DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 27     <-- 27 -->        PDF

DINAMIKA HORIZONTALNOG ŠIRENJA KROŠANJA BUKVE I JELE
U NEKIM ZAJEDNICAMA ZAPADNE HRVATSKE


VLADIMIR HREN
Iz Odsjeka za ekologiju i tipologiju šuma Instituta za šumarska istraživanja
u Zagrebu


UVOD


Krošnja je jedan od glavnih faktora za rast drveća. Stoga su mnogi istraživači
proučavali taj važni dio stabla. Istraživanja krošanja bila su usmjerena
u više pravaca. Najveći broj autora istraživao je odnos krošnje i prirasta
(Hartig 1898, Burger 1929—1942, Dengler 1937, Badoux 1946, 1949, Arnswaldt
1951, Schmidt 1953, Jovanović 1956, Beljakov 1966, Pavlić 1966).


Neki autori istraživali su veličinu i oblik krošnje (Brinar 1952, Sommer
1961, Hengst 1964).
Odnos krošnje i promjera stabala u prsnoj visini istraživali su Tomašegović
(1961) i Pranjić (1965).
Najmanje se istraživala dinamika širenja krošanja (Miletić 1954).


U okviru istraživanja tipova šuma i šumskih staništa redovito smo mjerili
dužinu i širinu krošanja pojedinih vrsta drveća. Uspoređujući veličinu i oblik
utvrdili smo izvjesne pravilnosti u građi i veličini krošanja pojedinih vrsta
drveća s obzirom na tip šume. Ti su podaci sadržani u našim tipološkim radovima
(Bertović i dr. 1967).


Osim oblika i veličine krošnje zanima šumarske stručnjake, a posebno uzgajivače,
dinamika širenja krošanja pojedinih vrsta drveća. To saznanje je vrlo
važno kod ocjenjivanja vremena početka i intenziteta uzgojnih zahvata. Zbog
toga smo — posluživši se podacima mjerenja krošanja u okviru naših tipoloških
radova — pokušali objasniti dinamiku širenja promjera horizontalne projekcije
(temeljnice) krošanja u vezi s povećanjem prsnog promjera stabla.


CILJ ISTRAŽIVANJA


Cilj istraživanja bio je da utvrdimo intenzitet širenja horizontalne projekcije
(temeljnice) krošnje u odnosu na prsni promjer stabla. Posebno nas je
zanimalo u kojem se debljinskom stepenu krošnja najintenzivnije širi te prsni
promjer kod kojeg prestaje širenje krošanja. Ta dva navedena karakteristična
promjera zanimala su nas prvenstveno s uzgojnog gledišta. Poznato je da se
uzgojni zahvati razmicanja i oblikovanja najbolje provode u periodu kada
intenzitet širenja krošanja raste. Što je brzina širenja krošanja u pojedinim
debljinskim stepenima jača, to je i reakcija na zahvat brža, krošnje se brže
sklapaju i zastiru tlo, a oblikovanje sastojina je lakše.


* Ovaj rad financirali su Poslovno udruženje šumsko-privrednih organizacija, Savezni fond za
financiranje naučnih djelatnosti i Republički fond za naučni rad.


ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 28     <-- 28 -->        PDF

S druge strane razmicanjem (uklanjanjem individua) kod promjera stabala
iznad kojeg_ teoretski prestaje širenje krošanja, više se ne može praktički
provoditi oblikovanje sastojine.


Spomenuti problem postaje danas u području raznodobnih sastojina dosta
značajan jer se na velikom dijelu takvog područja prelazi na grupimično i skupinasto
gospodarenje.


Zbog svega toga odlučili smo da za bukvu i jelu, kao gospodarski najvažnije
vrste drveća zapadne Hrvatske, utvrdimo prsni promjer stabla kod kojega
tečajni prirast horizontalne projekcije (temeljnice) krošanja kulminira
te prsni promjer stabala kada je tečajni prirast horizontalne projekcije krošnje
približno jednak nuli. Istraživanja su provedena u zajednicama ekonomski najvažnijih
šuma.


METODA ISTRAŽIVANJA


Prilikom terenskih radova izmjereno je na svakoj pokusnoj plohi 100—150
projekcija krošanja kao i pripadajući promjeri stabala u prsnoj visini. Promjeri
krošanja su mjereni unakrst, i to na najužem i najširem mjestu. Aritmetička
sredina tih dviju izmjera uzeta je kao promjer horizontalne projekcije
krošanja (u daljnjem tekstu »širina krošnje«).


Podaci o širinama krošanja razvrstani su po debljinskim stepenima stabala
i izravnati jednadžbom pravca


kš = a + bd (1)
ili parabole
kš = a + bd + cd2 (2)


U gornjim jednadžbama kš je izravnana širina krošanja, d je prsni promjer,
a b, i c su parametri.


Tečajni prirast širine krošanja izračunat je jednadžbom koju je predložio
Klepac (1954) za obračun tečajnoga visinskog prirasta:


1 kš,j — kšd - 5 kš,i + 5 — kšd


kš = + (3)


2 td -5 tđ


U navedenoj jednadžbi kš je tečajni prirast krošnje u širinu u stepenu d;
kš,i je širina krošanja istraživanog promjera; kš,i-5 i kša + s su širine krošanja
neposredno nižega, odnosno višeg debljinskog stepena od istraživanoga; tj i
ta-5 su vremena prijelaza (temps de passage)*.


Tečajni prirast krošnje u širinu izravnan je jednadžbom parabole


kš´ = a + bd + cd2 (4)


u kojoj je kš´ izravnani tečajni prirast krošnje u širinu, a, b i c su parametri,
a d je prsni promjer stabla.


* Podaci o vremenima prijelaza upotrijebljeni su iz istraživanja rasta i prirasta
od D. Cestara na istim plohama na kojima su mjerene krošnje.
190




ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 29     <-- 29 -->        PDF

SIRINE I TEČAJNI PRIRAST KROŠANJA


KRONENBREITEN UND LAUFENDER ZUWACHS DERSELBEN


Fagetum er montanum Horv. Blechno — Fagetum Horv
cm cm
Ploha VI ´


Ploha II


-


Versuchs ´flache / Bukva
Bukva
Buche


*´"/~~^-*


-y / v


-S / N
// / / V \


´ /


/ /


/ /


/ /


^


S


v
S


N \
1 \


60 cm 40 60


Fagetum er abietetosum Horv Blechno —Abietetum Horv


Ploha XIX
Bukva


Ploha xxvi


Tanne


«0 60
m
C
cm
Fagetum er subalpinum Horv.
Ploha Vlll
Ploha XVII
8
4
širine krošanja
Kronenbreiten
60 cm
.\ \ ,
tečajni prirast širine krošanja
Lautender Zuwachs der Kronenbrerten




ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 30     <-- 30 -->        PDF

Maksimum krivulje utvrđen je jednadžbom:


b
d = (5)


2c


oznake su iste kao i u jednadžbi (4).


Promjer kod kojega je rast krošnje u širinu teoretski jednak nuli, izračunat
je jednadžbom:
kš´ = a + bd + cd2 = 0 (6)


PODRUČJE ISTRAŽIVANJA
Istraživanja su provedena u slijedećim fitocenozama na području Šumskog
gospodarstva Delnice:
gorska šuma bukve (Fagetum croaticum montanum Horv.),
šuma bukve s rebračom (Blechno-Fagetum Horv.),
šuma bukve i jele (Fagetum croaticum abietetosum Horv.),
šuma jele s rebračom (Blechno-Abietetum Horv.),
pretplaninska šuma bukve (Fagetum croaticum subalpinum (Horv.).


Osnovni podaci o plohama i glavni elementi strukture sastojina prikazani
su u tabeli 1.


Tab. 1


Osnovni podaci o plohama i glavni elementi strukture


Ergebnisse über die Versuchsflächen und wichtigste Strukturelemente


E


c 03 0)


. S


03 Q XI ._ "0 c3


§ a -, os os
os ß , .3 Som


3 QJ 0) 03 g


CO t)N


r-. 0) r* O U ü M*-j -r-s 03 W
— .u j , -*-> CD 3
ffl t> & O a BSE H so iß


!> 03 cq c <; cfl T3 w


Fagetum er.
montanum VI 600 N-W 20" 574 24,89 23,6
Blechno-
Fagetum II 350 NO 25" 548 24,19 23,7
Fagetum er.
abietetosum XXVI 885 O 30" 564 43,26 31,2
Blechno-XIX 820 N 8" 893 37,47 23,1
Abietetum XX 825 S 30" 486 46,54 34,9
Fagetum er. VIII 1300 o 28" 1500 27,60 15,3
subalpinum XVII 1360 s 15° 590 34,91 27,4




ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 31     <-- 31 -->        PDF

Plohe II, XXVI, XIX, i XX nalaze se na području gospodarske jedinice
»Brod na Kupi«, plohe VI i XVII na području g. j . »Sušica«, a ploha VIII na
području g. j . »Platak«.


REZULTATI ISTRAŽIVANJA


Izravnane širine krošanja po debljinskim stepenima prikazane su u tabeli
2 te grafički na slici 1.


Tab. 2


Izravnani podaci o širinama krošanja


Ausgeglichene Kronenbreite-Angaben


Debljinski
stepen
Stärkestufe
VI
Bukva
Buche
II
Bukva
Buche
OznakaXXVI
Jela
Tanne
plohe — Versuchsfläche
XIX
Bukva
Buche
XIX i XX
Jela
Tanne
VIII
Bukva
Buche
XVII
Bukva
Buche
cm širine krošnja u m — Kronenbreite im m
5 1,81 1,97 1,37 2,02 1,84 1,11 1,20
10 2,78 2,89 1,91 3,06 2,44 1,84 2,73
15 3,67 3,81 2,42 4,01 2,97 2,45 3,98
20 4,47 4,73 2,88 4,89 3,45 2,92 4,96
2,r> 5,18 5,65 3,31 5,67 3,87 3,27 5,68
30 5,81 6,58 3,69 6,38 4,42 3,49 6,12
35 6,35 7,50 4,04 7,00 4,54 3,58 6,28
40 6,81 8,42 4,34 7,54 4,78 3,54 6,18
45 7,18 9,34 4,61 4,97 5,81
50 7,46 10,26 4,83 5,10
55 7,66 11,18 5,02 5,17
60 7,78 12,10 5,17 5,17
65 5,27 5,13
70 5,34 5,02
75 5,37 4,85


Podaci za pojedine vrste drveća na plohama u označenim fitocenozama
izravnani su jednadžbama, kako slijedi:


— bukva:
Fagetum cr. montanum kš 0,75266 + 0,21999 d 0,0017165 d2 (7)
Blecno-Fagetum kš 1,04474 + 0,18440 d (8)
Blechno-Abietetum kš 0,09184 + 0,23246 d 0,001665 d2 (9)
Fagetum cr. subalpinum


ploha VIII kš 0,24994 + 0,185295 d 0,00257 d2 (10)
ploha XVII kš —2,66264 + 0,44081 d 0,00543 d-´ (11)


— jela:
Fagetum cr. abietetosum kš = 0,78421 + 0,12085 d — 0,000797 d2 (12)
Blechno-Abietetum kš = 1,18385 + 0,13692 d — 0,001173 d2 (13)




ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 32     <-- 32 -->        PDF

Izravnani podaci tečajnog prirasta širine krošanja prikazani su u tabeli 3


te grafički na slici 1.
Tab. 3


Izravnani tečajni prirast širine krošanja
Ausgeglichener laufrender Zuwachs der Kronenbreiten


Oznaka plohe - Versuchsfläche


Debljinski VI II XXVI XIX XIX XX VIII XVII
stepen Vrsta drveća — Baumart
Stärke bukva bukva jela bukva jela jela bukva bukva


stufe Buche Buche Tanne Buche Tanne Tanne Buche Buche


Tečajni
Laufender
prirast širine krošanja u cm
Zuwachs der Kror lenbeiten cm
5 2,611 1,254
10 3,108 3,799 2,093 6,569 3,222 1,413 1,561 3,105
15 3,462 5,189 2,264 6,830 3.337 1,674 1,616 3,454
20 3,672 6,385 2,377 6,957 3,404 1,844 1,436 3,454
as 30
3,738
3,660
7,386
8,192
2,433
2,431
6,950
6,809
3,333
3,155
1,925
1,915
0,963
0,258
3,104
2,405
35 3,438 8,806 2,372 6,534 2,869 1,815 0,014 1,357
40 3,272 9,224 2,255 6,125 2,476 1,624 0,002 0,040
45 2,563 9,448 2,081 1,975 1,344
50 1,909 9,477 1,849 1,366 0,973
55 1,112 9,312 1,560 0,650 0,051
60 0,171 8,953 1,231
05 8,399 0,809
70 7,651 0,035
75 6,709
80 5,572


Podaci su izravnani jednadžbama:


— bukva:
Fagetum er. montanum kš´ = 0,019693 0,001427 d 0,0000288 d2 (14)


+


Blechno-Fagetum kš* = 0,004357 0,003752 d 0,0000389 d2 (15)


+


Blechno-Abietetum kš´ = 0,056450 0,001192 d 0,0000268 d2 (16)


+


Fagetum er. subalpinum


ploha VIII kš´ = 0,006940 + 0,001374 d 0,0000506 d2 (17)
ploha XVII kš´ = 0,013598 0,002444 d 0,0000699 d2 (18)


+


jela:
Fagetum cr. abietetosum kš´ 0,015791 + 0,000629 d — 0,0000115 d2 (19)
Blechno-Abietetum


ploha XIX kš´ 0,026102 + 0,000827 d 0,0000215 d2 (20)
ploha XX kš´ 0,006201 + 0,000973 d 0,0000181 d2 (21)


U tabeli 4 prikazani su promjeri kod kojih kulminira tečajni prirast krošnje
u širinu kao i promjeri stabala kod kojih se tečajni prirast približava nuli.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 33     <-- 33 -->        PDF

RAZMATRANJA O REZULTATIMA ISTRAŽIVANJA
Tab. 4
Karakteristične tačke krivulje tečajnog prirasta širine krošanja


Die charakteristischen Punkte der Kurve des laufenden Zuwachses der Kronenbreiten


a


03 o


cj ^
"O 05


´S .2 a


oj L CO


a> o
CO W
m B a
t-i CO


o


> m


Fagetum er. montanum bukva VI 25,23 60,84
Blechno-Fagetum bukva II 48,32 97,66
Fagetum er. abietetosum jela XXVI 27,35 73,55
Blechno-Abietetum bukva XIX 22,24 73,43
Blechno-Abietetum jela XIX 19,22 58,95
Blechno-Abietetum jela XX 26,95 59,67
Fagetum er. subalpinum bukva VIII 13,56 31,48
Fagetum er. subalpinum bukva XVII 17,48 39,87


plohe
Versuchsfläche


di, 3 kod
kojeg kulminira
kš´
di, 3 bei dem
die Kulmination
von
kš´ eintritt


di, 3 kod kojeg
je kš´
jednak nuli
di, 3 bei dem
kš´ auf Null
absinkt


Iz podataka u tabeli 2 proizlazi da se širine krošnja istraživanih vrsta
drveća međusobno razlikuju. Bukova stabla imaju redovito širu krošnju od
jelovih stabala istoga debljinskog stepena. No, ni krošnje istih vrsta drveća
nisu jednake u svim zajednicama. Najuže krošnje imaju bukova stabla u pretplaninskoj
šumi bukve, a najšire bukova stabla u zajednici bukve s rebračom.
Jelova stabla u šumi jele s rebračom imaju šire krošnje od jelovih stabala u
šumi jele s bukvom u tanjim debljinskim stepenima, a uže u jačim debljinskim
stepenima. Iako ekološki faktori nisu jedini koji utječu na širinu krošanja,
postoji očigledna pravilnost odnosa između ovih faktora i širine krošanja.
Daljnja istraživanja u vezi s tim problemom dat će nam jasniju sliku o navedenim
odnosima.


Rezultati istraživanja su nedvojbeno pokazali da su krošnje bukovih stabala
mnogo ekspanzivnije od krošanja jele. Tečajni godišnji prirast širina krošanja
bukve kreće se od 1,0—9,5 cm, a jele 1,0—3,5 cm. Do sličnih rezultata


o tečajnom prirastu promjera krošanja došao je i Miletić (1954). Autor je u
svojim istraživanjima ekspanzije krošanja bukve dobio da se tečajni godišnji
prirast kreće od 2,2—6,6 cm (prosječno 4,6 cm). On smatra da je taj prirast
malen. Na žalost detaljnija usporedba s našim podacima nije moguća jer u
citiranom radu nije navedeno u kojoj je zajednici proveden pokus.
I intenzitet širenja krošanja različit je u pojedinim zajednicama. Najintenzivnije
širenje krošanja bukve je u zajednici Blechno-Fagetum, zatim u zajednici
Blechno-Abietetum, a u zajednici Fagetum cr. montanum tečajni prirast
širina krošanja je znatno niži od prirasta u prve dvije zajednice. Zanimljivu
pojavu intenziteta širenja bukovih krošanja imamo u zajednici Fagetum
cr. subalpinum. Na plohi XVII intenzitet prirašćivanja je znatno jači od
prirasta na plohi VIII. U našim radovima spoznali smo da se zajednica pretplaninske
bukve, iako biljnosociološki shvaćena jedinstveno, treba raščlaniti
u 4 podtipa. Plohe VIII i XVII nalaze se u dva različita podtipa, i to se jasno
može uočiti iz toka ekspanzije krošanja.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 34     <-- 34 -->        PDF

Osim intenziteta širenja krošanja nas je posebno zanimao moment kada
intenzitet širenja kulminira, kao i kada se prirast krošanja u širinu teoretski
približava nuli.


Iz tabele 4 vidimo da bukova stabla u zajednici Fagetum cr. montanum
postižu maksimum širenja krošanja u debljinskom stepenu 25, a prirast prestaje
u debljinskom stepenu 60 cm. U toj se zajednici mogu provoditi najintenzivniji
uzgojni zahvati u grupama i skupinama bukovih stabala čiji srednji
promjer nije prešao 25 cm, jer će krošnje tada najbrže reagirati na zahvat.
Intenzitet zahvata treba opadati između debljinskog stepena 25 i 60. Poslije
debljinskog stepena 60 cm u spomenutoj zajednici uzgojni zahvati oblikovanja
nisu opravdani jer krošnje više ne mogu reagirati na te zahvate. Iz tabele 4
vide se ti promjeri i za ostale zajednice, razvrstani prema vrstama drveća.


Zanimljivo je usporediti te karakteristične tačke u odnosu na biljne zajednice.
Već na prvi pogled može se vidjeti da kulminacija (i prestanak) prirašćivanja
nastupa to kasnije što su ekološki uvjeti za razvoj pojedine vrste
drveća povoljniji. U zajednici Blechno-Fagetum uvjeti za razvoj bukve su najpovoljniji
te maksimum prirašćivanja krošnje nastupa kod 48 cm, a prestanak
kod 98 cm. Nešto manje povoljni uvjeti za razvoj bukve su u zajednici Blechno-
Abietetum, gdje maksimum prirašćivanja nastupa kod 22 cm, a prestanak kod
73 cm. U istoj zajednici taj maksimum za jelu nastupa kod 19 cm (ploha XIX),
odnosno 27 cm (ploha XX), a prestanak prirasta za obje plohe kod 59 cm. I iz
navedenih se podataka vidi razlika u prirašćivanju krošnje u odnosu na vrst
drveća. U zajednici Fagetum cr. abietetosum krošnje jelovih stabala postižu
maksimum prirašćivanja kod promjera 27 cm, a prirast praktički prestaje kod
promjera 74 cm.


Najraniji maksimum intenziteta širenja krošanja postižu bukova stabla u
zajednici Fagetum cr. subalpinum. Maksimum u toj zajednici nastupa kod promjera
stabla 13,5 cm (ploha VIII) odnosno 17,5 cm (ploha XVII), a prestanak
prirasta kod promjera 31,5 cm (ploha VIII) odnosno 40,0 cm (ploha XVII). U
navedenoj zajednici mogu se provoditi intenzivniji uzgojni zahvati oblikovanja
krošanja samo do promjera stabala 13,5 (17,5) cm. Poslije promjera 31,0 (40,0)
cm prestaje svaka mogućnost oblikovanja krošanja.


Naša istraživanja trebalo bi nastaviti te proširiti i na druge vrste drveća
i zajednice. Bilo bi od vrijednosti kad bi se za gospodarski najvažnije vrste
drveća i zajednice odredilo najpovoljnije razdoblje za provedbu uzgojnih zahvata,
kao i vrijeme kada s tim radovima treba prestati. Nadamo se da će nam
se ukazati prilika, da detaljnije i opširnije proučimo spomenuti problem i tako
pridonesemo njegovu rješavanju.


ZAKLJUČAK


Na temelju istraživanja kojim se intenzitetom šire krošnje stabala bukve
i jele u raznodobnim sastojinama zapadne Hrvatske — na 7 primjernih ploha
i u 5 zajednica — mogu se donijeti slijedeći zaključci:


1.
Širine i intenzitet širenja krošanja zavise o vrsti drveća. Bukova stabla
imaju šire krošnje i jači intenzitet širenja krošanja od stabala jele.
2.
Širine i intenzitet širenja krošanja za istu vrstu drveća različiti su u pojedinim
zajednicama.
3.
Najveće širine i najjaču ekspanziju imaju krošnje bukovih stabala u zajednici
Blechno-Fagetum Horv. Podjednako široke krošnje i sličnu ekspan


ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 35     <-- 35 -->        PDF

ziju krošanja imaju stabla bukve u zajednicama Fagetum cr. montanum
Horv., Blechno-Abietetum Horv. i Fagetum cr. subalpinum Horv. (ploha
XVII). Prema širini i ekspanziji krošanja slijede stabla jele u zajednicama
Fagetum cr. abietetosum Horv. i Blechno-Abietetum Horv. Najslabiji intenzitet
prirasta krošanja i najuže krošnje imaju stabla bukve u zajednici
Fagetum cr. subalpinum Horv. (ploha VIII).


4.
Kulminaciju tečajnog prirasta promjera krošnje postižu stabla bukve u
zajednici:
Fagetum cr. montanum Horv. kod promjera 25,23 cm,
Blechno-Fagetum Horv. ,, ,, 48,32 cm,
Blechno-Abietetum Horv. „ „ 22,24 cm,
Fagetum cr. subalpinum Horv. ploha VIII ,, ,, 13,56 cm,
Fagetum cr. subalpinum Horv. ploha XVII ,, ,, 17,48 cm,
a stabala jele u zajednici:
Fagetum cr. abietetosum Horv. ,, ,, 27,35 cm,
Blechno-Abietetum Horv. ploha XIX ,, ,, 26,95 cm.
Do navedenih promjera mogu se u odgovarajućim zajednicama provoditi
intenzivni uzgojni radovi oblikovanja i njege sastojina jer će krošnje
brzo reagirati na zahvate. Intenzitet zahvata treba opadati približavanjem
prirasta promjera krošanja prema nuli.


5.
Tečajni prirast promjera krošanja jednak je teoretski nuli za bukvu u zajednici:
Fagetum cr. montanum Horv. kod promjera 60,84 cm,
Blechno-Fagetum Horv. ,, ,, 97,66 cm,
Blechno-Abietetum Horv. ,, ,, 73,43 cm,
Fagetum cr. subalpinum Horv. ploha VIII ,, ,, 31,48 cm,
Fagetum cr. subalpinum Horv. ploha XVII ,, ,, 39,87 cm,
a za jelu u zajednici:
Fagetum cr. abietetosum Horv. ,, ,, 73,55 cm,
Blechno-Abietetum Horv. ploha XIX ,, ,, 58,95 cm,
Blechno-Abietetum Horv. ploha XX ,, ,, 59,67 cm.
Kod promjera većih od ovih ne bi se smjelo provoditi zahvate oblikovanja
sastojina jer krošnje ne mogu više reagirati na uzgojne zahvate.


LITERATURA


1.
Badou x E.: L´allure de l´accroissement dans la foret jardinee, Ann. Inst. fed.
Rech. for. Zürich 1949.
2.
Bertovi ć S. et al.: Tipološke značajke šuma u g. j . »Brod na Kupi«, Radovi
Instituta, Zagreb, 1967 (u rukopisu).
3.
Bertovi ć S. et al.: Ekološko-gospodarske značajke i tipovi šuma na području
Gorskog Kotara i Hrvatskog Primorja, Radovi Instituta, Zagreb 1967 (u rukopisu).
4.
Brina r M.: Pomen velikosti in oblike krošnje, Gozd. Vestnik, 1952.
5.
Burge r H.: Holz, Blattmenge und Zuwachs; Mitt. Schweiz. Anst. forstl. Versuchswes.
(Die Tanne, 1951, Die Buche, 1950).
6.
Hengs t E.,: Der Kronenbau der Buche im Erzgebirge, Forstwiss. Cbl., 1964.
7.
Ho rva t I.: Vegetacija planina zapadne Hrvatske, Prirodosl. Istraživ., 30, Zagreb
1962.
8.
Mileti ć 2.: Istraživanje širenja (ekspanzije) krune u prebornoj sastojim bukve,
Glasnik šum. fakulteta, Beograd 1954.
9.
Sommer H. G: Tannenkronen im Plenterwald, Forstwiss. Cbl., 1961.


ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 36     <-- 36 -->        PDF

Zusammenfassung


Auf 7 Versuchsflächen, die über 5 Waldassoziationen (in ungleichaltrigen Beständen
des westlichen Teils Kroatiens) verteilt wurden untersuchte der Autor die
Dynamik der Ausbreitung des Durchmessers der Kronenprojektion (— Grundfläche)
der Tanne und Buche in bezug auf die Zunahme des Brusthöhendurchmessers des
Baumstammes. In erster Linie wurde vom Autor die Stärkestufe untersucht bei
welcher der laufende Zuwachs der Kronenbreite kulminiert sowie der Durchmesser,
bei dem dieser Zuwachs fast auf Null absinkt. Auf Grund seiner Untersuchungen
kommt der Autor zu den folgenden Schlussfolgerungen:


Die Ausbreitung und Intensität der Ausbreitung der Kronen hängt von der
Baumart ab. Die Buchenstämme weisen breitere Kronen und eine stärkere Intensität
der Kronenausbreitung als die Tannenstämme. Die Kronenbreiten und — Ausdehnungen
sind für ein und dieselbe Baumart in individuellen Waldassoziationen
verschieden. Die grössten Breiten und die stärksten Ausdehnungen weisen die Kronen
der Buchenstämme in der Assoziation Blechno-Fagetum Horv. auf. Fast gleich
breite Kronen und ähnliche Kronenausbreitung weisen die Buchenstämrne in den
Assoziationen - Fagetum croaticum mentanum Horv., Blechno-Abietetum Horv. und
Fagetum croaticum subalpinum Horv. (Fläche XVII) auf. Der Kronenbreite und —
Ausdehnung gemäss folgen dann die Tannenstämme in den Waldgesellschaften
Fagetum croaticum abietetosum Horv. und Blechno-Abietetum Horv. Die schwächste
Intensität des Kronendurchmesser-Zuwachses und die schmälsten Kronen weisen die
Buchenstämme in der Gesellschaft Fagetum croaticum subalpinum Horv. (Fläche
VIII) auf.


Die Kulmination des laufenden Zuwachses des Kronendurchmessers erreichen
die Buchenstämme in der Waldassoziation:
bei di, 3 von:


— Fagetum er. montanum Horv. 25,23 cm,
— Blechno-Fagetum Horv. 48,32 cm,
— Blechno-Abietetum Horv. 22,24 cm,
— Fagetum er. subalpinum Horv. (Fläche VIII) 13,56 cm,
— Fagetum er. subalpinum Horv. (Fläche XVII) 17,48 cm,
und die Tannenstämme in der Waldassoziation:
— Fagetum er. abietetosum Horv. 27,35 cm,
— Blechno-Abietetum Horv. (Fläche XIX) 19,22 cm,
— Blechno-Abietetum Horv. (Fläche XX) 26,95 cm.
Bis zu den obigen Brusthöhendurchmessern ist es möglich, in den entsprechenden
Wald-Assoziationen intensive Pflegeeingriffe anzuwenden mit dem Ziel die
Bestandesausbildung und — Erziehung durchzuführen, da die Baumkronen noch
in der Lage sind, schnell darauf zu reagieren.


Der laufende Zuwachs des Kronendurchmessers sinkt bei der Buche fast auf
Null in der Assoziation:
bei di, 3 von:


— Fagetum er. montanum Horv. 60,84 cm,
— Blechno-Fagetum Horv. 97,66 cm
— Blechno-Abietetum Horv. 73,43 cm,
— Fagetum er. subalpinum Horv. (Fläche VIII) 31,48 cm,
— Fagetum er. subalpinum Horv. (Fläche XVII) 39,87 cm,
und bei Tanne in der Assoziation:
— Fagetum er. abietetosum Horv 73,55 cm,
— Blechno-Abietetum Horv. (Fläche XIX) 58,95 cm,
— Blechno-Abietetum Horv. (Fläche XX) 59,67 cm.
In dem Zeitabschnitt, wo die Baumstämme die oben erwähnten Durchmesser
überschritten haben, und auch später, sollte man Eingriffe zur Bestandesformung
nicht mehr ausführen, da die Baumkronen nicht mehr in der Lage sind, auf die
Pflegeeingriffe zu reagieren.