mogla učiniti šumarska društva ili šumska gospodarstva. Obavještavanje šire javnosti putem većih novina (event, putem radija i televizije) trebao bi biti zadatak saveza šumarskih društava kojemu bi šumarske organizacije slale upotrebljive brojčane i tekstovne podatke. U vezi s provedbom društvene i privredne reforme, kad se sve kulturne, privredne i druge snage društva putem štampe angažiraju za poboljšavanje svojih situacija, u tom pokretu ne bi šumarstvo trebalo baš uvijek da bude na posljednjem mjestu. |